Srednjovekovna Hrvatska

Ovi jedan:
Iz tog istog teksta:

"Bosnia, Zahumlje, and Rascia (i.e. Serbia) never were incorporated into an integrated state with Doclea. Each principality had its own nobility and institutions, simply requiring a member of the royal family to rule as Prince or Duke."

Nije mi namjera mirit dužinu uda(kako Pumpi smatra) već samo istaknit da pleter nije nešto šta možeš poistivjetit s vašom ondašnjom državom i narodom(pri tom opet ciljam na tu Rašku i taj neki prsten oko nje). Zar to nije nekakva povijesna činjenica ili sam nešto propustia?
Kliknite za proširenje...
Pleter kao ukrasni element ne možeš poistovjetiti isključivo ni sa jednim narodom ili državom jer se nalazi na širokom području oko Jadrana. Niko ni nije tvrdio da je zbog pletera nešto srpsko tako da ne znam otkuda potreba za takvom analizom.
 
Српски Патриота:
Pa svakako ne moze biti pouzdano za nesto sto se desavalo 200 godina ranije, a ne mogu da shavtim ozbiljno nesto sto tvrdi da Sloveni zive u Dalmaciji od Apostola Pavla .
Kliknite za proširenje...

PVL je istorijski izvor za razdoblje koje pokriva, odnosno od 850. do 1100. godine.

Niko ne koristi kao neki izvor za zbivanja pre 850. godine; to rade mahom samo pseudoistoričari koji ne znaju ni šta piše u toj hronici, niti kakav je to izvor tj. skoro ništa ne znaju o PVL, pa citiraju tako napamet sve i svašta.
 
SeverZapad:
Kako se zna?
Kliknite za proširenje...
Za početak i dan danas imaš Hrvate po Boki, a u prošlosti ih je bilo znatno više. Malo o Hrvatima iz tog predivnog kraja kojeg smo naselili kad i ostatak Jadranske obale.

KATEDRALA SV. TRIPUNA U KOTORU I BENEDIKTINSKA CRKVA
"U radu se razmatraju primjedbe o izvoru trobrodnog i troapsidalnog rješenja romaničke katedrale sv. Tripunau Kotoru (1124.-1166.) i postave kupole u njezinom središtu. Mogućnost njezinih lombardijskih svojstava, izraženih ponajprije u nacrtu dvotravejnih jedinica pobočnih brodova preko alternacije nosača, ostvarenih posrednimprijenosom preko crkava u srednjotalijanskom jadranskom zaleđu, ovdje se ponovo sagledava u pogledu nereferiranja ranijeg tumačenja prilikom novijeg osvrta na ovaj problem. Isto vrijedi i po pitanju tumačenja uzora za postavu dvaju pročelnih zvonika, izvorom u matičnoj crkvi benediktinskog reda na Monte Cassinu. Rješenje začelja benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci kod Tivta,također u Boki kotorskoj, u postavi polukružnih apsida od kojih su bočne zatvorene ravnim zidom, ostvareno je kod znamenite crkve Cluny II u drugoj polovini 10. st. U slučaju crkve na Prevlaci takvo oponašanje ukazuje na dosljednost, s obzirom da sličan upliv na apeninske gradnje 11. st.nije rezultirao identičnim rješenjem. Trobrodni i troapsidalni tip na dubrovačkom okružju uzeo se kao prethodnica istorodne pojave uzduž istočnog Jadrana, u ozračju početnog razvoja ranoromaničkog stila prve polovine 11.st. Analogna zamisao trobrodnosti i istog broja apsida, premda manje uniformirana, ostvarena je približno u istovrijeme i kod benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci."

Hodit će na feštu za nas Kotorane

Sveti se Tripun među katoličkim pukom Boke kotorske štuje od 809., a u povijesnimje vrelima osobno ime Tripun u Kotoru, Dubrovniku i Splitu potvrđeno već od XI.stoljeća. Tripun je temeljnim hrvatskim odrazom grčkoga imena Trýphōn. Nekoć je toosobno ime bilo znatno rasprostranjenije na području od Zadra do Ulcinja, a danas jesvojstveno bokeljskim Hrvatima u zavičaju i iseljeništvu. Ujedno je snažnim znamenomhrvatske i katoličke baštine u današnjoj Crnoj Gori, ne samo u Boki kotorskoj, negoi u Paštrovićima (uostalom i turističko se odredište Sveti Stefan kod Budve nazivaloSušćepanom, svetim Stjepanom, a Hrvatin Novaković nastanjivao je 1413. Budvu), Baru,selima između mora i Skadarskoga jezera te nekoć u Ulcinju. Svjesni starih tradicija iljepote mora što diše i uzdiše ne dopustimo da nam nakon proslave svetoga Tripuna Boka kotorska ostane tek magla srebra u daljini.

POGLED U PREZIMENSKI FOND HRVATA U CRNOJ GORI

"U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdjesu Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Šestani). U prvome se dijelu rada donose dijalektološki podatci, pri čemu se ističe neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjecale različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraničenje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezimena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično postanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih naroda (pripadnici drugih južnoslavenskih naroda i Albanci) koji nastanjuju navedeno područje."

Identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja

"Tako prvi, veći, dio zbornika (str. 1--593) prati razvoj hrvatsko-crnogorskih odnosa na prostoru Boke kotorske i Crnogorskoga primorja od prvih naseobina pasve do kraja 20. stoljeća. Interdisciplinarnim pristupom stručnoj su javnosti prikazane ne samo mnoge dodirne točke negoi višestoljetna kontinuirana prisutnost Hrvata i u Boki kotorskoj i u ostalim dijelovima Crnogorskoga primorja."


"Otočić Sveti Juraj – artefakt se nalazi sa stražnje strane crkve svetog Jurja. Snimio Dražen Zetić. U današnjoj Crnoj Gori njihovi turistički vodiči, karte, pa i povijesti, ovaj otočić nazivaju istočnom varijantom kao sveti Đorđe. Na tome se otočiću nalazi groblje, a nedaleko od njega je čuveno marijansko svetište Gospa od Škrpjela podignuto na umjetnom otoku koji su vjernici, poglavito oni iz Perasta sami podigli nasipavajući izvornu morsku stijenu kamenjem kojega su dovozili, a uz njih i potapali svoje ostarjele brodove. Ovo je jedinstveni kulturno-umjetnički prostor i ujedno veličanstveni spomenik ljudskih ruku i snage vjere hrvatskih katolika."
PLETER_6.jpg


Otočić Sveti Juraj – artefakt se nalazi sa stražnje strane crkve svetog Jurja. Snimio Dražen Zetić. U današnjoj Crnoj Gori njihovi turistički vodiči, karte, pa i povijesti, ovaj otočić nazivaju istočnom varijantom kao sveti Đorđe. Na tome se otočiću nalazi groblje, a nedaleko od njega je čuveno marijansko svetište Gospa od Škrpjela podignuto na umjetnom otoku koji su vjernici, poglavito oni iz Perasta sami podigli nasipavajući izvornu morsku stijenu kamenjem kojega su dovozili, a uz njih i potapali svoje ostarjele brodove. Ovo je jedinstveni kulturno-umjetnički prostor i ujedno veličanstveni spomenik ljudskih ruku i snage vjere hrvatskih katolika.

PLETER_5.jpg



"Artefakt se nalazi u crkvi svetog Luke u Škaljarima na portalu crkvice. Snimio Dražen Zetić. Riječ je o likovno najbogatijem artefaktu s hrvatskim pleterom, s ukomponiranom starozavjetnom pričom s dva bizantska križa i paunom na vrhu. Poznavatelji hrvatske predromanike lako će uočiti kako se ovakvi motivi nalaze na nekoliko predromaničkih crkava u Dalmaciji. Nažalost, ova crkvica ne može se naći na zemljovidu Kotorske biskupije koji se nalazi na internetskim stranicama. Autor fotografije Dražen Zetić svjedoči kako je riječ o bogomolji koja se nalazi u mjestu Škaljari nedaleko od Kotora, ali ponešto postrani od glavnih puteva. Zbog ljepote i bogatstva sadržaja ovoga artefakta trebalo bi ga posebno zaštiti, ali i učiniti odljev koji bi se mogao koristiti i kao suvenir. To vrijedi i za ostalih pet nalaza."


PLETER_8.jpg


PS a i piše u DAI-u Konstantin(i to dvaput!), nakon šta smo porazili i istirali Avare naselili smo osvojeno područje. A to je bilo veliko područje ;)
 
Ovi jedan:
Za početak i dan danas imaš Hrvate po Boki, a u prošlosti ih je bilo znatno više. Malo o Hrvatima iz tog predivnog kraja kojeg smo naselili kad i ostatak Jadranske obale.

KATEDRALA SV. TRIPUNA U KOTORU I BENEDIKTINSKA CRKVA
"U radu se razmatraju primjedbe o izvoru trobrodnog i troapsidalnog rješenja romaničke katedrale sv. Tripunau Kotoru (1124.-1166.) i postave kupole u njezinom središtu. Mogućnost njezinih lombardijskih svojstava, izraženih ponajprije u nacrtu dvotravejnih jedinica pobočnih brodova preko alternacije nosača, ostvarenih posrednimprijenosom preko crkava u srednjotalijanskom jadranskom zaleđu, ovdje se ponovo sagledava u pogledu nereferiranja ranijeg tumačenja prilikom novijeg osvrta na ovaj problem. Isto vrijedi i po pitanju tumačenja uzora za postavu dvaju pročelnih zvonika, izvorom u matičnoj crkvi benediktinskog reda na Monte Cassinu. Rješenje začelja benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci kod Tivta,također u Boki kotorskoj, u postavi polukružnih apsida od kojih su bočne zatvorene ravnim zidom, ostvareno je kod znamenite crkve Cluny II u drugoj polovini 10. st. U slučaju crkve na Prevlaci takvo oponašanje ukazuje na dosljednost, s obzirom da sličan upliv na apeninske gradnje 11. st.nije rezultirao identičnim rješenjem. Trobrodni i troapsidalni tip na dubrovačkom okružju uzeo se kao prethodnica istorodne pojave uzduž istočnog Jadrana, u ozračju početnog razvoja ranoromaničkog stila prve polovine 11.st. Analogna zamisao trobrodnosti i istog broja apsida, premda manje uniformirana, ostvarena je približno u istovrijeme i kod benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci."

Hodit će na feštu za nas Kotorane

Sveti se Tripun među katoličkim pukom Boke kotorske štuje od 809., a u povijesnimje vrelima osobno ime Tripun u Kotoru, Dubrovniku i Splitu potvrđeno već od XI.stoljeća. Tripun je temeljnim hrvatskim odrazom grčkoga imena Trýphōn. Nekoć je toosobno ime bilo znatno rasprostranjenije na području od Zadra do Ulcinja, a danas jesvojstveno bokeljskim Hrvatima u zavičaju i iseljeništvu. Ujedno je snažnim znamenomhrvatske i katoličke baštine u današnjoj Crnoj Gori, ne samo u Boki kotorskoj, negoi u Paštrovićima (uostalom i turističko se odredište Sveti Stefan kod Budve nazivaloSušćepanom, svetim Stjepanom, a Hrvatin Novaković nastanjivao je 1413. Budvu), Baru,selima između mora i Skadarskoga jezera te nekoć u Ulcinju. Svjesni starih tradicija iljepote mora što diše i uzdiše ne dopustimo da nam nakon proslave svetoga Tripuna Boka kotorska ostane tek magla srebra u daljini.

POGLED U PREZIMENSKI FOND HRVATA U CRNOJ GORI

"U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdjesu Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Šestani). U prvome se dijelu rada donose dijalektološki podatci, pri čemu se ističe neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjecale različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraničenje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezimena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično postanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih naroda (pripadnici drugih južnoslavenskih naroda i Albanci) koji nastanjuju navedeno područje."

Identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja

"Tako prvi, veći, dio zbornika (str. 1--593) prati razvoj hrvatsko-crnogorskih odnosa na prostoru Boke kotorske i Crnogorskoga primorja od prvih naseobina pasve do kraja 20. stoljeća. Interdisciplinarnim pristupom stručnoj su javnosti prikazane ne samo mnoge dodirne točke negoi višestoljetna kontinuirana prisutnost Hrvata i u Boki kotorskoj i u ostalim dijelovima Crnogorskoga primorja."


"Otočić Sveti Juraj – artefakt se nalazi sa stražnje strane crkve svetog Jurja. Snimio Dražen Zetić. U današnjoj Crnoj Gori njihovi turistički vodiči, karte, pa i povijesti, ovaj otočić nazivaju istočnom varijantom kao sveti Đorđe. Na tome se otočiću nalazi groblje, a nedaleko od njega je čuveno marijansko svetište Gospa od Škrpjela podignuto na umjetnom otoku koji su vjernici, poglavito oni iz Perasta sami podigli nasipavajući izvornu morsku stijenu kamenjem kojega su dovozili, a uz njih i potapali svoje ostarjele brodove. Ovo je jedinstveni kulturno-umjetnički prostor i ujedno veličanstveni spomenik ljudskih ruku i snage vjere hrvatskih katolika."
PLETER_6.jpg


Otočić Sveti Juraj – artefakt se nalazi sa stražnje strane crkve svetog Jurja. Snimio Dražen Zetić. U današnjoj Crnoj Gori njihovi turistički vodiči, karte, pa i povijesti, ovaj otočić nazivaju istočnom varijantom kao sveti Đorđe. Na tome se otočiću nalazi groblje, a nedaleko od njega je čuveno marijansko svetište Gospa od Škrpjela podignuto na umjetnom otoku koji su vjernici, poglavito oni iz Perasta sami podigli nasipavajući izvornu morsku stijenu kamenjem kojega su dovozili, a uz njih i potapali svoje ostarjele brodove. Ovo je jedinstveni kulturno-umjetnički prostor i ujedno veličanstveni spomenik ljudskih ruku i snage vjere hrvatskih katolika.

PLETER_5.jpg



"Artefakt se nalazi u crkvi svetog Luke u Škaljarima na portalu crkvice. Snimio Dražen Zetić. Riječ je o likovno najbogatijem artefaktu s hrvatskim pleterom, s ukomponiranom starozavjetnom pričom s dva bizantska križa i paunom na vrhu. Poznavatelji hrvatske predromanike lako će uočiti kako se ovakvi motivi nalaze na nekoliko predromaničkih crkava u Dalmaciji. Nažalost, ova crkvica ne može se naći na zemljovidu Kotorske biskupije koji se nalazi na internetskim stranicama. Autor fotografije Dražen Zetić svjedoči kako je riječ o bogomolji koja se nalazi u mjestu Škaljari nedaleko od Kotora, ali ponešto postrani od glavnih puteva. Zbog ljepote i bogatstva sadržaja ovoga artefakta trebalo bi ga posebno zaštiti, ali i učiniti odljev koji bi se mogao koristiti i kao suvenir. To vrijedi i za ostalih pet nalaza."


PLETER_8.jpg


PS a i piše u DAI-u Konstantin(i to dvaput!), nakon šta smo porazili i istirali Avare naselili smo osvojeno područje. A to je bilo veliko područje ;)
Kliknite za proširenje...
Pise da su naselili veliko podrucije ali se ne pominje dorektno da je to obala crne Gore
 
Krishna:
Šjor @Ovi jedan inače potomak pokatoličenih 'Vlaja' i samoproklamovana fetiva Hrvatina od stoljeća sedmog preko rasprostranjenosti pletera pokušava omeđiti hrvatske povijesne teritorije. :dash:
Kliknite za proširenje...
Ponosni :)

Naravno da si ostatke crkava i grobova s nalazima koji se podudaraju s onima di su živili Hrvati zaboravia i priskočia.. Pažljivije čitaj šta sve objavljujem jer nije pleter jedino šta je karakteristično za ondašnje Hrvate.

PS vi svi vučete porijeklo od Nemanje i Vlastimirovića ili isto ima koji popravoslavljeni vlaj, Hrvat ili Mađar?
 
Ovi jedan:
Za početak i dan danas imaš Hrvate po Boki, a u prošlosti ih je bilo znatno više. Malo o Hrvatima iz tog predivnog kraja kojeg smo naselili kad i ostatak Jadranske obale.

KATEDRALA SV. TRIPUNA U KOTORU I BENEDIKTINSKA CRKVA
"U radu se razmatraju primjedbe o izvoru trobrodnog i troapsidalnog rješenja romaničke katedrale sv. Tripunau Kotoru (1124.-1166.) i postave kupole u njezinom središtu. Mogućnost njezinih lombardijskih svojstava, izraženih ponajprije u nacrtu dvotravejnih jedinica pobočnih brodova preko alternacije nosača, ostvarenih posrednimprijenosom preko crkava u srednjotalijanskom jadranskom zaleđu, ovdje se ponovo sagledava u pogledu nereferiranja ranijeg tumačenja prilikom novijeg osvrta na ovaj problem. Isto vrijedi i po pitanju tumačenja uzora za postavu dvaju pročelnih zvonika, izvorom u matičnoj crkvi benediktinskog reda na Monte Cassinu. Rješenje začelja benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci kod Tivta,također u Boki kotorskoj, u postavi polukružnih apsida od kojih su bočne zatvorene ravnim zidom, ostvareno je kod znamenite crkve Cluny II u drugoj polovini 10. st. U slučaju crkve na Prevlaci takvo oponašanje ukazuje na dosljednost, s obzirom da sličan upliv na apeninske gradnje 11. st.nije rezultirao identičnim rješenjem. Trobrodni i troapsidalni tip na dubrovačkom okružju uzeo se kao prethodnica istorodne pojave uzduž istočnog Jadrana, u ozračju početnog razvoja ranoromaničkog stila prve polovine 11.st. Analogna zamisao trobrodnosti i istog broja apsida, premda manje uniformirana, ostvarena je približno u istovrijeme i kod benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci."

Hodit će na feštu za nas Kotorane

Sveti se Tripun među katoličkim pukom Boke kotorske štuje od 809., a u povijesnimje vrelima osobno ime Tripun u Kotoru, Dubrovniku i Splitu potvrđeno već od XI.stoljeća. Tripun je temeljnim hrvatskim odrazom grčkoga imena Trýphōn. Nekoć je toosobno ime bilo znatno rasprostranjenije na području od Zadra do Ulcinja, a danas jesvojstveno bokeljskim Hrvatima u zavičaju i iseljeništvu. Ujedno je snažnim znamenomhrvatske i katoličke baštine u današnjoj Crnoj Gori, ne samo u Boki kotorskoj, negoi u Paštrovićima (uostalom i turističko se odredište Sveti Stefan kod Budve nazivaloSušćepanom, svetim Stjepanom, a Hrvatin Novaković nastanjivao je 1413. Budvu), Baru,selima između mora i Skadarskoga jezera te nekoć u Ulcinju. Svjesni starih tradicija iljepote mora što diše i uzdiše ne dopustimo da nam nakon proslave svetoga Tripuna Boka kotorska ostane tek magla srebra u daljini.

POGLED U PREZIMENSKI FOND HRVATA U CRNOJ GORI

"U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdjesu Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Šestani). U prvome se dijelu rada donose dijalektološki podatci, pri čemu se ističe neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjecale različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraničenje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezimena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično postanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih naroda (pripadnici drugih južnoslavenskih naroda i Albanci) koji nastanjuju navedeno područje."

Identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja

"Tako prvi, veći, dio zbornika (str. 1--593) prati razvoj hrvatsko-crnogorskih odnosa na prostoru Boke kotorske i Crnogorskoga primorja od prvih naseobina pasve do kraja 20. stoljeća. Interdisciplinarnim pristupom stručnoj su javnosti prikazane ne samo mnoge dodirne točke negoi višestoljetna kontinuirana prisutnost Hrvata i u Boki kotorskoj i u ostalim dijelovima Crnogorskoga primorja."


"Otočić Sveti Juraj – artefakt se nalazi sa stražnje strane crkve svetog Jurja. Snimio Dražen Zetić. U današnjoj Crnoj Gori njihovi turistički vodiči, karte, pa i povijesti, ovaj otočić nazivaju istočnom varijantom kao sveti Đorđe. Na tome se otočiću nalazi groblje, a nedaleko od njega je čuveno marijansko svetište Gospa od Škrpjela podignuto na umjetnom otoku koji su vjernici, poglavito oni iz Perasta sami podigli nasipavajući izvornu morsku stijenu kamenjem kojega su dovozili, a uz njih i potapali svoje ostarjele brodove. Ovo je jedinstveni kulturno-umjetnički prostor i ujedno veličanstveni spomenik ljudskih ruku i snage vjere hrvatskih katolika."
PLETER_6.jpg


Otočić Sveti Juraj – artefakt se nalazi sa stražnje strane crkve svetog Jurja. Snimio Dražen Zetić. U današnjoj Crnoj Gori njihovi turistički vodiči, karte, pa i povijesti, ovaj otočić nazivaju istočnom varijantom kao sveti Đorđe. Na tome se otočiću nalazi groblje, a nedaleko od njega je čuveno marijansko svetište Gospa od Škrpjela podignuto na umjetnom otoku koji su vjernici, poglavito oni iz Perasta sami podigli nasipavajući izvornu morsku stijenu kamenjem kojega su dovozili, a uz njih i potapali svoje ostarjele brodove. Ovo je jedinstveni kulturno-umjetnički prostor i ujedno veličanstveni spomenik ljudskih ruku i snage vjere hrvatskih katolika.

PLETER_5.jpg



"Artefakt se nalazi u crkvi svetog Luke u Škaljarima na portalu crkvice. Snimio Dražen Zetić. Riječ je o likovno najbogatijem artefaktu s hrvatskim pleterom, s ukomponiranom starozavjetnom pričom s dva bizantska križa i paunom na vrhu. Poznavatelji hrvatske predromanike lako će uočiti kako se ovakvi motivi nalaze na nekoliko predromaničkih crkava u Dalmaciji. Nažalost, ova crkvica ne može se naći na zemljovidu Kotorske biskupije koji se nalazi na internetskim stranicama. Autor fotografije Dražen Zetić svjedoči kako je riječ o bogomolji koja se nalazi u mjestu Škaljari nedaleko od Kotora, ali ponešto postrani od glavnih puteva. Zbog ljepote i bogatstva sadržaja ovoga artefakta trebalo bi ga posebno zaštiti, ali i učiniti odljev koji bi se mogao koristiti i kao suvenir. To vrijedi i za ostalih pet nalaza."


PLETER_8.jpg


PS a i piše u DAI-u Konstantin(i to dvaput!), nakon šta smo porazili i istirali Avare naselili smo osvojeno područje. A to je bilo veliko područje ;)
Kliknite za proširenje...
Skoro svaki cigli 'Hrvat' iz Boje je potomak pravoslavnih doseljenika iz okoline Cetinja ili istočne Hercegovine prije par vjekova koji su prešli na katoličku vjeru po doseljavanju. Hrvati iz Boke su uglavnom govornici zetsko-raškog dijalekta (oni su ijekavci- đekavci-staroškokavci), a taj dijalekt sa Hrvatima ima veze koliko i ja sa Finskom.
 
Ebisclaus:
Nikša po dobrom starom receptu okolisa kako bi izbjegao sramotu. Stavljaš samog sebe u jednu rečenicu sa tim spomenutim retardima? Čestitam :lol:

A da je Dalmacija [bila] Hrvatska može samo budali biti sporno
Kliknite za proširenje...
Исто као и теби Дукља и горња Далмација.
Славонија и Далмација и Хрватска су три различите јединице и ушле су у СХС Југославију засебно као посебне јединице.
 
Krishna:
Skoro svaki cigli 'Hrvat' iz Boje je potomak pravoslavnih doseljenika iz okoline Cetinja ili istočne Hercegovina prije par vjekova koji su prešli na katoličku vjeru. Hrvati iz Boke su uglavnom govornici zetsko-raškog dijalekta (oni su ijekavci- đekavci-sraroškokavci), a taj dijalekt sa Hrvatima ima veze koliko i ja sa Finskom.
Kliknite za proširenje...

Dakle ovi Srbi po Dalmaciji što kažu "did, dida, mliko..." su popravoslavljeni i posrbljeni Hrvati katolici. Znao sam. Hvala Krišo iz ljubljene Hrvatske
 
Српски Патриота:
Pa svakako ne moze biti pouzdano za nesto sto se desavalo 200 godina ranije, a ne mogu da shavtim ozbiljno nesto sto tvrdi da Sloveni zive u Dalmaciji od Apostola Pavla .
Kliknite za proširenje...
То говори и папа ЈованХ на сплитским саборима. Да су Словени примили веру још од апостола али не може се писати варварскум словенским језиком јер постоје три света језика.
То ти је Тома Архиђакон.
 
Српски Патриота:
Pise da su naselili veliko podrucije ali se ne pominje dorektno da je to obala crne Gore
Kliknite za proširenje...
I ne mora ništa reć jer sve je jasno iz njegove rečenice da smo naselili cilo osvojeno područje nakon šta smo porazili avare. Onako kako vi svaćate povijest to je jako širok pojam pa dozvoli sad nama malo se igramo s tom njegovom izjavom koja se može svatit svakako.

S tim da mi ne moramo odlazit u krajnost i radit cirkus od svakog izvora pa tako za Boku i obalu C-G imamo sve one pokazatelje koje sam između ostalih i navea u tom istom postu koji si citira. Nije sve zapisano u DAI-u, nešto je i u kamenu ;)
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Š
Kako bi izgledala Banovina Hrvatska?
2
Odgovora
48
Pregleda
714
Škutor Kićo
Š
M
Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?
72 73 74
Odgovora
1.848
Pregleda
9.944
Škutor Kićo
Š
Neno
Amerika sa Hrvatima spremala "oluju"..
Odgovora
1
Pregleda
242
MOST6
MOST6

Back
Top