Šta trenutno čitate - utisci i preporuke

  • Začetnik teme Začetnik teme ms
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Pročitala sam konačno More Džona Banvila. Kažem konačno, jer, uprkos malom broju sranica (177), zbog nekih obaveza i virusa koji me je zakačio, nisam baš imala strpljenja za knjigu ovih dana. Manjak upravnog govora dodatno me je opterećivao, zbog opisa glavnog junaka zbivanja iz prošlosti. Neslavno je iznositi utiske posle quentina koji je maestralno opisao roman u svom dnevniku čitanja, na čemu mu se ovom prilikom zahvaljujem, jer mi je dodatno pojasnio neke stvari. No, ja ni sada nisam sigurna šta se traumatično desilo u moru pre 50 godina.:think: Bez obzira na to, nisam nezadovoljna pročitanim, jer ima divnih rečenica i situacija.
Ono što mogu da primetim je to, da nagrade uglavnom dobijaju knjige koje su teške za razumevanje, bar za mene. Ova je jedna od njih.

Rado, sad crvenim zbog ovoga. Koliko se sjećam, valjda se onaj mali udavio, a pripovjedač je bio u kabini sa njegovom sestrom. Možda grješim, ali tako nešto je bilo.

A ovo kako nagrade dobijaju knjige teške za razumijevanje podsjetilo me na nešto što sam čitao o tom Džonu Banvilu prije neki dan. Kad je dobio Bukerovu nagradu za More izjavio je nešto u fazonu kako je dobro da najzad i jedno umjetničko djelo dobije nagradu. Kasnije je još pojašnjavao kako žiri uglavnom preferira "dobru laku beletristiku" (good middlebrow fiction).
On, inače, važi za pomalo prepotentnog pisca, a knjige mu se zaista smatraju prilično teškima za čitanje. More je generalno ocijenjeno kao najbolja njegova knjiga, mada on boljom smatra Pokrov (Shroud), koja je takođe objavljena kod nas.
Nedavno mu je objavljen novi roman Ancient Light.
 
Margaret Atvud - Slepi ubica

Kompleksan roman čija je radnja postavljena na široku istoriju 20. vijeka i koji ima čak 4 nivoa pripovjedanja. Atvudova je bez sumnje kvalitetan pisac, međutim ne mogu baš reći da sam uživao u ovom romanu. Radi se o ogromnom djelu (moje izdanje ima 500 strana, ali je veličina fonta nešto manja, pa vjerujem da roman ima u suštini nekih 650 strana), ali ono što najviše sputava čitanje jeste, po mom mišljenju, teška tema i pripovjedanje koje je od prve do zadnje rečenice ispunjeno nekim nemirom. Vjerujem da mnogi čitaoci neće imati živaca da pročitaju roman do kraja.

Ocjena 6/10.
 
Završih Kortasarovu novelicu ''Divertimento''...

Ma, zavrsi li?

Rado, sad crvenim zbog ovoga. Koliko se sjećam, valjda se onaj mali udavio, a pripovjedač je bio u kabini sa njegovom sestrom. Možda grješim, ali tako nešto je bilo.

To je ukradeno iz "Sirena". Ser je na novogodisnjoj zurci, a Vinona je u kuli sa onim tipom, a tada ona mala Kristina Rici upada u vodu. Dakle, klasicna kradja.

A ovo kako nagrade dobijaju knjige teške za razumijevanje podsjetilo me na nešto što sam čitao o tom Džonu Banvilu prije neki dan. Kad je dobio Bukerovu nagradu za More izjavio je nešto u fazonu kako je dobro da najzad i jedno umjetničko djelo dobije nagradu. Kasnije je još pojašnjavao kako žiri uglavnom preferira "dobru laku beletristiku" (good middlebrow fiction).
On, inače, važi za pomalo prepotentnog pisca, a knjige mu se zaista smatraju prilično teškima za čitanje. More je generalno ocijenjeno kao najbolja njegova knjiga, mada on boljom smatra Pokrov (Shroud), koja je takođe objavljena kod nas.
Nedavno mu je objavljen novi roman Ancient Light.

Ja bih taj roman nazvala Smore, jer je mnogo glup i dosadan.

Iskreno, sad jedva čekam da vidim šta jedna vernica smatra izopačenim i nemoralnim.;)

Kada se smoris, nemoj posle da ti neko drugi bude kriv, mada to je i zamisljeno da se svima dopadne.
 
Iskreno, sad jedva čekam da vidim šta jedna vernica smatra izopačenim i nemoralnim.;)

Vernica nije uopste naivna ( a o nevinosti i da ne govorim) umetnica na zici.

Pominje aoriste i kao da se koriste u spanskom, mene nije mrzelo da malo prostiduram upotrebu aorista, kad ono vidi cuda,
koristi se samo u grckom, turskom i nekakvom sroskom ( mozda i jos nekom slovenskom jeziku). Uvek kada je nesto pitas,
mudro izbegne odgovor govoreci da ili cita Bibliju ili ima novog decka. I to tako vec 20 godina.
 
Vernica nije uopste naivna ( a o nevinosti i da ne govorim) umetnica na zici.

Pominje aoriste i kao da se koriste u spanskom, mene nije mrzelo da malo prostiduram upotrebu aorista, kad ono vidi cuda,
koristi se samo u grckom, turskom i nekakvom sroskom ( mozda i jos nekom slovenskom jeziku). Uvek kada je nesto pitas,
mudro izbegne odgovor govoreci da ili cita Bibliju ili ima novog decka. I to tako vec 20 godina.

Sta sam ja to izbegla? Izvoli, pitaj me!

A Bibliju citam uvek, a trenutni decko nije novi, nego je trenutni, da ne kazem aktuelni ili mozda aktualni. Mozda vise volis da kazem cinodejstvujuci. ;)
 
Uzeo sam danas 3 knjige iz biblioteke: Rej Bredberi - Farenhajt 451, Sol Belou - Ne propusti dan i Herta Miler - Ljuljaška daha.

Da li je neko čitao ove knjige?

Samo mi reci da li je Belou ono izdanje sa prevodom Jare Ribnikar. Mislim da je to bilo posljednji puta da čitam knjigu u prevodu, a da znam jezik na kome je izvorno napisana. Jara me bila nevjerovatno iznervirala svojim amaterskim i trapavim prevodom. Sjećam se, lunatic je prevodila sa mesečar, između ostalog. Mislim da je knjiga OK, tipični Belou, samo u kraćoj varijanti, ali ja se najživlje sjećam iritantnog prevoda.
Znam da je bilo i neko sarajevsko izdanje, ne znam čiji prevod (Suško?). Sigurno je bolje od ovoga što sam ja čita.
 
Trenutno čitam "Rođenje tragedije" od Ničea.

"Tako je govorio Zaratustra" me je ranije prilično oduševila, ova nastavlja tradiciju i baca me na razna razmišljanja.

Rođenje tragedije je divna, divna knjiga, na sasvim dvanaestom meridijanu u odnosu na tu drugu.
Dok si u tematici, potraži masterpiece Ervina Rodea Amor i Psihe. Izdao Zoran Stojanović, teže se nalazi, ali nije nemoguće, naročito u doba Sajma.
 
Završio 1984., odličan prikaz totalitarnog režima, a i naravno, sve bliže budućnosti :)

Započeo od Berberove "Klavirska pratnja i druge novele", pročitao tu prvu i glavnu, fino napisano, ništa grandiozno ali se lako čita. Odlično prikazan unutrašnji sukob i drastične promene u kratkom vremenu.

"Crna Ptica", Mišel Bazilijer, trenutno čitam, fina knjiga, lagana, prepuna crnog humora i živopisnih, gotovo nestvarnih likova koji vode uvrnute živote, imaju iste takve navike i način razmišljanja.

Uzeo Kradljivicu Knjiga, moraće malo da čeka ali me je sama radnja pa sam morao da je uzmem iz biblioteke dok je još bila na dohvatu ruke :)
 
Samo mi reci da li je Belou ono izdanje sa prevodom Jare Ribnikar. Mislim da je to bilo posljednji puta da čitam knjigu u prevodu, a da znam jezik na kome je izvorno napisana. Jara me bila nevjerovatno iznervirala svojim amaterskim i trapavim prevodom. Sjećam se, lunatic je prevodila sa mesečar, između ostalog. Mislim da je knjiga OK, tipični Belou, samo u kraćoj varijanti, ali ja se najživlje sjećam iritantnog prevoda.
Znam da je bilo i neko sarajevsko izdanje, ne znam čiji prevod (Suško?). Sigurno je bolje od ovoga što sam ja čita.

Jeste :sad2:

Inače, uzeo sam prvo Farenhajt 451 i već pročitao trećinu knjige.
 
Po ko zna koji put knjigu koju možete čitati mnogo puta:
"Alhemićar" - Koeljo

Sad bih mogao napisati da je Koeljo bezvrijedan pisac, da je književni prevarant i lopov, da svoju trivijalnu književnost trpa gdje joj nije mjesto i da podilazi neznalicama koje ništa drugo čitale nisu, a kad njega čitaju same same sebi izgledaju pametne, ali ranije mi se ovdje zamjeralo zbog takvih stavova, pa ipak ništa neću napisati.
 
Sad bih mogao napisati da je Koeljo bezvrijedan pisac, da je književni prevarant i lopov, da svoju trivijalnu književnost trpa gdje joj nije mjesto i da podilazi neznalicama koje ništa drugo čitale nisu, a kad njega čitaju same same sebi izgledaju pametne, ali ranije mi se ovdje zamjeralo zbog takvih stavova, pa ipak ništa neću napisati.

Ma i ne moras nista da pises. Taj je covek zaista prevarant, ali iz frakcije jadnih,bednih.
 
Sad bih mogao napisati da je Koeljo bezvrijedan pisac, da je književni prevarant i lopov, da svoju trivijalnu književnost trpa gdje joj nije mjesto i da podilazi neznalicama koje ništa drugo čitale nisu, a kad njega čitaju same same sebi izgledaju pametne, ali ranije mi se ovdje zamjeralo zbog takvih stavova, pa ipak ništa neću napisati.

Pametno. To bi bilo isto kao da Vrela Cica sad dođe i kaže kako čita Bibliju.:lol:
 
Poslednja izmena:
Ne, ja njega ne umem i ne mogu da citam.
Ali da kritikuješ, i umeš i možeš. To smo apsolvirali.;)
Ma i ne moras nista da pises. Taj je covek zaista prevarant, ali iz frakcije jadnih,bednih.

Ne znam koga plagira, možda zato što sam malo u životu pročitala. Veronika je meni bila ok, kao i Brida. Druge ne pamtim. Petu goru imam, trabalo bi da pročitam jer je navodno o Sv. Iliji, ali ne postiZAVAM.:lol:
 
Ima nešto kod Koelja... A to je sama ideja o lepoti života, neka pozitvna vibracija njegovih reči koja je puna životne radosti... Koja meni lično deluje suviše naivno, a često i izveštačeno.

Čitao sam ga jedno vreme iz puke radoznalosti, prijatelji su ga dosta hvalili, i da ne bih bio neznalica u njihovom društvu, ja sam se dohvatio tih knjiga, pročitao ih bez nekog naročitog interesovanja, izuzev one jedne, koja me je malo i zaintrigirala, dok ostale nisu toliko privukle moju pažnju.

Kao što rekoh, jedino što mi se tu dopalo jeste neka perspektiva života koju on ima, a koja se ne tiče radnje njegovih romana, stvari o kojim piše i načina na koji to radi... Već baš nešto podsvesno što se da iscrpiti iz njegovih reči i što kazuje da je život jedna lepa stvar koju treba prihvatiti uz dosta radosti jer mu baš ona daje neki smisao.

Ipak, ja se malo suzdržavam sa kritikom jer sam svestan da sam niko i ništa u odnosu na njega, iako nije teško odglumiti ulogu nadmenog kritičara... Ipak ga čita toliko ljudi, a ovo malo šta ja pišem i na forumu skoro niko ne opaža. Što me automatski čini manje kvalifikovanim od njega za svaku vrstu književne diskusije, i spušta me na toliko nivoa ispod njega da me je na kraju sramota što sam bilo šta pokušao reći ili napisati.
 
Poslednja izmena:
Ipak, ja se malo suzdržavam sa kritikom jer sam svestan da sam niko i ništa u odnosu na njega, iako nije teško odglumiti ulogu nadmenog kritičara... Ipak ga čita toliko ljudi, a ovo malo šta ja pišem i na forumu skoro niko ne opaža. Što me automatski čini manje kvalifikovanim od njega za svaku vrstu književne diskusije, i spušta me na toliko nivoa ispod njega da me je na kraju sramota što sam bilo šta pokušao reći ili napisati.

Slažem se s tobom.:ok: Retko kritikujem celokupno nečije delo, jer, ko sam ja u stvari da bih to činila?:think: Prvo, ono što kritikujem, logično bi bilo da poznajem, a samo idiot bi se uporno smarao s nečim za šta unapred zna da mu se neće dopasti. Ne čitam odabranu literaturu da bih bila kul, najbolje mi preporuke često ne prijaju; nemam problem da to priznam i nije me briga šta o meni misle drugi.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top