Šta trenutno čitate - utisci i preporuke

  • Začetnik teme Začetnik teme ms
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Preporucila sam roman "Polsednja kap", ostavila me je bez teksta, tuzna, teska, poucna izuzetno, ili su svi citali ili nije niko, ne znam.
I, posle ove uzeh sasvim slucajno iz licne biblioteke "Kita boli more", toliko sam se razgalila, a citam vec peti put, valjda..

Ali, o ukusima ne treba raspravljati redje djavo i sede u koprive, a ja odoh na posao, imam 15-ak minuta da stignem:)

Efraima Kišona treba čitati da bi saznao da život ne treba uvek ozbiljno shvatati.
 
Izuzetno me raduje tvoj čitalački napredak koji je, dozvolićeš da primetim, sve intenzivniji. Pravim putem se krećeš, rekla bih ;)

Jeste da Getsbi na prvu ruku deluje malo isprazno, ali, ako imaš vremena, pogledajfilm Izgaranje, Luja Mala. Nema nikakve veze sa Ficdžeraldom, osim što glavni lik (savršeno prikazan) čita tu knjigu tokom čitavog filma. Otvoriće ti najmanje još jedno tumačenje Getsbija.
Evo

Radnja jeste isprazna, ali su rečenice sjajne, poređenja neobična, opisi čudesni.
 
"Lovac u žitu" je neobična knjiga o "izgubljenom" tinejdžeru.
Pošto prati misli tinejdžera, ne bi bila autentična da je pisana dubokomislenim stilom.

pa nije autentična svakako jer je u pitanju obično podražavanje.
A mene stvarno ne zanima da čitam misli plitkih tinejdžera.
Mislim, možda jesam prestrog prema knjizi, ali se stvarno ne pronalazim ni u jednom aspektu.
 
Ne znam zašto ste svi toliko razočarani Lovcem u žitu. Ne znam šta ste očekivali.

Prvo, knjiga je napisana 1951. godine i treba je posmatrati u tom vremenskom kontekstu. To je bilo drugačije vrijeme, posebno u Americi: rat u Evropi i na Pacifiku se završio, ekonomija se oporavljala, još nije počeo Korejski rat... sve je izgledalo optimistično i pozitivno, i onda se pojavi ta knjiga o licemjeriju i društvenom otuđenju. Iste godine Džons je napisao From Here to Eternity koja je odmah postala superpopularna, a dovoljno vam je da uporedite ove dvije knjige da vidite kakav estetski šok je Lovac morao predstavljati.

Drugo, ako neko od Lovca očekuje nešto kao tinejdžersku literaturu, neku vrstu ozbiljnog Adriana Mola, od toga nema ništa, jer u Lovcu nema tog coming of age momenta. Selindžer nije htio da mu Holden odraste, jer ranu mladost slavi kao idealno doba neiskvarenosti i iskrenosti.

Treće, Freni i Zui su iz Selindžerove prilično hermetične zen faze, ali ko se potrudi da pročita bar neke priče iz zbirke Devet priča, možda će lakše shvatiti značaj Lovca.
 
Ne znam zašto ste svi toliko razočarani Lovcem u žitu. Ne znam šta ste očekivali.

Prvo, knjiga je napisana 1951. godine i treba je posmatrati u tom vremenskom kontekstu. To je bilo drugačije vrijeme, posebno u Americi: rat u Evropi i na Pacifiku se završio, ekonomija se oporavljala, još nije počeo Korejski rat... sve je izgledalo optimistično i pozitivno, i onda se pojavi ta knjiga o licemjeriju i društvenom otuđenju. Iste godine Džons je napisao From Here to Eternity koja je odmah postala superpopularna, a dovoljno vam je da uporedite ove dvije knjige da vidite kakav estetski šok je Lovac morao predstavljati.

Drugo, ako neko od Lovca očekuje nešto kao tinejdžersku literaturu, neku vrstu ozbiljnog Adriana Mola, od toga nema ništa, jer u Lovcu nema tog coming of age momenta. Selindžer nije htio da mu Holden odraste, jer ranu mladost slavi kao idealno doba neiskvarenosti i iskrenosti.

Treće, Freni i Zui su iz Selindžerove prilično hermetične zen faze, ali ko se potrudi da pročita bar neke priče iz zbirke Devet priča, možda će lakše shvatiti značaj Lovca.

Nista od "Lovca" nisam ocekivala, osim sto sam imala tople preporuke, jednostavno mi je bila dosadna, nezanimljiva, i nisam je procitala do kraja. Stil pisanja me je odbio.
 
Poslednja izmena:
Ne znam zašto ste svi toliko razočarani Lovcem u žitu. Ne znam šta ste očekivali.

Prvo, knjiga je napisana 1951. godine i treba je posmatrati u tom vremenskom kontekstu. To je bilo drugačije vrijeme, posebno u Americi: rat u Evropi i na Pacifiku se završio, ekonomija se oporavljala, još nije počeo Korejski rat... sve je izgledalo optimistično i pozitivno, i onda se pojavi ta knjiga o licemjeriju i društvenom otuđenju. Iste godine Džons je napisao From Here to Eternity koja je odmah postala superpopularna, a dovoljno vam je da uporedite ove dvije knjige da vidite kakav estetski šok je Lovac morao predstavljati.

Drugo, ako neko od Lovca očekuje nešto kao tinejdžersku literaturu, neku vrstu ozbiljnog Adriana Mola, od toga nema ništa, jer u Lovcu nema tog coming of age momenta. Selindžer nije htio da mu Holden odraste, jer ranu mladost slavi kao idealno doba neiskvarenosti i iskrenosti.

.


Na nemacki je knjigu preveo Hermann Hesse ( da covek ne poveruje da se i time
bavio) i u uvodu kaze sledece:

U ovom komplikovanom svetu i vremenu u kome zivimo, ne smemo od
knjizevnosti da ocekujemo neka velika, genijalna dela. Ali ne postoji
roman u kome je glavni lik sa toliko bola odrastao kao Holden. Holden postaje
mit i prva licnost pop scene u svetskoj literaturi. Postoje stvari koje mladom
coveku poptpuno izmene zivot: to je prvi poljubac,prvi novac koji dobije,
prvi joint, prvo seksualno iskustvo i naravno "Lovac u zitu"



Johny Deep kaze o knjizi: Dosao sam u Holivud i procitao "Lovca u zitu"
Svet je postao drugaciji , i to je bio pocetak..

Ali ima i tragicnih dogadjaja vezanih za roman. Roman postaje i vrsta
"biblije" razlicitim psihicki poremecenim osobama. Tako se ubica John Lennon-a
poziva na glavnog junaka, ali i Charles Manson povlaci paralele izmedju
ubistva i romana.

Knjiga je inace razoruzavajuce altruisticna. Puna je toplih osecanja i nostalgije bez patetike.
Na momente tuzna, na momente smesna, krajnje nepretenciozna,, a mudra.
Prica o tome kako neko ko je nesiguran, dezorijentisan i razocaran ipak uspeva
da ispliva na povrsinu i shvata da je zivot lep, pa makar i sa kompromisima.
 
PREZIVETI-SA-VUKOVIMA-130x0-00000947139.jpg

Neces se pokajati niti zaboraviti (to je nemoguce) odlican izbor....
 
Na nemacki je knjigu preveo Hermann Hesse ( da covek ne poveruje da se i time
bavio) i u uvodu kaze sledece:

U ovom komplikovanom svetu i vremenu u kome zivimo, ne smemo od
knjizevnosti da ocekujemo neka velika, genijalna dela. Ali ne postoji
roman u kome je glavni lik sa toliko bola odrastao kao Holden. Holden postaje
mit i prva licnost pop scene u svetskoj literaturi. Postoje stvari koje mladom
coveku poptpuno izmene zivot: to je prvi poljubac,prvi novac koji dobije,
prvi joint, prvo seksualno iskustvo i naravno "Lovac u zitu"
.

Хесе и Селинџер су били духовно врло сродни. Обојицу је привлачила мистика, источњачке филозофско-религиозне дисциплине, медитација и контемплација, обојица су били склони осамљивању и рад на себи, презирали малограђанштину.

Иако ми се новела Френи и Зуи прилично допала, па и Подигните високо греду, тесари (обе читао давно, дакле доста млађи), Ловца у житу нисам могао да читам, одустао сам после неколико дасетина страница. Тачно да је писац писао о дечаку у предпубертету или пубертету, али дечака са интелигенцијом и зрелошћу детета од шест-седам година наших простора. Можда је хтео да се наруга Американцима, не знам, углавном, било ми је одбојно. 
Отворим, малопре, Френи и Зуи кад унутра нађем неки исечак из новина. Каже, нека госпођа Мејнард продала Селинџерова писма за сто педесет хиљада долара. Писао јој је када је имао 53 године а она 19 год. Није то урадила из освете, рекла је, већ из финансијских разлога.
Није лоше имати за љубав познату личност!
 

Nisam sigurna da bih mogla da citam tu knjigu ( na engleskom i tako ne mogu jer jezik dovoljno ne znam, ali mislim da je moje nepoznavanje
jezika kod te knjige jos i najmanji problem), a interesuje me tema ( istorija Divljeg Zapada, ali ne sa aspekta Dzon Vejna i Vinetu filmova),
ali ti si pomenuo Bosha ( ili bese Brojgel?), a ja to ne mogu jer su te scene iz njihovih slika vec dvadesetak godina stvarnost i ne samo
na brdovitom Balkanu. Ipak vise volim da bezim u neke druge svetove gde tog ljudskog zla nema ili barem nije vidljiv.
 
Nisam sigurna da bih mogla da citam tu knjigu ( na engleskom i tako ne mogu jer jezik dovoljno ne znam, ali mislim da je moje nepoznavanje
jezika kod te knjige jos i najmanji problem), a interesuje me tema ( istorija Divljeg Zapada, ali ne sa aspekta Dzon Vejna i Vinetu filmova),
ali ti si pomenuo Bosha ( ili bese Brojgel?), a ja to ne mogu jer su te scene iz njihovih slika vec dvadesetak godina stvarnost i ne samo
na brdovitom Balkanu. Ipak vise volim da bezim u neke druge svetove gde tog ljudskog zla nema ili barem nije vidljiv.

Knjiga je zaista puna nasilja, čak veoma teško zamislivog nasilja, ali nasilja koje je u funkciji književnog djela, nije tu samo da izazove somatsku reakciju, kao kod neke horor knjige.
Ne znam kakva su ova dva prevoda. Možda knjiga i tako dobro funkcioniše, ali činjenica je da je Makartijev jezik vrlo važna dimenzija romana.
 
Završih ja na jedvite jade ovih 399 dinara .
Ali stvarno jedva.
Neopisivo mi je bila dosadna. Par zanimljivih misli, bilo je i solidnih delove ( ipak sam joj dala 2/5 na GR) ali sveukupno negde prežvakano i isfolirano ( mada većina oduševljenih tvrdi da ništa iskrenije nije čitala).
Onako narodski rečeno, preseravanje.
A opet šta ja znam o tom svetu..
Znam da mi ovo sad baš ne zvuči intelektualno ali šta ću.
Mnogo buke ni oko čega.

Pročitaću i Francuski roman pa ako ne bude išlo, završili smo Begbede i ja
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top