Srpski i hrvatski nacionalizam

Većina primera je arhitektura renesanse, povratak starijim pravilima između ostalog i kupoli.
Hteo sam ovim samo da pokažem koliko ima različitih stilova tih 'srpskih crkava' u samoj Srbiji, dakle kontinentalni deo, ne primorje. To mi je bila poenta, da se vidi po slikama a ne da sad ja bilo koga ubeđujem 'to je srpsko' ili 'to nije srpsko '. Pa kako ko hoće , neka svako donese zaključak za sebe.
 
Hteo sam ovim samo da pokažem koliko ima različitih stilova tih 'srpskih crkava' u samoj Srbiji, dakle kontinentalni deo, ne primorje. To mi je bila poenta, da se vidi po slikama a ne da sad ja bilo koga ubeđujem 'to je srpsko' ili 'to nije srpsko '. Pa kako ko hoće , neka svako donese zaključak za sebe.
Naveo si i onu u Čačku, ima još kod nas tih nekih "polu-neorenesansnih" crkava:

1280px-Pancevo_oldchurch.jpg
 
Hteo sam ovim samo da pokažem koliko ima različitih stilova tih 'srpskih crkava' u samoj Srbiji, dakle kontinentalni deo, ne primorje. To mi je bila poenta, da se vidi po slikama a ne da sad ja bilo koga ubeđujem 'to je srpsko' ili 'to nije srpsko '. Pa kako ko hoće , neka svako donese zaključak za sebe.
Srbi imaju jako heterogenu crkvenu arhitekturu, pogledaj npr. ovu srednjovekovnu crkvicu usred istočne Srbije:


Crkva-Presvete-Bogorodice-donja-kamenica.jpg
 
Како сте од српског и хрватског национализма дошли до приче о црквама!
Ево мало о национализму у КСХС речима Огњена Карановића.
Zato što je nekim forumašim mediteranski stil pravoslavnih crkava u Hercegovini dokaz nesrpskog porekla istočne Hercegovine i CG :mrgreen:

Po toj logici sam ja onda Mađar jer su najstarije pravoslavne crkve u Sremu građene u baroku :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Zato što je nekim forumašim mediteranski stil pravoslavnih crkava u Hercegovini dokaz nesrpskog porekla istočne Hercegovine i CG :mrgreen:

Po toj logici sam ja onda Mađar jer su najstarije pravoslavne crkve građene u baroku :mrgreen:
До средине 11. века није било православних и католичких цркава, тек тада је наступила подела и то се касније продубљивало, а културни утицаји су превазилазили верске баријере.Да подсетим да су за неке од манастира које су градили Немањићи, рецимо Дечане, били ангажовани мајстори из Приморја.
Оно што сам питао какве везе то има са национализмом који се јавља тек у 19. веку.
 
@Perperius @ronhilllol @АнаиванГорд
Pravoslavna crkva u mom selu. Podignuta je 1618. godine, ali je rekonstruisana 1794. pa biće da današnji izgled datira dobrim djelom od tada.

Pogledajte prilog 1725014
Pogledajte prilog 1725015
Pogledajte prilog 1725016
Bakrorez mog sela iz sredine 18-og vjeka na kome se vidi crkva, dakle to je prije rekonstrukcije koju je 1794. izvršio Partenij Đurić. Sudeći prema bakrorezu rekonstrukcija s kraja 18-og vjeka nije bitno promjenila izgled crkve. Sredinom 18-og vjeka je vrv. imala originalni izgled iz 1618. kad je podignuta, pošto nema dokaza da ikad rušena i obnavljana između 1618. i 1794. godine. Što će reći da je današnji izgled crkve sličan izgledu 1618. godine.

FB_IMG_1746701401977.jpg


Ćirilični natpis na crkvi koji svedoči o rekonstrukciji iz 1794. godine.

FB_IMG_1746701450084.jpg


@Perperius @Лекизан @ronhilllol
 
Hteo sam ovim samo da pokažem koliko ima različitih stilova tih 'srpskih crkava' u samoj Srbiji, dakle kontinentalni deo, ne primorje. To mi je bila poenta, da se vidi po slikama a ne da sad ja bilo koga ubeđujem 'to je srpsko' ili 'to nije srpsko '. Pa kako ko hoće , neka svako donese zaključak za sebe.
Nisam toliko upoznat s ovom tematikom pa sam zato i pita neke stvari koje su mi se činile nelogičnima i zahvaljujem na odgovorima. Jasno je da nećemo imat iste poglede na neke stvari iz povijesti, al pošto imamo forumaše s obe strane koji dobro poznaju materiju nek "pobjedu" odnese onaj s boljim argumentima.

Inače ovo boldano iz tvog posta je zbilja poanta svega(i to ne samo u ovoj raspravi) i potpisujem svako slovo.
 
Nije to, nego ste mitomani.

Npr. Kosovska bitka nije beznačajna, no ni nešto presudno. Iz tog ste ispleli cijelu priču kako je Lazar izabrao kraljevstvo nebesko (kao da mu je netko nudio išta?), da ovo i ono. Broj je bio i s jedne i druge strane od 20-25.000.

I vi od toga cijeli mit, a Lazar poginuo u bitci, ništa od izbora i sl. Nitko mu nije ništa nudio.

S druge strane, u opsadi Sigeta, 3.000 Hrvata pod vodstvom Zrinskoga protiv 90-100.000 turskih vojnika. Sulejman nudi Zrinskom da će ga postaviti (opet) za hrvatskoga bana, a Zrinski to odbija.

U bitci ginu skoro svi hrvatski vojnici, Turaka je poginulo 20-30.000, uništen je elitni janjičarski korpus, a Sulejman je umro tijekom opsade.

Zrinski uoči proboja u kojem je poginuo drži govor da ih čeka Kristovo kraljevstvo prema komu je ova smrt u borbi koja ih čeka skoro pa ništa.

Dakle kod Zrinskog:
* daleko veći omjer snaga u korist protivnika
* veći gubitci Turaka i važnija vojna pobjeda
* izbor za nebesko kraljevstvo, jer Zrinski odbija izričitu ponudu Sulejmana da bude hrvatski ban kao osmanski podložnik.

I tu je razlika istoka i zapada, razuma i mitomanije. Vi ste od Lazara i Kosova napravili cijelu bajku koja nema veze sa zbiljom, dok su Hrvati od epske bitke, jače od one Leonidine, napravili jedino nekoliko spjevova i operu.


Um i mitomanija.
Čiji je ono bio Siget 150 godina posle te pobede? Što se tiče tih silnih turskih gubitaka u pitanju je konstrukcija nastala zahvaljujući smrti Sulejmana Veličanstvenog od prirodnih uzroka za vreme same opsade.

Situacija posle mađarskog sloma pod Sigetom je bila jasna: cela Ugarska je postala turski domen, a upadi Turaka u Hrvatsku, Kranjsku i Štajersku su se toliko intenzivirali da su doveli do Seljačke bune.
 
1749496639802.jpeg
Bakrorez mog sela iz sredine 18-og vjeka na kome se vidi crkva, dakle to je prije rekonstrukcije koju je 1794. izvršio Partenij Đurić. Sudeći prema bakrorezu rekonstrukcija s kraja 18-og vjeka nije bitno promjenila izgled crkve. Sredinom 18-og vjeka je vrv. imala originalni izgled iz 1618. kad je podignuta, pošto nema dokaza da ikad rušena i obnavljana između 1618. i 1794. godine. Što će reći da je današnji izgled crkve sličan izgledu 1618. godine.

Pogledajte prilog 1725206

Ćirilični natpis na crkvi koji svedoči o rekonstrukciji iz 1794. godine.

Pogledajte prilog 1725207

@Perperius @Лекизан @ronhilllol
Eto ga, slovo ћ pre 19. veka.
 
A to sto nema dvojinu, sto je pisana na glagoljici, sto je tek 75% razumljiva?
Dvojinu je izgubio mnogo posle nastanka glavnih dijalekatskih grupa (kajkavske, čakavske i štokavske), uostalom, dvojina se još uvek zadržala u par sela na istoku Srbije (tamo se ore se s volove (dva vola), a trguje s volovi - množina), pa to te govore ne čini slovenačkim.

Što se tiče argumenta da se nešto eto pisalo glagoljicom, pa zbog toga “nije u istoj dijalekatskoj grupi sa slovenačkim” engleski recimo može da se piše i ćirilicom? Šta li “dokazuje” ovo ćirilično џ?

A254BCF4-81E1-4611-B90C-CDA956836319.webp
 
I u nekim manjim i skoro potpuno izumrlim govorima na samom istoku Srbije, npr u istočnom i lužničkom Zaplanju se tu i tamo ore s volove, a trguje s volovi.

Da, postoje *ostaci* dvojine u nekoliko slovenskih jezika, uključujući neke specifične reči/situacije u češkom i poljskom, ali kao punopravni gramatički broj (poput jednine i množine), dvojina nije preživela u slovenskim jezicima osim slovenačkog i lužičko-srpskog.
 

Back
Top