Византијско царство Ромеја

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Ovo smo već prošli; i Georgakasa i dotično.

@NickFreak pošto vidim da si lupio podršku ovde, jedno pitanje — pošto si vrlo ljutito reagovao kada je Georgakasova rasprava bila kačena ovde i čak odbijao da je lično pogledaš, a posebno se ljutio kada smo prelazili na poreklo reči Vizantion, iz kog razloga sada kada forumaš КРЦУН dotično čini bukvalno sve iste stvari kao i ja, reaguješ sasvim drugačije? :dontunderstand:
Врло просто сам @KRCUN001 поставио документе где је показао недвосмислено да име потиче од хуманиста из 16. века ти си то лајковао такође.
А ватрено си се трудио да докажеш да то није дело Вулфа већ неког трећег. Ја не постављам таква питања али многа бих могао поставити.
 
Врло просто сам @KRCUN001 поставио документе где је показао недвосмислено да име потиче од хуманиста из 16. века ти си то лајковао такође.
А ватрено си се трудио да докажеш да то није дело Вулфа већ неког трећег. Ја не постављам таква питања али многа бих могао поставити.

Ovaj, bukvalno ne. :lol: Čoveče, pa ti izgleda da ne samo što ne čitaš šta ja postavljam, nego ni КРЦУН. 🤣 Georgakas pobija u svom radu široko rasprostranjene zablude o tome da naziv potiče od humanista iz XVI stoleća. Naravno da sam stavio lajk,..zašto ne bih, kad КРЦУН ponavlja moje identične moje reči? Ono što je ovde pitanje je zašto si ti?

Još jednom; stranica iz rasprave koju je okačio forumaš КРЦУН; već postavljana str. 348:

Crtulja.PNG


krcun1.png
Nik.PNG

Prevod na srpski (mad i tako je, izgleda, slabo razumljivo) citata iz rasprave koju je КРЦУН bio okačio: Vizantion je u srednjem veku bilo upotrebljavano da označi Vizantijsko carstvo. [..] Vizantinac je značilo 'stanovnik Vizantijskog carstva'.

A ti se, Niče, sad praviš lud totalno. z:D
 
Poslednja izmena:
Ovaj, bukvalno ne. :lol: Čoveče, pa ti izgleda da ne samo što ne čitaš šta ja postavljam, nego ni КРЦУН. 🤣 Georgakas pobija u svom radu široko rasprostranjene zablude o tome da naziv potiče od humanista iz XVI stoleća. Naravno da sam stavio lajk,..zašto ne bih, kad КРЦУН ponavlja moje identične moje reči? Ono što je ovde pitanje je zašto si ti?

Još jednom; stranica iz rasprave koju je okačio forumaš КРЦУН; već postavljana str. 348:

Pogledajte prilog 1099244


Prevod na srpski citata iz rasprave koju je КРЦУН bio okačio: Vizantion je u srednjem veku bilo upotrebljavano da označi Vizantijsko carstvo. [..] Vizantinac je značilo stanovnik Vizantijskog carstva.

A ti se, Niče, sad praviš lud totalno. z:D
Не већ да су под Византијом третирали грађане Константинопоља а своју државу звали ромејско царство не наеколико места.
Ти си то такође лајковао а као 2 ја поштујем човека и његов труд не нора све бити у скаладу са оним што сам ја говорио али ме ничим не побија.
Ја нисам прозивао нити се смејао @KRCUN001никад нити подсмевао са ироничним смајлијима и тд. Књигу сам његову прочитао додуше из млађих дана и дошао у сукоб баш са тобом!
Сад да ја тебе питам зашто сад лајкујеш све његове постове и још га присвајаш да не сме нико други од кад ти је рекао да си геј?
Од кад ти је рекао да си геј драстично си променио понашање према њему.
 
Не већ да су под Византијом третирали грађане Константинопоља а своју државу звали ромејско царство не наеколико места.
Ти си то такође лајковао а као 2 ја поштујем човека и његов труд не нора све бити у скаладу са оним што сам ја говорио али ме ничим не побија.
Ја нисам прозивао нити се смејао @KRCUN001никад нити подсмевао са ироничним смајлијима и тд. Књигу сам његову прочитао додуше из млађих дана и дошао у сукоб баш са тобом!

Georgakas nije napisao knjigu; reč je o raspravi. I čekaj malo; sad ispada da si je, zapravo, ti pročitao u mladim danima? z:D

Сад да ја тебе питам зашто сад лајкујеш све његове постове и још га присвајаш да не сме нико други од кад ти је рекао да си геј?
Од кад ти је рекао да си геј драстично си променио понашање према њему.

Za razliku od nekih koji na forum dolaze isključivo radi svađe i iz navijačkih pobuda, pa onda lupaju like u zavisnosti od toga ko nešto objavi - u potpunosti trivijalizujući šta piše - mene apsolutno boli dupe da se spuštam na te stvari. :roll:

Za razlikud od nekih forumaša, ja postavim reakciju - ko god da je ta osoba - u skladu sa sadržajem te objave. Kakvo god da mišljenje imam o forumašu Krcunu, ja sam u potpunosti sposoban da te sujetne gluposti razdvojim i cenim svaku njegovu objavu ponaosob. Što se tiče ovog konkretno, КРЦУН kači podatke i još čak i ponavlja moje tvrdnje koje sam postavljao ranije; pretpostavljam da je u međuvremenu pročitao i Georgakasovu raspravu (a što bih savetovao i tebi, da jednog dana izdvojiš dovoljno vremena) i odustao od nekih svojih ranijih tvrdnji, te se približio mom tumačenju.

U prevodu, КРЦУН bukvalno pruža dodatnu potporu svemu što sam na ovoj temi do sada pisao. :ok: Bilo je reči i o poreklu vizantijskog imena, i to si ti, takođe, ismevao tada.

Поз одох да пијем кафу вас двојица уживајте и прекрајајате у неки аутохтонизам илиризам и шта већ који нисам ни једном речју поменуо.

Nazvao si svojevremeno prekrajanjem teme u nešto što nisi nijednom rečju pomenuo.

Vrlo je interesantno kako je nešto problem ili pozitivno - u zavisnosti od toga ko dotično objavi. :ceka: :mrgreen:
 
Thierry GANCHOU Ingénieur d’études au CNRS
Pogledajte prilog 1098486
"Les ultimae voluntates de Manuel et Iôannès Chrysolôras et le séjour de Francesco Filelfo à Constantinople”, Bizantinistica. Rivista di Studi Bizantini e Slavi 7, 2005, p. 185-285.

»И назив Византија... ускоро је требало да га прихвате западњаци, посебно они који су, попут Филефа, дошли да проучавају грчки језик и књижевност у Цариград. Управо су они, заједно са Грцима који су емигрирали на Запад после 1453. године, у језик науке увели изразе Византија и Византијско царство.«

«Et le nom de Byzance…ne tarda pas à être adopté par les Occidentaux, en particulier par ceux qui, comme Filelfe étaient venus étudier la langue et la littérature grecques à Constantinople. Ce sont eux, ainsi que les Grecs émigrés en Occident après 1453 qui ont introduit les expressions de Byzance et d’empire byzantin dans le langage de l’érudition.»

Louis Bréhier, Byzance et empire byzantin, Byzantinische Zeitschrift 30 (1929/30) 360–65.
Pogledajte prilog 1098487
«Константин I је одабрао Византион за место свог боравка, који се постепено претварао у нову престоницу. Ромејски аутори су до XV века (нпр. Дук. 43.9) користили назив Византион за своју престоницу, иако му је званичан назив био Константинопољ (грч. Константинополис, „Константинов град“). Византинци односно Ромеји никада нису проширили назив Византија на своје царство, за које су користили термин „Ромејско царство“; за њих су Византијци били становници престонице. Термин Византијско царство је сковано од стране хуманиста из XVI века.

Византинци су своју државу сами звали Римско царство (односно држава Ромеја – Ромејско царство) а не Византија, примењујући назив Византија само за своју престоницу, преименовану у Константинопољ. Византију као термин за државу увео је у науку тек у XVI веку Хијероним Волф (1516—80).»

«Constantine I chose Byzantion as the site of his residence, transformed gradually into a new capital. Byz. authors through the 15th C. (e.g., Douk. 43.9) used the name Byzantion for their capital, although the official designation was Constantinople (Gr. Konstantinoupolis, “the city of Constantine”). The Byz. never extended the name Byzantion to their empire, which was termed “of the Rhomaioi”; for them the Byzantioi were the inhabitants of the capital. The term Byzantine Empire was coined by 16th-C. humanists.

The Byz. themselves called their state the Roman Empire (basileia ton Rhomaion) rather than Byzantium, applying the name Byzantion only to their capital, renamed Constantinople. Byzantium as a term for the state was introduced into scholarship only in the 16th C. by Hieronymus Wolf (1516—80).»

Pogledajte prilog 1098491
Pogledajte prilog 1098494
Pogledajte prilog 1098495
Наслов: The Oxford Dictionary of Byzantium, Том 1, стр. 344.
Уредник: Aleksandr Petrovich Kazhdan
Издање илустровано
Издавач : Oxford University Press, 1991
ISBN 0195046528, 9780195046526
Дужина: 2232 страница
Обе си ствари ти лајковао и сад се правиш луд.....
 
Колико сам стекао увида у рукописе византијских (ромејских) аутора кроз средњи вијек,од раног до позног за Константинопољ су углавном користили име Византион, то је примјетно од Прокопија (овдје)
A1 Procopius.jpg

па све до Халкоколинда. Такође, ако погледамо Халкоколиндов рукопис (овдје) књига шеста, поглавље 5-6
Laonikos Chalkokondyles Book 6 chapter 5.jpg
Гдје пише да је град Галата преко пута Византиона, ван сумње је да се термин Византион односи на Константинопољ, а Византинци недвосмислено на становнике Константинопоља.

Наравно да у раном, развијеном и позном средњем средњем вијеку нисмо имали неки усвојен стандард код писања рукописа који би обавезивао писце, тако да су могуће дацсу у неким рукописима кориштени други термини који би имали исто значење.
У случају Византиона који се углавном користио, користили би некад у рукописима и (новије) име Константинопољ, а занимљиву ситуацију имамо у рукопису "De Administrando Imperio" (овдје) гдје налазимо и име Византон и име Константинопољ.
И док би објашњење могло бити да је Константни само пренио термине из различитих извора које је користио, па зато за пријестолницу два имена, занимљиво да у истом поглављу, заправо у истој реченици имамо употребу и имена Византион и имена Константинопољ (стр. 88-89)
DAI 088-89.jpg

И прво га је Утман, поглавар Арапа, именовао за генерала и адмирала, и послао га је против државе Ромеја са јаком силом и 1.200 палубних бродова. Наставио је на Родос, а одатле, након што је припремио свој поход, стигао до Kонстантинопоља, дуго се задржао и опустошио околину Византиона, ....
И овдје немам објашњење, идеју зашто Константин за пријестолницу (а из текста је по мени очигледно да се назив у оба случаја односи на град) у истој реченици користи два имена, и нови и стари.
 
Колико сам стекао увида у рукописе византијских (ромејских) аутора кроз средњи вијек,од раног до позног за Константинопољ су углавном користили име Византион, то је примјетно од Прокопија (овдје)
Pogledajte prilog 1098898
па све до Халкоколинда. Такође, ако погледамо Халкоколиндов рукопис (овдје) књига шеста, поглавље 5-6
Гдје пише да је град Галата преко пута Византиона, ван сумње је да се термин Византион односи на Константинопољ, а Византинци недвосмислено на становнике Константинопоља.

Наравно да у раном, развијеном и позном средњем средњем вијеку нисмо имали неки усвојен стандард код писања рукописа који би обавезивао писце, тако да су могуће дацсу у неким рукописима кориштени други термини који би имали исто значење.
У случају Византиона који се углавном користио, користили би некад у рукописима и (новије) име Константинопољ, а занимљиву ситуацију имамо у рукопису "De Administrando Imperio" (овдје) гдје налазимо и име Византон и име Константинопољ.
И док би објашњење могло бити да је Константни само пренио термине из различитих извора које је користио, па зато за пријестолницу два имена, занимљиво да у истом поглављу, заправо у истој реченици имамо употребу и имена Византион и имена Константинопољ (стр. 88-89)
Pogledajte prilog 1099304

И овдје немам објашњење, идеју зашто Константин за пријестолницу (а из текста је по мени очигледно да се назив у оба случаја односи на град) у истој реченици користи два имена, и нови и стари.

Oprez i na sopstvenu odgovornost — to o čemu pišeš za mnoge je jeres! z:D
 
Па прво јер га не признајем као такво и није легално настало већ на насилан политички начин где су заправо и окупирали и оцепили папство из традиционалног римског поретка.
То би било исто зашто га не зовем пуним називом "Свето Римско цартво" јер то није ни била идеологија античког Рима.
Друго легитимитет су црпили на Константиновој даровници за коју су у 16. веку доказали да је фалсификат.

A vidiš, to i čemu ti pišeš je političko pitanje tj. zalazi u sferu politike baš, a ne neke praktične stvari kao npr. terminologije.

Ono što je suština jeste skoncentrisati se na elementarna pitanja. Jedno od osnovnih obeležja Vizantije bilo je pravoslavlje, odnosno hrišćanska religija.
* Jedno od obeležja Rimskog carstva bio je upravo paganski sinkretističli sistem vrednosti; od legendarnih početaka u VIIi st. stare ere, pa sve do negde kraja IV stoleća naše, kada tek hrišćanstvo postaje zvanična religija
* Službeni jezik; jezik državne administracije, kulturnih institucija i književnosti, bio je latinski jezik; srednjeitalski dijalekat. U Vizantiji, kako državnim institucijama, tako i Crkvi, zvanični jezik je bio grčki, a književni je bio starogrčki (atički dijalekat); od vremena cara Iraklija. Do koje je mere to čak išlo govori i epizoda kada u jednom trenutku nije bilo u Carigradu dobrog prevodioca za latinski jedno vreme, pa su ga morali tražiti drugde
* Sam grad Rim (ili ako hoćeš, izvorni Grad Rim), nije bio deo te države

Tako da, Romejsko je bilo carstvo koje niti je bilo pagansko, niti latinsko, ni imalo sam Rim. U svakom je smislu to bila značajno drugačija država od klasičnog Rimskog carstva, čak i po mnogim elementima državnog uređenja, koje se jeste do izvesne mere temeljito na drevnom rimskom, ali je evoluiralo u nešto drugačije. Ni rimsko pravo tj. pravni sistem koji je modifikovao Justinijan nije bio ostao nešto ekskluzivno vizantijsko, već je na rimskim temeljima podignuta i većina Evrope; rimsko pravo će u praktičnoj praksi dočekati i XIX st. tj. Napoleonovo vreme u rimsko-nemačkom carstvu.

Tako da, prilično je nesporno da je, bez obzira ne neupitan pravno politički kontinuitet, Vizantija bila po mnogo čemu geografski, kulturološki, jezički, religijski, itd..drugačija država od antičkog Carstva iz kojeg je ona nastala, ili ako hoćeš taj izraz kao možda korektniji, evoluirala. Po svim obrisima se to može videti, a posebno ovim koje sam naveo, a koje mislim da niko ovde ne bi mogao na neki način dovesti u pitanje.

Tako da ono što je ovde pitanje zašto se ne držati Istorije kao takve tj. zašto od toga praviti nekakvo političko pitanje, sa još i nekim malicioznostima, teorijama zavere i sličnome, umesto da se skoncentrišemo na neke bazične činjenice, kao što su ove iznad koje sam naveo? Iz kog razloga je pravno politički kontinuitet Vizantije sa starim Rimom nešto na čemu se mora insistirati, i to toliko žestoko da bi taj termin (vizantijski) trebalo tretirati kao nešto neprijateljsko, do mere vrlo oštrog suprotstavljanja bilo kome ko se usudi da iskaže drugačije mišljenje? Kakve veze imaju pitanja čije su pretenzije veće ili manje (i to na uštrb apsolutno svakog konteksta i šire slike, kako prostorno tako i vremenski) kad je takve stvari pitanja političkog izjašnjavanja, a ne istoriografije?
 
Управо је то почетак прихвтање хтишћанства као нови систем вредности. Не инсистирам је наследник хришанског Рима а сви васњљенски сабори , симболи вере и све остало се десило у том царству. Од западног је остао римски патријарх у почетку јединствен са њима касније се дешава све што се дешава али правог хришћанства не би ни било да није источног царства.

Сад можемо писати како хоћемо али нећемо ни направити грешку ако напишемо Рим.
 
Ovaj, bukvalno ne. :lol: Čoveče, pa ti izgleda da ne samo što ne čitaš šta ja postavljam, nego ni КРЦУН. ? Georgakas pobija u svom radu široko rasprostranjene zablude o tome da naziv potiče od humanista iz XVI stoleća. Naravno da sam stavio lajk,..zašto ne bih, kad КРЦУН ponavlja moje identične moje reči? Ono što je ovde pitanje je zašto si ti?

Još jednom; stranica iz rasprave koju je okačio forumaš КРЦУН; već postavljana str. 348:

Pogledajte prilog 1099244


Prevod na srpski (mad i tako je, izgleda, slabo razumljivo) citata iz rasprave koju je КРЦУН bio okačio: Vizantion je u srednjem veku bilo upotrebljavano da označi Vizantijsko carstvo. [..] Vizantinac je značilo 'stanovnik Vizantijskog carstva'.

A ti se, Niče, sad praviš lud totalno. z:D
А, ТИ ГА СИНВЕНИС КАДА ТИ ЋЕ ТИ ДОЋИ И ДА МОРАШ...

А, ТИ ГА СИНВЕНИС КАДА ТИ ЋЕ ТИ ДОЋИ И ДА МОРАШ...
Апо есена, макриа апо емена....
 
Ovaj, bukvalno ne. :lol: Čoveče, pa ti izgleda da ne samo što ne čitaš šta ja postavljam, nego ni КРЦУН. 🤣 Georgakas pobija u svom radu široko rasprostranjene zablude o tome da naziv potiče od humanista iz XVI stoleća. Naravno da sam stavio lajk,..zašto ne bih, kad КРЦУН ponavlja moje identične moje reči? Ono što je ovde pitanje je zašto si ti?

Još jednom; stranica iz rasprave koju je okačio forumaš КРЦУН; već postavljana str. 348:

Pogledajte prilog 1099244


Prevod na srpski (mad i tako je, izgleda, slabo razumljivo) citata iz rasprave koju je КРЦУН bio okačio: Vizantion je u srednjem veku bilo upotrebljavano da označi Vizantijsko carstvo. [..] Vizantinac je značilo 'stanovnik Vizantijskog carstva'.

A ti se, Niče, sad praviš lud totalno. z:D
nego ni КРЦУН. 🤣 Georgakas pobija u svom radu široko rasprostranjene zablude o tome da naziv potiče od humanista iz XVI stoleća.!?

Ти си геј.
 
Управо је то почетак прихвтање хтишћанства као нови систем вредности. Не инсистирам је наследник хришанског Рима а сви васњљенски сабори , симболи вере и све остало се десило у том царству. Од западног је остао римски патријарх у почетку јединствен са њима касније се дешава све што се дешава али правог хришћанства не би ни било да није источног царства.

I samo hrišćanstvo je došlo sa (helenističkog, ako ćeš) istoka, a ne zapada. Jerusalim i Nazaret su na teritoriji onoga što će biti prozvano Vizantijom. Oba prva; drevna, najstarija apostolska i sveta centra, Antihija i Aleksandrija, takođe se nalaze na Istoku. Da se ne lažemo, njima se Rim priključio ni iz jednog jedinog razloga sem zbog toga što je to počasni i zvanični Rim; kolevka Carstva. I svih prvih 7 vaseljenskih sabora jedinstvene Crkve održano je na vizantijskoj teritoriji; niti jedan jedini u Rimu.

Hrišćanstvo nije jedno od obeležja starog Rima i onoga što vezujemo za Rimsko carstvo. Čak iako bismo iz nekog razloga se odrekli republikanskog perioda, iako se može u konvencionalnom smislu govoriti o Rimskom carstvu još od III st. pre naše ere i da računamo samo, striktno formalno govoreći (a što je opet stvar konvencije, jer je dotični bio samo prvi senator, između ostalog) od Oktavijana Avgusta, opet ostaje da Bog, Isus Hrist, organizovana religija kroz instituciju kao što je Crkva...ništa nisu obeležja staroga Rima. To je jedna sasvim nova epoha jerbo ono što je do tada hiljadu godina obeležavalo rimsku kulturu jesu - Jupiter, Neptun i Junona. Hrišćanstvo je prihvaćeno u sam suton Carstva, iz prostog razloga što je pobedilo borbu na terenu i sad stavljati to u jednu celinu, isti kontekst da Romulom i Remom i legendarnom 754. god. pre naše ere, po mom mišljenju čisto je brkanje baba i žaba.

Pojava hrišćanstva i njegovo prihvatanje u IV stoleću nove ere pripada jednoj sasvim drugoj epohi; skoro revolutovnog nivoa. Jednog novog sistema vrednosti, koji praktično da nema veze sa ovim. Jedna i drugačija kultura, drugi sistem vrednosti; drugačija, nova civilizacija, ako hoćeš.

Dakle, kao što rekoh, izražavaš političko mišljenje insistiranjem na protivljenju vizantijskom imenu i pravno političkom (ali svakako i nespornom) kontinuitetu sa starom rimskom civilizacijom.

Сад можемо писати како хоћемо али нећемо ни направити грешку ако напишемо Рим.

Ponoviću nešto što sam već nekoliko puta do sada rekao, još jednom (nadam se da neću još mnogo puta morati da ponovim) niko to nije ovde pominjao i nikada nije bilo predmet diskusije.

Naprotiv, ono što jeste predmet diskusije jeste da li je greška napisati Vizantija, a što je (bio?) i tvoj stav na ovoj temi, kako deluje i iz tvog sarkastičnog potpisa. Tako da ti je citirana rečenica zamena teze, jer izvrćeš diskusiju totalno naopačke; niko ne govori ovde o tome šta bi bilo ako napišeš Rim, već se polemiše o tome šta ako se napiše Vizantija.
 
Poslednja izmena:
Naravno da je teško razgraničiti period između Rimskog carstva i Vizantije (ili kako god već hoćete da ga nazovemo; Romejsko carstvo, Carigradsko carstvo ili nekako drugačije) iz prostog razloga što ovde govorimo o procesima, a nijedan proces se ne može posmatrati tako što se, izolovano, izdvoji neki pojedinačni događaj. Baš zato je postojao taj tranzicioni period između Rima i Vizantije oko kojeg postoje brojne nesuglasice među istoričarima, jerbo u suštini obuhvata period od cela četiri veka, odnosno od IV do VIII st. naše ere. U zavisnosti od toga koga pitate, razlikovaće se i odgovor gde je tačno kraj rimske, a gde početak vizantijske civilizacije. Iliti, od osnivanja Carigrada 324. godine do događaja koji se navodi kao najkasniji datum početka Vizantije; dolaska na presto cara Lava III Isaurijca 717. godine (koji će objaviti čuvene Ekloge)...nalazio se i pokoji koji čak i u Dioklecijanu vidi prvog vizantijskog cara (284. godine). Preciznu granicu nije moguće razdvojiti hirurški iz prostog razloga što se tako društveni procesi, a posebno kompleksni, ne mogu objasniti onom što se može nazvati pozitivističkim pristupom u istoriografiji. Ili, jednostavno rečeno, poznorimski i ranovizantijski periodi imaju previše preklapanja jedan s drugim.

E sad, problem nastupa kada neko govori o hrišćanskom Rimu, na taj način brišući jedan čitavi milenijum pređašnje istorije, tj. praveći se kao da bukvalno on uopšte nije ni postojao. Nemamo nikakvo pravo da 380. godinu naše ere tretiramo kao nekakvo ab urbe condita i ignorišemo sve događaja i procese koji su prethodili Solunskom ediktu koji je bio potpisan jednog jutra februara 380. godine u vreme careva Teodosija I, Gratijana i Valentinijana II. Zašto? Zato što je pre toga ono što je sačinjavalo rimstvo bilo: Jupiterov hram, vestalke, vidari koji u utrobi koze donose predskazanja, gladijatorske igre u kojima se mogu naći i lavovi i slonovi, robovlasnički sistem, kompetitivno besedništvo na klasičnom latinskom jeziku...i sve drugo, oko čega nema ni vremena sve pobrojati šta je trajalo od Otmice Sabinjanki do vladavine cara Teodosija Velikog. Niko nema pravo da kaže e, Rim je sad hrišćanski i to je sad jedno njegovo obeležje i nema šta tu više da se kaže, kad je to, jednostavno, činjenično netačno.

Na kraju bih dodao nešto što je za poimanje svega ovog dosta važno, a to je kako su sami Vizantinci nazivali rimsko pravo. Iz usta i jednog od najučenijih koji je zemljom hodao, velikog filozofa Mihaila Psela iz XI stoleća — rimsko je pravo u Vizantiji bilo zvano italijanska nauka i italijanska mudrost.
 
Naravno da je teško razgraničiti period između Rimskog carstva i Vizantije (ili kako god već hoćete da ga nazovemo; Romejsko carstvo, Carigradsko carstvo ili nekako drugačije) iz prostog razloga što ovde govorimo o procesima, a nijedan proces se ne može posmatrati tako što se, izolovano, izdvoji neki pojedinačni događaj. Baš zato je postojao taj tranzicioni period između Rima i Vizantije oko kojeg postoje brojne nesuglasice među istoričarima, jerbo u suštini obuhvata period od cela četiri veka, odnosno od IV do VIII st. naše ere. U zavisnosti od toga koga pitate, razlikovaće se i odgovor gde je tačno kraj rimske, a gde početak vizantijske civilizacije. Iliti, od osnivanja Carigrada 324. godine do događaja koji se navodi kao najkasniji datum početka Vizantije; dolaska na presto cara Lava III Isaurijca 717. godine (koji će objaviti čuvene Ekloge)...nalazio se i pokoji koji čak i u Dioklecijanu vidi prvog vizantijskog cara (284. godine). Preciznu granicu nije moguće razdvojiti hirurški iz prostog razloga što se tako društveni procesi, a posebno kompleksni, ne mogu objasniti onom što se može nazvati pozitivističkim pristupom u istoriografiji. Ili, jednostavno rečeno, poznorimski i ranovizantijski periodi imaju previše preklapanja jedan s drugim.

E sad, problem nastupa kada neko govori o hrišćanskom Rimu, na taj način brišući jedan čitavi milenijum pređašnje istorije, tj. praveći se kao da bukvalno on uopšte nije ni postojao. Nemamo nikakvo pravo da 380. godinu naše ere tretiramo kao nekakvo ab urbe condita i ignorišemo sve događaja i procese koji su prethodili Solunskom ediktu koji je bio potpisan jednog jutra februara 380. godine u vreme careva Teodosija I, Gratijana i Valentinijana II. Zašto? Zato što je pre toga ono što je sačinjavalo rimstvo bilo: Jupiterov hram, vestalke, vidari koji u utrobi koze donose predskazanja, gladijatorske igre u kojima se mogu naći i lavovi i slonovi, robovlasnički sistem, kompetitivno besedništvo na klasičnom latinskom jeziku...i sve drugo, oko čega nema ni vremena sve pobrojati šta je trajalo od Otmice Sabinjanki do vladavine cara Teodosija Velikog. Niko nema pravo da kaže e, Rim je sad hrišćanski i to je sad jedno njegovo obeležje i nema šta tu više da se kaže, kad je to, jednostavno, činjenično netačno.

Na kraju bih dodao nešto što je za poimanje svega ovog dosta važno, a to je kako su sami Vizantinci nazivali rimsko pravo. Iz usta i jednog od najučenijih koji je zemljom hodao, velikog filozofa Mihaila Psela iz XI stoleća — rimsko je pravo u Vizantiji bilo zvano italijanska nauka i italijanska mudrost.
Зашто пишеш о којекаквим ''процесима'', када у старту машиш тему. Зашто не говориш и не пишеш о српском процесу!? Зашто би било кога занимао туђи процес, да ли су ти, ти исти туђи наметнути процеси, наметнути да би их заборавили, и највише не обраћали пажњу на процес који је суштином несвесно изродио прва два!?
 
Treći i ujedno i poslednji spomen vizantijskog imena u Partonopeju od Bloa; od stiha br. 10.503:

greska.PNG


Citat se tiče vizantijskog lena koji Partonopejev prijatelj Goden dobija; prevod: Pošto će on imati tri dobra lena; jedno u Vizantijskom carstvu, i dva u Francuskom kraljevstvu, primaće bogatstva i odavde i odatle.

Više detalja može se pročitati o ovome od Zuzane Černakove iz Slovačke Akademije Nauka i Umetnosti: The naming of Byzantium and the Old French Partonopeus de Blois.

Citiram deo Černakovinog zaključka (str. 57):

Paratonopej.PNG


I, na kraju, da ispravimo grešku koju je kolega forumaš КРЦУН napravio pre nekoliko stranica na ovoj temi:

О овом ''случају'' писао сам пре више година. Напокон се неко одважио да проговори о томе

Umesto ovih reči, a kao što možemo videti iz celog niza radova koje smo prošli na ovoj temi (Georgakasa, Teodoropulosa, Kaldelisa, Černakove,..) možemo reći — napokon je u naučnim krugovima počeo otklon od (nažalost) široko rasprostranjene zablude o tome da je vizantijsko ime skovano u XVI st. i to zahvaljujući jednom nemačkom humanisti! :ok: Dugo je trebalo, kao što i slovačka doktorka nauka i Kaldelis donekle napominju, ali srećom, postoji vrlo vidni napredak na polju naučnih saznanja.
 
«Тврдња да је хришћанство европска творевина, која се није појавила пре X века, иако је веродостојна и има много присталица, ипак мора бити објашњена у њеном потпуно новом смислу, и то од самога почетка. Тачке доказа су против конвенционалне мудрости, против безброј књига и против 'нормалног' знања које смо сви добили у школи. Томе је могуће супротставити се само кратком књигом. Реч је о целокупној ИСТОРИЈИ, саме цркве и вероватно о много чему другом: о нашем познавању антике и раног средњег века уопште.»

«Die Behauptung, das Christentum sei eine europäische Schöpfung,die nicht vor dem 10. Jahrhundert entstanden ist, leuchtet zwar einund hat viele Befürworter, muß aber dennoch in diesem ganz neuen Sinn von Anfang an erklärt werden. Die Beweispunkte richten sichgegen die allgemeine Lehrmeinung, gegen unzählbar viele Bücherund gegen das >normale< Wissen, das wir alle in der Schule eingetrichtert bekamen. Dagegen anzugehen ist mit einem so kurzen Buch nurstichwortartig möglich. Es geht nämlich um die gesamte Kirchengeschichte und vermutlichnoch um viel mehr: um unsere Kenntnisder Antike und des frühen Mittelalters überhaupt.»
UWE TOPPER DIE GROSSE AKTION EUROPAS ERFUNDENE GESCHICHTE. unserer Vergangenheit von der Antik...png

Наслов: Fälschungen der Geschichte: von Persephone bis Newtons Zeitrechnung, Kapitel 1 Drei Ankläger, стр. 13.
Аутор: Uwe Topper
Издање: 2
Издавач: Herbig, 2001
 
Treći i ujedno i poslednji spomen vizantijskog imena u Partonopeju od Bloa; od stiha br. 10.503:

Pogledajte prilog 1099454

Citat se tiče vizantijskog lena koji Partonopejev prijatelj Goden dobija; prevod: Pošto će on imati tri dobra lena; jedno u Vizantijskom carstvu, i dva u Francuskom kraljevstvu, primaće bogatstva i odavde i odatle.

Više detalja može se pročitati o ovome od Zuzane Černakove iz Slovačke Akademije Nauka i Umetnosti: The naming of Byzantium and the Old French Partonopeus de Blois.

Citiram deo Černakovinog zaključka (str. 57):

Pogledajte prilog 1099460

I, na kraju, da ispravimo grešku koju je kolega forumaš КРЦУН napravio pre nekoliko stranica na ovoj temi:



Umesto ovih reči, a kao što možemo videti iz celog niza radova koje smo prošli na ovoj temi (Georgakasa, Teodoropulosa, Kaldelisa, Černakove,..) možemo reći — napokon je u naučnim krugovima počeo otklon od (nažalost) široko rasprostranjene zablude o tome da je vizantijsko ime skovano u XVI st. i to zahvaljujući jednom nemačkom humanisti! :ok: Dugo je trebalo, kao što i slovačka doktorka nauka i Kaldelis donekle napominju, ali srećom, postoji vrlo vidni napredak na polju naučnih saznanja.
Апсолутно је тачно да је Волф био творац византологије као науке и да је Византија као појам у науку уведена у то време. Али није тачно да је он сковао термин „Византија“. Тачно је и то, да се у доба Приска, Прокопија и све до 8-9. века термин "Byzantion" скоро да није коришћен за означавање царства. Међутим, после 800 година када је Карло Велики проглашен за цара Римљана – логично је тражити неку разлику од "варварског" Римског царства и тада је вероватно назив Византија ушао у употребу. То се види у изворима после 8. века. Очигледно је име било пре свега аутонимно, а затим је постало и егзонимно.
 
Poslednja izmena:
Апсолутно је тачно да је Волф био творац византологије као науке и да је Византија као појам у науку уведена у то време. Али није тачно да је он сковао термин „Византија“. Тачно је и то, да се у доба Приска, Прокопија и све до 8-9. века термин "Byzantion" скоро да није коришћен за означавање царства. Међутим, после 800 година када је Карло Велики проглашен за цара Римљана – логично је тражити неку разлику од "варварског" Римског царства и тада је вероватно назив Византија ушао у употребу. То се види у изворима после 8. века. Очигледно је име било пре свега аутонимно, а затим је постало и егзонимно.

Vizantijsko ime upotrebio je u službenoj invitatoriji još u VII st. car Konstantin IV, godine 678. pred III carigradski (VI vaseljenski) sabor, i to ne u značenju naziva za grad Carigrad.

Ne bih ja to nipodaštavao na nivo skoro da nije. Posebno ako se npr. i kod Teofana — u nekim slučajevima — očigledno može tako tumačiti.
 
Vizantijsko ime upotrebio je u službenoj invitatoriji još u VII st. car Konstantin IV, godine 678. pred III carigradski (VI vaseljenski) sabor, i to ne u značenju naziva za grad Carigrad.

Ne bih ja to nipodaštavao na nivo skoro da nije. Posebno ako se npr. i kod Teofana — u nekim slučajevima — očigledno može tako tumačiti.
Ево ти Теофана, ово сад ''разлучи''.
5.png
 
Апсолутно је тачно да је Волф био творац византологије као науке и да је Византија као појам у науку уведена у то време. Али није тачно да је он сковао термин „Византија“. Тачно је и то, да се у доба Приска, Прокопија и све до 8-9. века термин "Byzantion" скоро да није коришћен за означавање царства. Међутим, после 800 година када је Карло Велики проглашен за цара Римљана – логично је тражити неку разлику од "варварског" Римског царства и тада је вероватно назив Византија ушао у употребу. То се види у изворима после 8. века. Очигледно је име било пре свега аутонимно, а затим је постало и егзонимно.
Волф апсолутно није творац ''византологије'', Волф је био један од ''бољих'' латиниста тога времена, а ко је суштински творац ''византологије'', ти о томе апсолутно немаш појма.:D
 
Treći i ujedno i poslednji spomen vizantijskog imena u Partonopeju od Bloa; od stiha br. 10.503:

Pogledajte prilog 1099454

Citat se tiče vizantijskog lena koji Partonopejev prijatelj Goden dobija; prevod: Pošto će on imati tri dobra lena; jedno u Vizantijskom carstvu, i dva u Francuskom kraljevstvu, primaće bogatstva i odavde i odatle.

Više detalja može se pročitati o ovome od Zuzane Černakove iz Slovačke Akademije Nauka i Umetnosti: The naming of Byzantium and the Old French Partonopeus de Blois.

Citiram deo Černakovinog zaključka (str. 57):

Pogledajte prilog 1099460

I, na kraju, da ispravimo grešku koju je kolega forumaš КРЦУН napravio pre nekoliko stranica na ovoj temi:



Umesto ovih reči, a kao što možemo videti iz celog niza radova koje smo prošli na ovoj temi (Georgakasa, Teodoropulosa, Kaldelisa, Černakove,..) možemo reći — napokon je u naučnim krugovima počeo otklon od (nažalost) široko rasprostranjene zablude o tome da je vizantijsko ime skovano u XVI st. i to zahvaljujući jednom nemačkom humanisti! :ok: Dugo je trebalo, kao što i slovačka doktorka nauka i Kaldelis donekle napominju, ali srećom, postoji vrlo vidni napredak na polju naučnih saznanja.
Ti si baš teški bukvalista kad ne vidiš da pesnik (sic! tj. uzmi cvikere i još jednom pročitaj šta piše) slobodno može za Grčku reći "Akropolj". Nisi čuo za metaforu? Jesi čuo nekad za Atinu kao glavni grad Vojvodine? Jesi nekad čuo da Crnu Goru pesnik naziva Spartom? I sad, neko je stvarno tako nazove...

A istovremeno za pomen srpskog jezika neko mora da ti napiše "S-R-P-S-K-I-J-E-Z-I-K", jer ako je listina napisana "srpski" - to nije srpski jezik.

Bljak.
 

Back
Top