U Sarajevu obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale

ziltoid

Iskusan
Banovan
Poruka
5.859

U Sarajevu obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale


U Sarajevu obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale 1
Sarajevo Foto: Pixabay/Chris Spencer-Payne

U Sarajevu je obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale, kada je u eksploziji minobacačke granate ispaljene s položaja tadašnje Vojske Republike Srpske ubijeno 68 ljudi, a 144 osobe su lakše i teže ranjene, javlja FENA.

Dan kad je počinjen masakr 5. februara obeležava se kao Dan sećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine.

Ministarka za rad i socijalnu politiku, raseljena lica i izbeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović kazala je da se danas treba prisetiti i svih onih koji su umirali od gladi i promrzlina, koji su poginuli bežeći od snajperskih hitaca, ali i onih „kojima je agresor pokušao oduzeti ljudsko dostojanstvo“.

Ona je pozvala sve da se odriču svakodnevno retrogradnih ideja, a čovečanstvo da ne minimizira neofašizam kako se nikada i nikome ne bi ponovile Markale.

Sarajevska pijaca Markale tokom rata u BiH bila je jedno od mesta gdje su građani mogli nabaviti osnovne životne namirnice kojih je tokom četiri godine opsade nedostajalo, podseća Radio Slobodna Evropa.

Ta pijaca je pogođena je i krajem rata, 28. augusta 1995. godine, kada su poginula su 43, a ranjena 84 civila. https://www.danas.rs/svet/region/u-...snjica-masakra-na-sarajevskoj-pijaci-markale/





Što neljudi od ljudi učiniste ... No, nekima kao da nije dosta ubijanja i klanja nevinih. Banjalučki novinar i kolumnista Dragan Bursać na vreme poziva nadležne organe da reagiraju:

 

U Sarajevu obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale


U Sarajevu obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale 1
Sarajevo Foto: Pixabay/Chris Spencer-Payne

U Sarajevu je obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale, kada je u eksploziji minobacačke granate ispaljene s položaja tadašnje Vojske Republike Srpske ubijeno 68 ljudi, a 144 osobe su lakše i teže ranjene, javlja FENA.

Dan kad je počinjen masakr 5. februara obeležava se kao Dan sećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine.

Ministarka za rad i socijalnu politiku, raseljena lica i izbeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović kazala je da se danas treba prisetiti i svih onih koji su umirali od gladi i promrzlina, koji su poginuli bežeći od snajperskih hitaca, ali i onih „kojima je agresor pokušao oduzeti ljudsko dostojanstvo“.

Ona je pozvala sve da se odriču svakodnevno retrogradnih ideja, a čovečanstvo da ne minimizira neofašizam kako se nikada i nikome ne bi ponovile Markale.

Sarajevska pijaca Markale tokom rata u BiH bila je jedno od mesta gdje su građani mogli nabaviti osnovne životne namirnice kojih je tokom četiri godine opsade nedostajalo, podseća Radio Slobodna Evropa.

Ta pijaca je pogođena je i krajem rata, 28. augusta 1995. godine, kada su poginula su 43, a ranjena 84 civila. https://www.danas.rs/svet/region/u-...snjica-masakra-na-sarajevskoj-pijaci-markale/





Što neljudi od ljudi učiniste ... No, nekima kao da nije dosta ubijanja i klanja nevinih. Banjalučki novinar i kolumnista Dragan Bursać na vreme poziva nadležne organe da reagiraju:

Ko je gadjao pijacu Markale?
Jesu li isti koji su pokusali atentat na Sefera pa mu ubili zenu i njenog brata?
Sta su ,,Seve" sve uradilebpo Sarajevu od 1992-1995?
 
Та граната и магични метак су произведени у истој фабрици.

Према теорији једног метка, један инч дугачак пушчани метак 6,5 милиметара начињен од бакарне кошуљице и оловног језгра, испаљен са прозора шестог спрата је прошао кроз Кенедијев врат, Коналијеве груди и ручни зглоб и забио се у Коналијеву бутину. При томе је прошао кроз 15 слојева тканине, 7 слојева коже, приближно 15 инча ткива, ударио у чвор од кравате, одстранио 4 инча ребра и разбио кост подлактице. Метак који је наводно начинио сву ову штету није нађен на Коналијевом лежају, већ на лежају до његовог у ходнику болнице у Даласу. Бакарна кошуљица је упркос свему остала потпуно нетакнута, али је реп латерално сабијен са једне стране
 

Komšić: Niko nema pravo zaboraviti ono što se dešavalo Sarajevu i BiH


U Sarajevu je u subotu intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježena 28. godišnjica od masakra nad civilima na pijaci Markale

thumbs_b_c_24f75119e4c6bf3449890236b97a3117.jpg

Niko nema pravo da zaboravi ono što se dešavalo i Sarajevu i Bosni i Hercegovini, uključujući i ovaj zločin nad građanima Sarajeva - na Markalama, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nakon polaganja cvijeća povodom 28. godišnjice od masakra na pijaci Markale u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

"Kako vrijeme prolazi, znam da rane zacjeljuju. Znam, kako vrijeme prolazi, da su ljudi skloni da zaborave neke stvari. Ali, u ime one generacije koja je prošla sve to u ratu u Bosni i Hercegovini, pogotovo u Sarajevu, u ime porodica onih koji su nastradali, u ime ovih žrtava i u ime budućih generacija, mislim da niko nema pravo to da zaboravi", izjavio je Komšić.

Mišljenja je da će se "svako prema tome odnositi na način koliko koga pogađa, koliko koga boli".

"I to je ljudski. Ali, niko nema pravo da zaboravi ono što se dešavalo i Sarajevu i Bosni i Hercegovini, uključujući i ovaj zločin nad građanima Sarajeva - na Markalama, a bilo ih je nažalost puno i previše", dodao je Komšić.

U Sarajevu je u subotu intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježena 28. godišnjica od masakra na pijaci Markale.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12,10 i 12,20 sati, kada je s agresorskih položaja, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Prije 28 godina na Markalama su ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.

Markale su tokom dana opsade Sarajeva bile i mjesto susreta prijatelja te mjesto stvaranja novih i obnavljanja starih poznanstava.

Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a rajena 84 civila.
Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a preko 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

Za ubistva 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 njih osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.
 

Komšić: Niko nema pravo zaboraviti ono što se dešavalo Sarajevu i BiH


U Sarajevu je u subotu intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježena 28. godišnjica od masakra nad civilima na pijaci Markale

thumbs_b_c_24f75119e4c6bf3449890236b97a3117.jpg

Niko nema pravo da zaboravi ono što se dešavalo i Sarajevu i Bosni i Hercegovini, uključujući i ovaj zločin nad građanima Sarajeva - na Markalama, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nakon polaganja cvijeća povodom 28. godišnjice od masakra na pijaci Markale u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

"Kako vrijeme prolazi, znam da rane zacjeljuju. Znam, kako vrijeme prolazi, da su ljudi skloni da zaborave neke stvari. Ali, u ime one generacije koja je prošla sve to u ratu u Bosni i Hercegovini, pogotovo u Sarajevu, u ime porodica onih koji su nastradali, u ime ovih žrtava i u ime budućih generacija, mislim da niko nema pravo to da zaboravi", izjavio je Komšić.

Mišljenja je da će se "svako prema tome odnositi na način koliko koga pogađa, koliko koga boli".

"I to je ljudski. Ali, niko nema pravo da zaboravi ono što se dešavalo i Sarajevu i Bosni i Hercegovini, uključujući i ovaj zločin nad građanima Sarajeva - na Markalama, a bilo ih je nažalost puno i previše", dodao je Komšić.

U Sarajevu je u subotu intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježena 28. godišnjica od masakra na pijaci Markale.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12,10 i 12,20 sati, kada je s agresorskih položaja, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Prije 28 godina na Markalama su ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.

Markale su tokom dana opsade Sarajeva bile i mjesto susreta prijatelja te mjesto stvaranja novih i obnavljanja starih poznanstava.

Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a rajena 84 civila.
Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a preko 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

Za ubistva 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 njih osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.
Sta kaze Komsic sto je Sarajevo izaslo na dzenazu zlocinca Musana Topalovica Cace,koji je ubijao srpske civile?
Takodje je ubio 7 vojnika svoje vojske.
 
U Sarajevu je obeležena 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale, kada je u eksploziji minobacačke granate ispaljene s položaja tadašnje Vojske Republike Srpske...

Ала сте ви, српски четници, загрижени, нећете да верујете Турцима ни када причају у вашу корист...


1675624637676.png


https://www.telegraf.rs/vesti/politika/1908682-uznemirujuci-video-izetbegovic-je-naredio-masakr-u-markalama-a-ne-srbi-reci-alijinog-specijalca-odjekuju-u-hagu
 
Poslednja izmena:
https://www.telegraf.rs/vesti/polit...-ove-reci-diplomate-iz-japana-odjekuju-u-hagu


Nekadašnji izsalanik za Balkan otkrio i to da su zapadni mediji lagali da je granata ka Markalama stigla sa srpske strane. Japanski diplomata Jasuši Akaši je to izjavio tokom svedočenja pred Haškim tribunalom na poziv Mladićeve odbrane. Osim toga, on je istakao da su muslimanski lideri i zvanični Vašington verovali da bi trajnije primirje omogućilo bosanskim Srbima da zadrže veliki deo teritorije BiH koji su zauzeli tokom prethodnih ratnih godina.

MASAKR U MARKALAMA, KO JE KRIV? Zločin za koji su optuženi Srbi da bi bili bombardovani! (FOTO) (VIDEO)


Kao primer, svedok je naveo da je vlada Alije Izetbegovića odbila da produži četvoromesečno primirje koje je, uz pomoć bivšeg američkog predsednika Džmija Kartera bilo sklopljeno krajem 1994.

Dve decenije od masakra na Markalama za koji "niko nije kriv"! (FOTO) (VIDEO)
 

Срби нису могли да пуцају на Маркале​

Иако су светски медији, одмах пошто би се масакри догодили, као кривце оптуживали Србе, званичници УН изјављивали су да се не може са сигурношћу утврдити са чије су стране гранате дошле.

И тадашњи командант снага УН у бившој Југославији, британски генерал Мајкл Роуз, и тадашњи специјални изасланик УН за бившу Југославију, јапански дипломата Јасуши Акаши, стоје на том становишту.

Командант руских миротвораца у Сарајеву, пуковник Андреј Демуренко, сачувао је комплетну документацију везану за Маркале. У извештајима које је сачувао а које су сачинили један француски и један босански или хрватски официр наводе се тачно израчунати углови доласка и слетања пројектила на место удара. Официри УН су отишли до две локације са којих је било могуће гађати Маркале, али на једној није било трагова да су тамо били постављени минобацачи, док се друга локација налазила у шуми, одакле било немогуће гађати из минобацача.

„Осим тога, због зграда које окружују Маркале, ни случајно није могла стићи граната са српских положаја. Свакоме ко барем мало зна о артиљерији јасно је да граната не може да шета. Осим тога, било је нелогично да једна граната побије и рани толике људе а две остале нису никога ни огребале“, записао је Демуренко у својим сећањима.
https://sputnikportal.rs/20160919/masakr-markale-vasemiskina-rat-bih-1108175313.html
 
Što neljudi od ljudi učiniste ... No, nekima kao da nije dosta ubijanja i klanja nevinih. Banjalučki novinar i kolumnista Dragan Bursać na vreme poziva nadležne organe da reagiraju:


Taj profil na fejsbuku je bio lažan, bez pratilaca i sa tuđom fotografijom i gle čuda, iako je profil bio star samo par sati, odmah su na isti reagovali klix i taj maloumnik Dragan B. koji su ga verovatno i sami kreirali da bi razdraživali svoju maloumnu publiku. Ako iko zaslužuje krivičnu prijavu zbog širenja mržnje onda je to ta novinarska bagra: klix i Dragan B. koji je karijeru bednog novinarčića sagradio na širenju mržnje na nacionalnoj osnovi i dodvoravanju muslimanskom šovinizmu. Lik je iz mešovitog braka, ispunjen teškim frustracijama zbog porodičnog porekla (majka iz ustaške porodice, a otac iz partizanske).
 
Majkl Rouz, komadant Unprofora, u svojoj memoarskoj knjizi Misija u Bosni o masakru na pijaci Markale:

"U tom trenutku sam izrekao nešto što ga je neprijatno iznenadilo. Rekao sam mu da je prvo ispitivanje kratera bombe koja je eksplodirala na pijaci "Markale" pokazalo da je ona ispaljena sa bosanske strane. U sobi je zavladao muk, a Sefer Halilovic me je gledao neprijateljski. Hladno je zatražio, da svoju izjavu objasnim. Dodao sam da ugao putanje mine očigledno dokazuje da je ona ispaljena sa veoma male daljine, ili da je čak podmetnuta na licu mesta i aktivirana."
 

Back
Top