Šta trenutno čitate - utisci i preporuke

  • Začetnik teme Začetnik teme ms
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Knjigu poezije mog kolege iz škole Bojana Bjelića, pod nazivom Da razrežem jezik. Juče je bila promocija u 17 h. U boemskom stilu, proveli smo, nas 6-7, uključujući i nadarenog pjesnika, juče ukupno 12 sati u kafani. Tačnije 10, 2 sata smo bili na promociji. Dan za pamćenje! A i poezija obećava.

398008_2871875805414_1515464600_2933365_152879973_n.jpg


Haha,cim sam video ovog lika pomislio sam da lici na alkoholicara.I onda procitam tekst i vidim da nisam daleko od istine
 
Uzela sam iz biblioteke Fukoovo klatno. Da vidim zašto je tol'ko skupo.:think:

Fukoovo klatno je meni bas bezvezna knjiga.Los pokusaj filozofiranja.Kao sto mu je Istorija lepote los pokusaj umetnicke kritike.Setih se i dosta boljih pisaca koji su pokusali filozofirati u svojim nekim romanima.Time filozofija nije nista dobila ali je izgubila knjizevnost.Tako je Dzek London u svom delu Gvozdena peta,po meni promasio sve.Pa je Balzak ispao smesan pokusavajuci da filozofira u nekim delima,Zola isto,Stendal takodje.
Eko naravno nije njihov kalibar ali zato je ipak njegovo najbolje delo Ime ruze,i treba da se drzi tog kursa jer on nije za bolje.
 
I po mojim musterijama mereci,Fukoovo klatno mi godinama vec traze oni koji i citaju losa populisticka dela.Sam Eko je rekao za tu knjigu da je to kao neka filozofija i da je citalac treba shvatiti.Pa ja sam procitao sva najveca filozfska dela,i ona najteza koja su zaista komplikovana(Kant,Hegel) i razumeo sam veci deo.I zaista mi je Eko smesan kad od mene trazi da ulozim napor kako bih shvatio njegovu knjigu.Tako mi je bio smesan i Stendal kad sam poceo citati njegovu knjigu O ljubavi.U njoj Stendal na pocetku ukazuje citaocu da obrati paznju,da cita polako jer knjiga nije laka,trazi napor.I pocnem tako citati Stendala pa se posle nasmejem.Pregazio sam je ko plitak potok.Zaista mi je bio smesan,kao on je neki dubok filozof.
 
E, taman sam te tamo prijavila da si bio fin, al' ti po svaku cenu 'oćeš da se svađaš z:D

Eko je najpre erudita i edukator. Tek potom književnik. Ko ga je proglasio filozofom - ne znam. Sam sigurno nije. Moj dobar prijatelj je bio njegov student i mnogo mi je pričao o njemu.
To što Eko radi je podmuklo (u smislu, neprimetno) edukovanje širih narodnih masa, popularizacija civilizacijskih tekovina.
"Ime ruže" nije ništa drugo do pokušaj popularizacije srednjovekovlja. Dobar pokušaj, rekla bih. Popularan je samo i isključivo zbog krimi priče, inače bi ostao neprimećen.
Eko je semiotičar, ne mislim da se trudi da bude filozof. Šta bi onda bio? ? Enciklopedista?
"Istorija lepote" je, takođe, popularizacija umetnosti, ne kritika.
Ovo ostalo...aman, urazumi se, bar po nekad, da bude zanimljivije!
 
"Kutija (priče iz mračne komore)", Gintera Grasa.

U svakom slučaju zabavna i stilski simpatična aluzija na biografiju pisca iz ugla njegove dece iz različitih brakova (koje ni sam ne može baš precizno da prebroji). Našavši se godinama kasnije, kao zreli ljudi, piščeva deca kroz rekonstrukciju svojih detinjstava posredstvom fotografija, reanimiraju život oca - pisca. Centralni objekat priče je stari "Afga" foto aparat koga koristi porodična prijateljica (u najširem mogućem značenju te reči). I prijateljica i aparat su na ivici (a možda i daleko preko nje) magijskih sposobnosti.
Ne bih se složila sa recenzijom da je to "njegov najuspešniji rad u poslednjih nekoliko godina" (izdanje iz 2008. dakle, posel "Ljušteći luk"), ali, svakako, najtoplije preporučujem svakome ko voli dobre pripovedače.

Sad se nosim mišlju da čitam drugu knjigu Darelovog "Aleksandrijskog kvarteta", ali nisam (letos) bila oduševljena ni prvim, pa ću vrlo ceniti kometare i sugestije na ovu temu (ono šta piše na ovom pf u temi "Aleksandrijski kvartet" mi nije delovalo previše uverljivo).
 
"Kutija (priče iz mračne komore)", Gintera Grasa.

U svakom slučaju zabavna i stilski simpatična aluzija na biografiju pisca iz ugla njegove dece iz različitih brakova (koje ni sam ne može baš precizno da prebroji). Našavši se godinama kasnije, kao zreli ljudi, piščeva deca kroz rekonstrukciju svojih detinjstava posredstvom fotografija, reanimiraju život oca - pisca. Centralni objekat priče je stari "Afga" foto aparat koga koristi porodična prijateljica (u najširem mogućem značenju te reči). I prijateljica i aparat su na ivici (a možda i daleko preko nje) magijskih sposobnosti.
Ne bih se složila sa recenzijom da je to "njegov najuspešniji rad u poslednjih nekoliko godina" (izdanje iz 2008. dakle, posel "Ljušteći luk"), ali, svakako, najtoplije preporučujem svakome ko voli dobre pripovedače.

Sad se nosim mišlju da čitam drugu knjigu Darelovog "Aleksandrijskog kvarteta", ali nisam (letos) bila oduševljena ni prvim, pa ću vrlo ceniti kometare i sugestije na ovu temu (ono šta piše na ovom pf u temi "Aleksandrijski kvartet" mi nije delovalo previše uverljivo).

Aleksandrijski kvartet je izvandredna knjiga.Dok je citamo zaista imamo utisak da smo tamo,u Egiptu.Ja sam i bio u Egiptu,svakako i u Aleksandriji,ali to nije vazno za kvalitet ove knjige.Jos nesto sam citao od njega i nije dobro kao Kvartet.Cena te knjige je zaista realna,prema kvalitetu,a kosta preko 2000 din.Cesci je slucaj da je knjiga skupa a ne vredi.
Za tu knjigu mogaop je dobiti Nobela jer kad vidim da ga je dobio jedan Pamuk...
 
Aleksandrijski kvartet je izvandredna knjiga.Dok je citamo zaista imamo utisak da smo tamo,u Egiptu.Ja sam i bio u Egiptu,svakako i u Aleksandriji,ali to nije vazno za kvalitet ove knjige.Jos nesto sam citao od njega i nije dobro kao Kvartet.Cena te knjige je zaista realna,prema kvalitetu,a kosta preko 2000 din.Cesci je slucaj da je knjiga skupa a ne vredi.
Za tu knjigu mogaop je dobiti Nobela jer kad vidim da ga je dobio jedan Pamuk...

Hvala ti. :)
Pamuk mi je bio zanimljiv, a ovo mi je delovalo kao stilski usiljena i njanjava patetika usled... ne bih ni sama znala čega. Možda ne mogu da steknem potpuni utisak jer nisam pročitala sve delove (mada sam Darel kaže da to nisu delovi celine, već sasvim nezavisni "romani - braća"). O gradu nisam stekla nikakav posebno očaravajući utisak, osim saznanja da je stanovništvo veoma raznoliko i još više siromašno i da je jezero može da bude lepo. O Nobelu, a naročito ceni nema smisla diskutovati.

Nego, što nećeš da kažeš ko je prevodio De Sada? Prosto me kopka da li bi to mogla biti neka javna ličnost, a, priznajem, na trenutak sam pomislila da bi to mogao biti i ti, pa ti skromsnost ne daje da se eksponiraš. :think:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top