Književnost Šta trenutno čitate - utisci i preporuke II

[ambidekster65]

Lusinda Rajli - Ponoćna ruža

Čudo pa je u biblioteci bilo od nje nešto slobodno za čitanje.

 

[Baudrillard]

Ridiger Zafranski - Romantizam (Jedna nemačka afera)
Dobra knjiga o epohi romantizma u Nemačkoj.

 

[Lada]

Blez Sandrar - U ime kog zakona

Navescu odlomak iz knjige koji govori da je to i nas trenutak...

"
U ime kog im je to zakona, morala, društva, dopušteno da pustoše? Oni zatočuju, lišavaju imovine, izdvajaju najznačajnije osobe. Osakaćuju fiziološke genije, nosioce i vesnike sutrašnjeg zdravlja. Sebe svuda nazivaju prinčevima nauke i, pateći od manije gonjenja, sasvim lako postaju njene žrtve. Ti tmurni mračnjaci prerušavaju svoj govor u rite grčkog jezika i, tako nakazno obučeni, uvlače se svuda u ime racionalnog liberalizma đubretara. Sranje i besnilo – to su njihove teorije. Oni su postali ortaci besramne buržoaske sile koja je nekada bila isključiva prćija licemerja; upregli su svoje znanje u policijska kola Države i organizovali sistemsko uništavanje svega esencijalno idealističkog, što će reći – nezavisnog. Kastriraju zločince iz strasti i otvaraju lobanje. Izlapeli, impotentni eugeničari, veruju da mogu da iščupaju zlo. Njihova je taština jednaka jedino njihovoj podlosti, a samo hipokrizija kroti njihovo besnilo koje između svega stavlja znak jednakosti, čak i između licemerja i požude.

Pogledajte samo psihijatre. Oni su postali sluge bogataških zločina. Osnovali su naopake rajeve prema obrascu Sodome i Gomore; izgradili su zatvorena utvrđenja, čiji se prag može preći jedino pomoću bankovnog računa, gde je zlato „Sezame, otvori se“. Tu je sve uređeno u ime održanja i procvat najređih poroka. Tu najfinija nauka ide na ruku sibaritizmu zločinaca i manijaka, tako jezivo modernih, da se hirovi Ludviga II i Markiza de Sada čine kao bezazlene igre. Tu je zločin ozakonjen. Tu ništa nije monstruozno, ništa nije neprirodno. Sve što je ljudsko, tu je strano. Sve se odvija u vatiranoj tišini. Ugrađuju se rektumi od srebra i vulve od hromirane kože. Poslednji komunari, doktori Giljotini, cinično operišu aristokratske bubrege i slabine. Sebe su proglasili duhovnim direktorima kičmene moždine i hladno primenjuju laparatomiju svesti. Ucenjuju, lažu, oduzimaju imovinu i stravično otimaju. Primoravaju na eter, opijum, morfijum i kokain, prinuđuju ograničenjima i kljukanjem. Sve to temelje na utvrđenoj skali neumoljivih statističkih podataka. Kombinuju tuševe i otrove; računaju na nervnu iscrpljenost i na napetost čula. Istorija ne poznaje takvu bandu razbojnika; ono što znamo o inkviziciji i jezuitima nije ni blizu virtuoznosti u iskoriščavanju porodičnih slabosti. I takvima je povereno današnje društvo! U njihovim je rukama život sutrašnjice! "

 

[Baudrillard]

H. F. Lavkraft - Natprirodna strava u književnosti
Jedan od prvih i boljih eseja o horor književnosti, Lavkraft prvo piše o gotskom romanu, onda o utemeljivačima horor proze, Pou, Hotornu,
Birsu, do svojih savremenika kao što su Lord Danseni, Aldžernon Blekvud, Artur Maken, M. R. Džejms.
Inače ovaj esej se nalazi u knjizi Slučaj Čarlsa Dekstera Vorda koju je objavio BIGZ.

 

[ghost in the shell]

Zašto? Naravno, šegačim se. Kao što je Konfucije rekao: Nisam se učen rodio. Volim znanje iz prošlih doba i trudim se da ga usvojim.
Ne znam koliko je Mišak pouzdan, nekad jest, a nekad je apsolutni šarlatan. Ovo nisam odgledao, no eto...

Pa eto sad na primer-Lao Ce je daleko veci uticaj imao od Konfucija iako je Konfucije bio..Hmm, komercijalniji..?Blizi ljudima, a tako kazemo..? Pa ipak Lao Ce je i posle toliko hiljada godina poznat i neizbezan deo savremene filozofije dok Konfucije to NIJE! Drugim recima Lao Ceova zelja da ostane anoniman i obican covek alli isto tako i njegovo duiboko poimanje stvarnosti ljudkse i prirodne egzistencije su jednostavno iznad njega i tako njegova misao zivi i dana danas, hteo on to ili ne.."Covek kome ne treba nista-ima sve"

 

[Urvan Hroboatos]

Pa eto sad na primer-Lao Ce je daleko veci uticaj imao od Konfucija iako je Konfucije bio..Hmm, komercijalniji..?Blizi ljudima, a tako kazemo..? Pa ipak Lao Ce je i posle toliko hiljada godina poznat i neizbezan deo savremene filozofije dok Konfucije to NIJE! Drugim recima Lao Ceova zelja da ostane anoniman i obican covek alli isto tako i njegovo duiboko poimanje stvarnosti ljudkse i prirodne egzistencije su jednostavno iznad njega i tako njegova misao zivi i dana danas, hteo on to ili ne.."Covek kome ne treba nista-ima sve"

Nije. Konfucije je temelj kineske kulture, akos e tako može reći, dok je Lao-Tze začin. Osim toga, za Konfucija se može reći da je doista postojao, dok je lao-Tzu vjerojatno kompilacija, i takva osoba nikad nije ni postojala.

 

[Selkhet]

H. F. Lavkraft - Natprirodna strava u književnosti
Jedan od prvih i boljih eseja o horor književnosti, Lavkraft prvo piše o gotskom romanu, onda o utemeljivačima horor proze, Pou, Hotornu,
Birsu, do svojih savremenika kao što su Lord Danseni, Aldžernon Blekvud, Artur Maken, M. R. Džejms.
Inače ovaj esej se nalazi u knjizi Slučaj Čarlsa Dekstera Vorda koju je objavio BIGZ.

Odličan esej.
Nalazi se i u okviru jednog od izdanja njegovih sabranih dela izdavača Wordsworth editions (volumen 3 - The Haunter of the dark), pa kome nije problem čitanje na engleskom, može i tu da ga nađe.

 

[Selkhet]

Nego, da li je možda neko čitao knjigu Gnusno, od Dena Simonsa?
Planiram da je kupim, pošto volim te horore u snežnim zabitima, ali mi nije jeftina. Zato zahvaljujem unapred na bilo kakvim komentarima, preporukama, kritikama.

 

[Baudrillard]

Nego, da li je možda neko čitao knjigu Gnusno, od Dena Simonsa?
Planiram da je kupim, pošto volim te horore u snežnim zabitima, ali mi nije jeftina. Zato zahvaljujem unapred na bilo kakvim komentarima, preporukama, kritikama.

Nisam je čitao, poslednje šta sam čitao je Teror, meni su najbolje Pesma boginje Kali, i zbirka priča Ljubav i smrt.
Inače Gnusno postoji u e. obliku, ako ti odgovara?

 

[момоа]

Dobio sam sabrana Fromova dela, pa sam hteo da pitam da l' imate neku preporuku na sta da obratim paznju, posto verovatno necu sve da citam. Za sad sam citao Umece zivljenja samo.

 

[Selkhet]

Nisam je čitao, poslednje šta sam čitao je Teror, meni su najbolje Pesma boginje Kali, i zbirka priča Ljubav i smrt.
Inače Gnusno postoji u e. obliku, ako ti odgovara?

Pesmu boginje Kali sam čitala davno, pre bar 10 godina, i sećam se samo da mi se svidela. Baš bih mogla opet da je pročitam, dobro si je pomenuo.
A i dobro si pomenuo Gnusno u elektronskoj formi, uvek zaboravim da knjige mogu da se nađu na netu i u toj formi. Totalno sam old skul kada su knjige u pitanju.

 

[Salvatore__]

Trenutno čitam "Zdravo društvo", možeš i ti

 

[Baudrillard]

Pesmu boginje Kali sam čitala davno, pre bar 10 godina, i sećam se samo da mi se svidela. Baš bih mogla opet da je pročitam, dobro si je pomenuo.
A i dobro si pomenuo Gnusno u elektronskoj formi, uvek zaboravim da knjige mogu da se nađu na netu i u toj formi. Totalno sam old skul kada su knjige u pitanju.

Izvoli link - https://www88.zippyshare.com/v/4qH0B8qw/file.html
Mada nije lako čitati e. knjige ako se ne poseduje neki e. reader.

 

[Selkhet]

Izvoli link - https://www88.zippyshare.com/v/4qH0B8qw/file.html
Mada nije lako čitati e. knjige ako se ne poseduje neki e. reader.

Jao super, hvala.

 

[Urvan Hroboatos]

Dobio sam sabrana Fromova dela, pa sam hteo da pitam da l' imate neku preporuku na sta da obratim paznju, posto verovatno necu sve da citam. Za sad sam citao Umece zivljenja samo.

Imati ili biti je dobra, koliko se sjećam. Kasniji magnum opus je psihografija Staljina, Hitlera i comp.- zanimljiva, no malo neuvjerljiva, previše Freuda.

 

[момоа]

Imati ili biti je dobra, koliko se sjećam. Kasniji magnum opus je psihografija Staljina, Hitlera i comp.- zanimljiva, no malo neuvjerljiva, previše Freuda.

Evo mi je ta prva na gomili stoji. Mozda i krenem od nje, cuo sam i ranije za nju da nije losa.

 

[ghost in the shell]

Nije. Konfucije je temelj kineske kulture, akos e tako može reći, dok je Lao-Tze začin. Osim toga, za Konfucija se može reći da je doista postojao, dok je lao-Tzu vjerojatno kompilacija, i takva osoba nikad nije ni postojala.

Kakvo bulaznis pa to je strasno..Nemam vremena da sad detaljisem ali dacu ti ARGUMENTE koji su neoborivi! li podvlacim ovakva tvoja izjava je ...nemam reci..Da covek koji je ostavio pat hiljada godisnji uticaj na jednu od zemalja koje su najveca civilizacija u istoriji-NIJE POSTOJAO??!

 

[Urvan Hroboatos]

Kakvo bulaznis pa to je strasno..Nemam vremena da sad detaljisem ali dacu ti ARGUMENTE koji su neoborivi! li podvlacim ovakva tvoja izjava je ...nemam reci..Da covek koji je ostavio pat hiljada godisnji uticaj na jednu od zemalja koje su najveca civilizacija u istoriji-NIJE POSTOJAO??!

Jednostavno. Pročitaj ozbiljnije o povijesti kineske filozofije, ima mnoštvo tekstova, a i o Tao te Jingu na vagone.
Još je važniji Yi Jing, a nema autora.

A i na zapadu, dvojbeno je da li je Homer postojao.

 

[rolo martins]

Čitao sam Gnusno od Dena Simonsa
Nije loš roman, napisan je kao pseudo-istinit događaj, u formi dnevnika
Jeste zanimljiva i atmosfera mi se sviđa, a Den Simons je stvarno dobar pisac, ali nije baš horor.. Ima nekih strašnijih delova, ali je pre misterija nego horor. Bar meni tako izgleda..
Inače, preporučujem za čitanje

 

[ghost in the shell]

Jednostavno. Pročitaj ozbiljnije o povijesti kineske filozofije, ima mnoštvo tekstova, a i o Tao te Jingu na vagone.
Još je važniji Yi Jing, a nema autora.

A i na zapadu, dvojbeno je da li je Homer postojao.

Netacno!Postoje samo drugacija tumacenja Tao Te Djinga tj.rukopisa ali u postojanje samog autora-skoro da nema sumnje..Ako si citao jasno se vidi da je pisala ista osoba..I prosto nemoguce da bi nesto prezivelo tolike hiljade godina, I opstalo i u savremenom svetu, a da je autopr MIT? S tim da ne pricamo o junacima romana, filmova, itd itd-Serlok Holms, Marko Kraljevic, itd.-pobogu pricamo o prvenstveno vrlo snaznom pravcu filozofije, religijskom pravcu, itd. Ali bitnije od svega-ono sto si napisao za Konfucija kako je ne znam koliko bitniji od Lao Cea je tooooliko daleko od istine.,..Oni jesu bili dva pravca koji su oblikovali kinesku filozfsku misao obojica sa dijametralno drugacijim shvatanejm-morala, zivota, coveka samog itd. Cak se n mnogo mesta spomine I susret njih dvojice-KAKO ako jedan nije postojao..?

 

[Urvan Hroboatos]

Netacno!Postoje samo drugacija tumacenja Tao Te Djinga tj.rukopisa ali u postojanje samog autora-skoro da nema sumnje..Ako si citao jasno se vidi da je pisala ista osoba..I prosto nemoguce da bi nesto prezivelo tolike hiljade godina, I opstalo i u savremenom svetu, a da je autopr MIT? S tim da ne pricamo o junacima romana, filmova, itd itd-Serlok Holms, Marko Kraljevic, itd.-pobogu pricamo o prvenstveno vrlo snaznom pravcu filozofije, religijskom pravcu, itd. Ali bitnije od svega-ono sto si napisao za Konfucija kako je ne znam koliko bitniji od Lao Cea je tooooliko daleko od istine.,..Oni jesu bili dva pravca koji su oblikovali kinesku filozfsku misao obojica sa dijametralno drugacijim shvatanejm-morala, zivota, coveka samog itd. Cak se n mnogo mesta spomine I susret njih dvojice-KAKO ako jedan nije postojao..?

Ne bih se složio. Ne sjećam se detalja, no postoji dobra kratka analiza slojeva nastanka TTJ na srpskom, u knjizi "Enciklopedija živih religija", 1990, Nolit, Bg.

 

[Фјодор]

Dobio sam sabrana Fromova dela, pa sam hteo da pitam da l' imate neku preporuku na sta da obratim paznju, posto verovatno necu sve da citam. Za sad sam citao Umece zivljenja samo.

Pretpostavljam da si dobio izabrana djela u 12 tomova, ne postoje sabrana djela na našem jeziku.

Pročitao sam cijelog Froma, s izuzetkom nekoliko manje važnih djela, pa ću ti ukratko reći svoje utiske.

From je toliko čitljiv, razumljiv i interesantan pisac za početnike-entuzijaste u filozofiji i psihologiji da nema potrebe da ti govorim šta da čitaš, a šta da preskačeš. Pročitaćeš sve, siguran sam. Jedino pitanje je šta da čitaš prvo i čemu da pridaš malo veću pažnju.

Biće najbolje da kreneš od najreprezentativnijih djela.

1. Umijeće ljubavi - najpoznatije djelo, nije obimno, čitljivo, dopadljivo, sadrži osnovu Fromovog svjetonazora, odličan uvod u dalje čitanje. Ipak, ovo nije najbolje što je napisao pa ni u kom slučaju ne smiješ stati ovdje.

2. Imati ili biti - drugo najpoznatije djelo, sam naslov je dovoljno jasan, dakle - odnos dvaju filozofskih svjetonazora, napisano u kontekstu kritike zapadnjačke životne i društvene filozofije sredinom prošlog vijeka, a ako povežeš Fromovo bjekstvo u kapitalističku SAD pred najezdom nacista, položaj i nazor frankfurtske škole te odnos prema istočnjačkim principima i filozofiji, biće ti jasno čemu naginje autor.

3. Bjekstvo od slobode - po mom skromnom mišljenju najvažnije i najbolje Fromovo djelo i jedno od pet najvažnijih djela frankfurtske škole uopšte. Ovo obavezno pročitaj. Objavljeno 1940. godine, prvo veliko Fromovo djelo (inače su prva djela obično i najvažnija, ostala su dopune i objašnjenja tog prvog, ne uvijek, naravno), ovdje pokušava objasniti kako je nacizam uspio mobilisati široke mase pod mračni barjak neslobode, da bi došao do izuzetno važnog, iako ne u istoriji filozofije usamljenog odgovora - da je čovjek sklon neslobodi, to jest, kako sam naslov kaže - bjekstvu od slobode. Fantastično djelo, zaista.

4. S onu stranu okova iluzije - veoma važno djelo za razumjevanje konteksta frankfurtske škole i za upoznavanje sa Fromovom recepcijom Marksa i Frojda, dva najvažnija učitelja i uzora. Naravno, From ima izuzetno dobro mišljenje o obojici i pokušava ih na neki način simbiotički prožeti kako bi Marksa dopunio Frojdovom psihoanalizom, a Frojda Marksovim filozofskim stajalištem, tj. istorijskim materijalizmom. Nesumnjivo je da From katkad pretjeruje u ovim svojim panegiricima, ali u vremenu radikalnog antikomunizma, ovo djelo je važan balans i protivteža, značajan posebno za mlađe čitaoce.

5. Dogma o Hristu - interesantno djelo, obimom najkraće, dobra uvertira za antidogmatsko izučavanje hrišćanstva.

Pored ovoga, vrijedi pročitati i:

Anatomiju ljudske destruktivnosti, najobimniju studiju o destruktivnosti kod čovjeka kao biološke vrste. Preporučio bih ti da pročitaš drugi tom, tu se bavi karakterima kod ljudi pa kao primjere različitih karaktera navodi Staljina, Hitlera i Himlera, dok se prvi tom bavi životinjskim vrstama i manje je interesantno. Ovo je važno djelo, iako mnogi zamjeraju što se i ovdje vidi blago naginjanje ljevici i odbijanje da se Staljin svrsta u isti koš sa Hitlerom, jer, po Fromu, Hitler je emanacija destruktivnog tipa, a Staljin to nije, makar ne u potpunosti. Ukratno, prvi osniva koncentracione logore da bi uništio, drugi da bi mučio i zastrašio, nacistički logori su logori smrti, sovjetski su radni logori, itd.

Čovjek za sebe i Zdravo društvo, djela koja dolaze poslije Bjekstva od slobode pa ih tako treba i čitati, mada nije nužno pratiti bilo kakav redoslijed, naravno. Ovdje se bavi karakterom čovjeka i društva, obimne su studije i odgovaraju cjelini Fromovog nazora.

Nije zgoreg pročitati i ostalo: Veličina i granica Frojdove misli, Umijeće živjenja, Umijeće slušanja, Marksovo shvatanje čovjeka, Bićete kao Bog, Značenje bajki, Zen budizam i psihoanaliza (sa Suzukijem), Revolucija nade, Autoritet i porodica, ne znam da l je još nešto prevedeno, čini mi se da je to sve.

Jedino što bih ti preporučio da preskočiš, to je Kriza psihoanalize. Ako te ne interesuje perspektiva razvoja i promjene psihoanalitičkog pokreta, ovo je do zla boga dosadno.

 

[Наутилус]

Pretpostavljam da si dobio izabrana djela u 12 tomova, ne postoje sabrana djela na našem jeziku.

Изабрана дела је исто што и сабрана дела, за разлику од целокупних дела. Дакле, Момчило се исправно изразио.

 

[Фјодор]

Pa dobro, zavisi kako se shvati. Za mene su sabrana djela cjelokupna djela, mada mi je sasvim svejedno kako ko kaže sve dok se uspješno sporazumjevamo.
Kada su Danila Kiša pitali zašto piše tako malo, on je odgovarao da je to zbog toga što on piše izabrana, a ne sabrana djela. Dakle, nisam jedini koji pravi takvu podjelu. Mada, to je u potpunosti nevažno. Nisam to napisao da bih ispravio grešku, već da bih ukazao na to da taj komplet nije potpun i da pored tih 12 tomova postoji još nekoliko važnih i prevedenih knjiga. Ako vam je draže, nek budu to i sabrana djela, samo nek se zna da komplet nije potpun.

 

[Baudrillard]

Fernando Pesoa - Heteronimi
Po drugi put čitam ovu divnu knjigu, u pitanju je izabrana proza (eseji, zapisi, pisma, odlomci, dijalozi...)
Ova kao i Knjiga nespokoja, su knjige koje uvek mogu čitati.