Konstitucija ljudskog tela predviđena je za jedenje mesa.
Istina je dijametralno suprotna. mala usta, oblik zuba, pH faktor u pljuvački, veliki želudac, dužina creva, kod ljudi očigledno pokazuje kako je posredi ustrojstvo predviđeno za jedenje plodova i bilja, a ne kidanje životinjskog mesa. Struktura našeg tela ista je strukturi tela velikih čovekolikih majmuna koji su vegetarijanci. Zar možete zamisliti čoveka kako kao lav trči za antilopom, grize je i kida joj meso vlastitim zubima?Evo šta je ovaj razuman naučnik imao na umu: ako se uporedi sistem za varenje čoveka sa sistemom za varenje biljojeda i mesoždera u životinjskom carstvu, jasno je da je dizajn ljudskog sistema za varenje daleko sličniji biljojedima. Na primer, biljojedi, kao i čovek, nemaju kandže, kao ni velike, oštre prednje zube. Mesožderi imaju takođe veoma jaku stomačnu kiselinu, a ljudi i biljojedi je imaju čak deset puta slabiju. Ono što je najinteresantnije je svakako dužina creva. Creva u mesoždera su samo tri puta duža od njihovih tela tako da se unešeno meso može brzo svariti i izbaciti iz tela, uz pomoć već spomenute jake kiseline. Ovako je vreme truljenje mesa i puštanja njegovih opasnih toksina u stomaku mesoždera svedeno na najmanju meru. Biljojedi i ljudi imaju creva veoma dugačka, čak šest puta duža od dužine njihovih tela. Nikako nisu projektovana da vare mesnu hranu, jer se u ovim dugačkim crevima hrana vari daleko više vremena. Pojedeno meso u ljudskom telu je prava opasnost po čoveka, jer polako truli prolazeći kroz obiman sistem za varenje.
Jesti meso je sastavni deo života!
POGREŠNO!
Jedenje mesa je odgovorno za glad u svetu!
“ISTI KOMAD ZEMLJE, KOJI KAO LIVADA, TO ZNAČI KAO HRANA ZA STOKU, MOŽE PREKO NJIHOVOG MESA DA ISHRANI DESETORO LJUDI, ZASEJAN PROSOM, GRAŠKOM, SOČIVOM I JEČMOM MOŽE DA IZDRŽAVA I ISHRANI STOTINU LJUDI.”
Aleksander von Humboldt, osnivač naučne geografije.
- Rasipanje obradive zemlje: bez proizvodnje mesa bila bi nam dovoljna otprilike jedna četvrtina obradive zemlje. Na jednom hektaru zemlje može se proizvesti 50 kg goveđeg mesa ili pak 4000 kg jabuka, 8000 kg krompira, 10000 kg paradajza ili 12000 kg celera.
- Rasipanje žitarica: polovina svetske žetve potroši se kao stočna hrana. U industrijskim zemljama udeo za stočnu ishranu iznosi čak i dve trećine. 60% celokupnog uvoza stočne hrane dolazi iz zemalja u razvoju. Tamo od gladi svakodnevno umire oko 40000 dece, 1,3 milijarde ljudi pati od neuhranjenosti. 50 miliona ljudi umire godišnje od gladi, odnosno bolesti koje su posledica gladi.
Niko na ovoj Zemlji ne bi trebao umreti od gladi: 100 miliona ljudi moglo bi se dodatno prehraniti ako bi se u industrijskim zemljama samo za 10% smanjila potrošnja mesa.
a kao odgovor na ono 'da bude do kraja plemenita i da ne jede ni biljke' samo mogu da dodam da ipak ne mozes uporedjivati zivotinje i biljke.Da li biljke osecaju ljubav?Da li se krecu?Da li se vezuju za ljude kao zivotinje?Da li imaju mlade?
Nisam sigurna ni da li osecaju bol.Biljke su niza vrsta u odnosu na zivotinje.
A i druga stvar,kada uberes jabuku,ili paradajz,neces unistiti biljku-naprotiv,samo joj pomazes,jer je oslobadjas plodova koje ce ionako odbaciti.
Ispravite me ako gresim.