Šta trenutno čitate - utisci i preporuke

  • Začetnik teme Začetnik teme ms
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
"Poslednje sam procitala "Koliba" od Vilijem P.Janga ...i poprilicno sam razocarana, ocekivala sam mnogo, mnogo vise..."


Tako je to kad se cita ono sto svi citaju.Obicno ljudi vide da mnogi citaju jednu knjigu,pa nece ni on/ona da propusti,da se sramoti jer nije procitao to.I tako neka bezvezna knjiga bude proglasena za kultnu.
Davno sam naucio da ne citam te kic knjige Lagune.
Knjizevnost je umetnost,i to najuzvisenija umetnost,a za tako tanane stvari osecaj i smisao ne moze imati vecina ljudi.Takve suptilnosti su privilegija samo malog broja odabranih.I tu je logika jasna,dakle gomila ljudi nikako ne moze imati ukusa za dobru knjigu,kao sto raja ne moze imati ukusa ni za jednu vrstu umetnosti,za misao generalno.
Sve sto je za siroke mase,to nema dubinu,nema duha i isprazno je.Fine stvari su kao dijamanti,u malim kolicinama za mali broj odabranih.
Mnogo je pozvanih,malo odabranih.
Neko kaze,ako ne znas sta je dobro,gledaj sta je skupo.
A za umetnost slicno vazi,ako ne znas sta ne valja,gledaj ono sto se dopada vecini.
 
"A šta ćemo sa ljudima koji komentarišu knjige koje nikada nisu pročitali? "

To je samo izgovor,ne mora se svaka knjiga procitati da bi se znalo o kvalitetu.
Ja nisam procitao sve knjige od Hesea,ali procitao sam recimo 80% njegovih dela i verujem da je dobro i onih 20%.
Ima jedna anegdota mislim o Sokratu,kad je on procitao knjige Heraklitove.Rekao je da ono sto je razumeo odlicno,ali i ono sto nije razumeo siguran je da je takodje odlicno.
Mnogi pisci i knjige se mogu prepoznati i ako se ne procitaju,po naslovu,po izdavacu,cak i po koricama,po miljeu iz kog dolazi pisac.
Pa cak i po tome ko cita te knjige,koliko ljudi voli tog autora.O tome sam vec napisao.
Neki prostak koji jedva sta da cita,svakako nece uzeti u ruke Seneku ili Tomasa Mana,ali hoce Legiju,Sponzoruse,Grabljivicu,..
 
Uf, svasta nesto (pojedinom stivu se vracam), a vremena sve manje i manje. Uglavnom radovi.

Andrei Zaliznjak - Novgorodski dijalekt
Marija Gimbutas - The Slavs
V. Dergachev - The migration theory of Marija Gumbutas
Gloria Rabac - Alberto Moravija izmedju Freuda i Marksa
Snjezana Vasic - Daorsi u djelima antickih pisaca
Djordje Radovanovic - O fizickom razvoju dzudista
Stjepan Urban - Boris Zarnik i njegova kritika rasizma u okupiranoj Evropi
Branka Skakic-Simatoci: Neke istine o cuvanju Miroslavljevog jevandjelja u Drugom svetskom ratu
Miron Flasar - Legendarna etnogeneza Slovena i Njegosev sud o Aleksandru Makedonskom
Jurgen Udolph - Kamen die Slaven aus Pannonien (etnogeneza Slovena)?
Zbigniew Golab - Etnogeneza Slowian w swietle jezykoznawstwa
Branko Gavela - O problemu porekla i jedinstva Indoevropljana
Henrich Kunstmann - Der Dukla-Name und sein Weg von Montenegro uber die Karpaten nach Nordwestrußland (Die Welt der Slaven)
B. A. Kolcin - Instrumentalna muzika drevnog Novgoroda (IV Medj. kongres. slov. arheologije 1980)
Radmilo Petrovic - Komanska kultura
Milica i Djordje Jankovic - Sloveni u Podunavlju
Vojislav Trbuhovic - Juzne kulture i narodi prema Praslovenima i Slovenima
William Bowden - Epirus Vetus
William Bowden - The Construction of Identities in Post-Roman Albania
Boris Zarnik - Covjek u bioloskim znanostima (kritika nordijskog rasizma)
Nikola Zivkovic - Ratna steta koju je Nemacka ucinila Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu
Ivan Pudic - Univerzalno fonetsko pismo Marijana Sunjica
Mira Jankovic - Grad u Sekspirovoj Iliriji
Milan Budimir - De Macedonum nominis vi atque origine
Becic Dzaka - Odjeci iranske civilizacija u BiH
Sefkija Zuljevic - O nekim pretecama i originalnosti Kopernikovog ucenja
S. Zuljevic - Zacetak i razvoj filosofije kod Srba
Dragan Zivojinovic - Sukob izmedju Vatikana i katolickog klera Dalmacije
Luksa Beritic - Obalska utvrdjenja na nasoj obali (Pomorski zbornik)
Lech Leciejewich - Etnogenetske legende kod Slovena
Alf Thulin - The third tribe of the Rus
Monica Partridge - O jugoslovenskim studijama po Engleskoj, tj. engleskim univerzitetima
Henrik Birnbaum - The original homeland of the Slavs and the problem of early Slavic linguistic contacts

Izdvajam:

Henrik Birnbaum, The Sphere of Love in Slavic, American Contributions to the 8th International Congress of Slavists (Zagreb and Ljubljana, September 3-9, 1978), Columbus, 1978, pp.155-179.

Prvoklasan esej pokojnog maestra sa UCLA iako obicno bjezim od lovey-dovey literature...
 
Citam Anale od tacita...Vise mi se svidjaju Historije valjda zato sto je bolji prevod(mislim da je bosanski).Moj utisak je da je bosanski prevod doslovno i verno preneo Tacitov zbijeni stil pisanja koji mu daje odredjenu draz,dok je nas prevod da tako kazem citak pa ponekad "preletim" preko nekih recenica,bez razmisljanja o njoj.
 
Ne znam sta bolji prevod moze pomoci kod takvih knjiga.Mislim da je dobar prevod vazniji u poeziji i filozofiji.Ja Historie imam u hrvatskom prevodu tj dvojezicno latinsko/hrvatski.
A od Tacita je dobra ona najmanja njegova knjiga Germanija.
Ma svi ti rimski pisci i istoricari su nabedjeni.Vrede samo sto je to staro ipak 2000 godina i vrede kao dokument jednog doba.Inace sve to rimsko u odnosu na grcke pisce obicno sranje kroz gusto granje.
 
Ne znam sta bolji prevod moze pomoci kod takvih knjiga.Mislim da je dobar prevod vazniji u poeziji i filozofiji.Ja Historie imam u hrvatskom prevodu tj dvojezicno latinsko/hrvatski.
A od Tacita je dobra ona najmanja njegova knjiga Germanija.
Ma svi ti rimski pisci i istoricari su nabedjeni.Vrede samo sto je to staro ipak 2000 godina i vrede kao dokument jednog doba.Inace sve to rimsko u odnosu na grcke pisce obicno sranje kroz gusto granje.

Na osnovu cega govoris da su sranje?
U tacita ima dosta uspelih portreta i ono sto me zadivljuje su te njegove moralizatorske recenice/izreke.Ali u predgovoru sam procitao da je on to pokupio od salustija,tako da ce salustije biti moj sledeci izbor.Osim ako ne znas nekog boljeg?
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top