Srednjovekovna Hrvatska

Kad sam se dotaka žena koju su obilježile povijest Hrvatske moram spmenit i legendu o poljičkoj heroini Mili Gosjalić koja živi sve do danas.


Na vidikovcu iznad kanjona Cetine, kod Gata, brončani lik Mile Gojsalić gleda na ušće rijeke Cetine i grad Omiš. O Mili Gojsalića pokoljenjima se prenosi upečatljiva legenda. Iako nema arhivskih potvrda niti zapisa o toj poljičkoj legendi, njen je lik snažno prisutan u narodu i hrvatskoj umjetnosti. Predaja kaže da je Mila Gojsalić živjela u vremenu velikih turskih osvajanja kad je turski osvajač Osman-paša 1530. godine okupio veliku vojsku od oko 10.000 vojnika s namjerom da osvoji slavna Poljica.

Kako bi spasila svoje sumještane od sigurnog poraza i turskog osvajanja, Mila je sama došla na ideju da ode u osmanski tabor i zavede pašu kako bi na taj način došla u priliku zapalit osmansku barutanu. Pred zoru je pri izlasku iz šatora istrgla baklju te s njom uspjela ući u skladište baruta i zapaliti ga. Tim činom poginula je i sama Mila, ali i turski paša te mnogi njegovi časnici i vojnici. Taj događaj, pripovijeda se, iznenadio je i prestrašio preostalu tursku vojsku. Tada su Poljičani napali Turke i porazili ih, a njeno junaštvo, koje je omogućilo Poljičanima da obrane svoja ognjišta, nije zaboravljeno.

Mili Gojsalić u čast održava se u Kostanju svake godine manifestacija „Dani Mile Gojsalić”. Njenu skulpturu iznad Omiša izradio je slavni kipar Ivan Meštrović, o njoj je pisao August Šenoa, a Jakov Gotovac je 1951. na osnovu njene priče skladao operu.

Sve Turke ponor proguta Iljinac.
Zborište pusto, nema više vijeća,
Po kneževu se stolu vije mah,
Izmijenila se zla i dobra sreća,
A slavni barjak sad je pepo, prah:
Nu vazda rodu sveta su Poljica
I vazda slavna Mile Gojslavica.

Povjestice – Mile Gojslavica
August Šenoa

Statue-von-Mila-mit-Blick-auf-die-Stadt-Omis-in-Kroatien-Omis-Sehenswuerdigkeiten.jpeg

Mile_Gojsali%C4%87a%3B_Statue_by_Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87%2C_at_Omi%C5%A1%2C_2011-12-16_%282%29.jpg

mila_gojsalic_omis6.jpeg
 
Da, u nekim latinskim i staroslavenskim izvorima koristi se oblik Michaelo“ ili Michael, a kod Tome se spominje kao Cresimiro ili Cresimir. Ime Mihajlo je zapravo interpretacija iz kasnijih izvora i pokušaj da se retroaktivno poveže s istočno-crkvenom tradicijom, ali u domaćim i zapadnim latinskim tekstovima, uključujući i Konstantinovu De Administrando Imperio, jasno se koristi forma koja odgovara Krešimiru, ne Mihajlu.
Одговара Крешимиру 1, Крешимир 2 је измишљена личност и не говори ДАИ да је војска опала после Томислава њега не зна већ Крешимира.
Помиње се Порга ,Трпимир, Крешимир, Мирослав, Прибина.
Дакле сви ови под 2 не постоје.

"савременик ових догађања, Константин Порфирогенит, Хрватска је у раздобљу након Томислава ослабила, смањила се њена војска, морнарица се преполовила, а граничне су се земље од ње одвојиле.[1] Тако су се оства Брач, Хвар и Вис опет придружили неретванској области, а далматински градови и острва Византији. Од Хрватске се тада вероватно отцепила и Босна, малена земља око извора ријеке Босне која се заједно с Дукљом придружила заједници под српским великим жупаном и византијским вазалом, Чаславом Клонимировићем."

Ови што си цигирао из википедије не постоји Томислав код Порфирогенита па није ни могао тако нешто описати.

Сад према Порфирогениту Часлав као византијски вазал по њему је исто вазал колико хрватски кнез. Иако је напоменуо да си у време Михајла Бориса и непознати хрватски архонт размењивали дарове то напомиње одмах испод тога да нису плаћали данак Бугарима већ су се размењивали поклонима.

архонт(кнез) Бугара, пошао против њих и заратио, и кад није могао постићи никакав успех, склопио је с њима мир, и дао је Хрватима дарове, и примио је од Хрвата дарове. Али, још никада до сада ови Хрвати нису плаћали данак Бугарима, и ако су често ова два (њихова кнеза) давали поклоне један другому за пријатељство.

У крштеној Хрватској налазе се насељени градови Нин, Биоград, Велица, Скрадин, Ливно, Столпон, Книн, Карин и Клавока. Крштена Хрватска може да спреми за рат чак до 60 хиљада коњаника и 100 хиљада пешака,[a] сагена чак до 80 а кондура до 100. Сагене носе по 40 људи свака, свака кондура по 20 људи а мале кондуре свака до 10 људи. Ову велику силу и мноштво војске, имала је Хрватска све до времена кнеза Крешимира. Али после његове смрти, његов је син Мирослав, после четворогодишњег владања, био убијен од бана Прибине, па су избиле многе свађе и различити сукоби у целој земљи, па су се смањиле снаге и коњице и пешака и сагена и кондура, за цело подручје владања Хрватске. А сада она има 30 сагена... кондура великих и малих... и коњаника ... и пешака ... Велика Хрватска, такође звана и „Бела“, још је некрштена, све до дана данашњег, као што су и Срби који су њени суседи. Они могу сакупити мање коњаника и мање пешака него што може крштена Хрватска, због тога што су они стално изложени пљачкању од Франака, Турака(Мађара) и Печенега. Они нити имају сагена нити кондура нити трговачких бродова, зато што им је море јако далеко, они из својих крајева земље треба до мора да путују 30 дана. А море, до којег дођу након 30 дана је оно које је названо „црно“.
 
Bizantski car Konstantin VII. u svojoj knjizi navodi Krešimira II kao vladara koji je uspostavio kontrolu nad Bosnom, prioritetno nakon građanskog rata s bratom Miroslavom. Povijesni tekstovi, poput Gesta Cresimiri maioris i Historia Salonitana, spominju vladavinu Mihajla Krešimira II u kontekstu njegove supruge Jelene i sina Stjepana Držislava kao regenta.
Де нађи ми ово код Порфирогенита молим те цитирао сам ти поглавље да не би скидао са википедије.
 
Bizantski car Konstantin VII. u svojoj knjizi navodi Krešimira II kao vladara koji je uspostavio kontrolu nad Bosnom, prioritetno nakon građanskog rata s bratom Miroslavom.
Gde si ovo našao?:D Taj Krešimir je živeo u 9veku u vreme franačke vlasti u Dalmaciji. Nidje veze sa Bosnom nema
Ime Mihajlo je zapravo interpretacija iz kasnijih izvora i pokušaj da se retroaktivno poveže s istočno-crkvenom tradicijom,
Ne pričaj gluposti, Mihajlo se pominje u originalnoj venetskoj hronici iz 11veka
 
Nego palo mi nešto na pamet pa di priupitam. Kako to da srpski vladari znaju ostavit pisanog traga kad vladaju u Splitu ili po Hr. dijelu Dalmacije, a čim se maknu u svoje krajeve ni slova od njih više ne možeš pročitat. Ne samo da nema ni jednog slova nego nema gotovo nikakvog zapisa poput ovih di stoluju Hrvati. Nema dovoljno kamena i papira tamo u Raškoj ili je u nečemu drugome stvar?
 
Nego palo mi nešto na pamet pa di priupitam. Kako to da srpski vladari znaju ostavit pisanog traga kad vladaju u Splitu ili po Hr. dijelu Dalmacije, a čim se maknu u svoje krajeve ni slova od njih više ne možeš pročitat. Ne samo da nema ni jednog slova nego nema gotovo nikakvog zapisa poput ovih di stoluju Hrvati. Nema dovoljno kamena i papira tamo u Raškoj ili je u nečemu drugome stvar?
Raška je kontinentalno-planinska regija, kroz nju nisu prolazili važni puteve, ima oštru klimu, u srednjem vjeku je bila puna šuma (ima ih i sad poprilično) itd. Pored svega toga u doba ranih Nemanjića i prednemanjićkih srpskih dinastija Raška je bila istočna periferija Srbije. Trgovina, kultura i ekonomija su bili razvijeniji u djelovima Srbije zvanim Zahumlje i Travunija nego u Raškoj. U 13-om vjeku težište Srbije se iz Zahumlja/Travunije preselilo na Kosovo. Mit je da je Raška bila mnogo bitna u srednjovjekovnoj Srbiji.
 
Одговара Крешимиру 1, Крешимир 2 је измишљена личност и не говори ДАИ да је војска опала после Томислава њега не зна већ Крешимира.
Помиње се Порга ,Трпимир, Крешимир, Мирослав, Прибина.
Дакле сви ови под 2 не постоје.

"савременик ових догађања, Константин Порфирогенит, Хрватска је у раздобљу након Томислава ослабила, смањила се њена војска, морнарица се преполовила, а граничне су се земље од ње одвојиле.[1] Тако су се оства Брач, Хвар и Вис опет придружили неретванској области, а далматински градови и острва Византији. Од Хрватске се тада вероватно отцепила и Босна, малена земља око извора ријеке Босне која се заједно с Дукљом придружила заједници под српским великим жупаном и византијским вазалом, Чаславом Клонимировићем."

Ови што си цигирао из википедије не постоји Томислав код Порфирогенита па није ни могао тако нешто описати.

Сад према Порфирогениту Часлав као византијски вазал по њему је исто вазал колико хрватски кнез. Иако је напоменуо да си у време Михајла Бориса и непознати хрватски архонт размењивали дарове то напомиње одмах испод тога да нису плаћали данак Бугарима већ су се размењивали поклонима.

архонт(кнез) Бугара, пошао против њих и заратио, и кад није могао постићи никакав успех, склопио је с њима мир, и дао је Хрватима дарове, и примио је од Хрвата дарове. Али, још никада до сада ови Хрвати нису плаћали данак Бугарима, и ако су често ова два (њихова кнеза) давали поклоне један другому за пријатељство.

У крштеној Хрватској налазе се насељени градови Нин, Биоград, Велица, Скрадин, Ливно, Столпон, Книн, Карин и Клавока. Крштена Хрватска може да спреми за рат чак до 60 хиљада коњаника и 100 хиљада пешака,[a] сагена чак до 80 а кондура до 100. Сагене носе по 40 људи свака, свака кондура по 20 људи а мале кондуре свака до 10 људи. Ову велику силу и мноштво војске, имала је Хрватска све до времена кнеза Крешимира. Али после његове смрти, његов је син Мирослав, после четворогодишњег владања, био убијен од бана Прибине, па су избиле многе свађе и различити сукоби у целој земљи, па су се смањиле снаге и коњице и пешака и сагена и кондура, за цело подручје владања Хрватске. А сада она има 30 сагена... кондура великих и малих... и коњаника ... и пешака ... Велика Хрватска, такође звана и „Бела“, још је некрштена, све до дана данашњег, као што су и Срби који су њени суседи. Они могу сакупити мање коњаника и мање пешака него што може крштена Хрватска, због тога што су они стално изложени пљачкању од Франака, Турака(Мађара) и Печенега. Они нити имају сагена нити кондура нити трговачких бродова, зато што им је море јако далеко, они из својих крајева земље треба до мора да путују 30 дана. А море, до којег дођу након 30 дана је оно које је названо „црно“.

Pobrkao s Krešimira II sa Trpimirom II.
 
Raška je kontinentalno-planinska regija, kroz nju nisu prolazili važni puteve, ima oštru klimu, u srednjem vjeku je bila puna šuma (ima ih i sad poprilično) itd. Pored svega toga u doba ranih Nemanjića i prednemanjićkih srpskih dinastija Raška je bila istočna periferija Srbije. Trgovina, kultura i ekonomija su bili razvijeniji u djelovima Srbije zvanim Zahumlje i Travunija nego u Raškoj. U 13-om vjeku težište Srbije se iz Zahumlja/Travunije preselilo na Kosovo. Mit je da je Raška bila mnogo bitna u srednjovjekovnoj Srbiji.
Ruku na srce nema nešto pisanih ostataka srpskih vladara ni u tim krajevima dok u isto vrime kad Srbi vladaju našim prostorima odjednom pisanih tragova od Poljičke republike priko Brača do Splita i Nina. Pa mi nije jasno kako to da srpski vladari u jednim krajevima ostavljaju svoje pisane tragove na sve strane, a u drugima ih ne možeš pronać ni za lijek?
 
Ruku na srce nema nešto pisanih ostataka srpskih vladara ni u tim krajevima dok u isto vrime kad Srbi vladaju našim prostorima odjednom pisanih tragova od Poljičke republike priko Brača do Splita i Nina. Pa mi nije jasno kako to da srpski vladari u jednim krajevima ostavljaju svoje pisane tragove na sve strane, a u drugima ih ne možeš pronać ni za lijek?
Ovo je istorijski dokument sviđao se on tebi ili ne https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Miroslavljevo_evanđelje

Ko te je slagao da nije ništa sačuvano iz istočnih i južnijih djelova srednjovjekovne Srbije?Jesi čuo ikad za povelju kralja Milutina manastiru Banjska na Kosovu? https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Povelja_kralja_Milutina_manastiru_Banjska
 
Ovo je istorijski dokument sviđao se on tebi ili ne https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Miroslavljevo_evanđelje

Ko te je slagao da nije ništa sačuvano iz istočnih i južnijih djelova srednjovjekovne Srbije?Jesi čuo ikad za povelju kralja Milutina manastiru Banjska na Kosovu? https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Povelja_kralja_Milutina_manastiru_Banjska
Ako do srpskih vladara nije nista ostalo kako kaze ovaj jedan, onda je evo ne znam od cijih vladara je ostalo.
Za koliko vladara hrvati znaju gde su im grobovi? Koliko su zaduzbina podigli njihovi kraljevi...Koji njihov dokument je u rangu Dusanovog Zakonika...Majke mi ovo postaje komedija.
 
Pričam o periodu od vašeg dolaska do optrilike nekog 12. stoljeća jer znam da se pojavom Nemanjića stvari kod vas drastično minjaju po pitanju pisane riječi te baštine općenito i to vaše razdoblje od 12./13. st. nije predmet rasprave. Mene zanima kako to da nema ovakvih zapisa u kamenu na latinskom ili na glagoljici kakve pronalazimo od Hr vladara ili svećenstva od 9.-11.st., a koje znate uredno prigrabit sebi u nekim situacijama koje ne daju čistu sliku o porijeklu?
 
Zato jer je kod nas bio papir u upotrebi.
Al čemu onda prisvajanje Višeslavove kristionice ili nekih drugih nalaza u kamenu ukoliko je kod vas bia papir u upotrebi?

Ili maloprije čitam kako je epitaf kraljice Jelene vezan za zahumskog kneza Mihajla šta onda ispada da je to jedini pisani trag u kamenu nekog srpskog vladara, a isti se nalazi slučajno baš u Solinu(u okolici kojeg imaš na desetke takvih sličnih tragova vezanih upravo za naše vladare). Kako to nema ni jedan kameni zapis na lat. ili glag. u Zahumlju, ako ne od Mihajla, onda od nekog drugog kneza prije ili posli njega? I kolika je vjerovatnost da se nalazi srpskih vladara takvog tipa pronalaze samo na prostoru di su obitavali ili vladali Hrvati?

PS ne ide ovo tebe već razmišljam na glas šta bi se reklo..
 
Ako do srpskih vladara nije nista ostalo kako kaze ovaj jedan, onda je evo ne znam od cijih vladara je ostalo.
Za koliko vladara hrvati znaju gde su im grobovi? Koliko su zaduzbina podigli njihovi kraljevi...Koji njihov dokument je u rangu Dusanovog Zakonika...Majke mi ovo postaje komedija.

Pa je li znamo grobove srpskih vladara iz tog perioda?
 
Al čemu onda prisvajanje Višeslavove kristionice ili nekih drugih nalaza u kamenu ukoliko je kod vas bia papir u upotrebi?

Ili maloprije čitam kako je epitaf kraljice Jelene vezan za zahumskog kneza Mihajla šta onda ispada da je to jedini pisani trag u kamenu nekog srpskog vladara, a isti se nalazi slučajno baš u Solinu(u okolici kojeg imaš na desetke takvih sličnih tragova vezanih upravo za naše vladare). Kako to nema ni jedan kameni zapis na lat. ili glag. u Zahumlju, ako ne od Mihajla, onda od nekog drugog kneza prije ili posli njega? I kolika je vjerovatnost da se nalazi srpskih vladara takvog tipa pronalaze samo na prostoru di su obitavali ili vladali Hrvati?

PS ne ide ovo tebe već razmišljam na glas šta bi se reklo..
To je rimski papa dao da se kleše u severnoj Italiji.
 
Al čemu onda prisvajanje Višeslavove kristionice ili nekih drugih nalaza u kamenu ukoliko je kod vas bia papir u upotrebi?

Ili maloprije čitam kako je epitaf kraljice Jelene vezan za zahumskog kneza Mihajla šta onda ispada da je to jedini pisani trag u kamenu nekog srpskog vladara, a isti se nalazi slučajno baš u Solinu(u okolici kojeg imaš na desetke takvih sličnih tragova vezanih upravo za naše vladare). Kako to nema ni jedan kameni zapis na lat. ili glag. u Zahumlju, ako ne od Mihajla, onda od nekog drugog kneza prije ili posli njega? I kolika je vjerovatnost da se nalazi srpskih vladara takvog tipa pronalaze samo na prostoru di su obitavali ili vladali Hrvati?

PS ne ide ovo tebe već razmišljam na glas šta bi se reklo..
Ko zna šta ti čitaš.
Ništa od ovoga ne postoji.
Jedino za Višeslavovu krstionicu postoje drukčije teze o mogućem vezivanju za srpskog kneza Višeslava jer i dalje ne postoji definitvni koncenzus o prirodi tog predmeta.
 
Ko zna šta ti čitaš.
Ništa od ovoga ne postoji.
Jedino za Višeslavovu krstionicu postoje drukčije teze o mogućem vezivanju za srpskog kneza Višeslava jer i dalje ne postoji definitvni koncenzus o prirodi tog predmeta.
Zar se tu nisu datumi pobrkali, pa se ispostavilo da bi mogao biti nekl nas viselsav, a ne njihov? Dobar deo misli i da je falsifikat u pitanju.
 
Ko zna šta ti čitaš.
Ništa od ovoga ne postoji.
Jedino za Višeslavovu krstionicu postoje drukčije teze o mogućem vezivanju za srpskog kneza Višeslava jer i dalje ne postoji definitvni koncenzus o prirodi tog predmeta.
Biće sam krivo pročita onda.

Al od kojeg srpskog vladara imaš nešto nalik ovom i da dolazi iz sličnog razdoblja pa da Višeslavovu krstionicu možete uzet u razmatranje za vašu baštinu?
800px-Museum_of_Croatian_Archaeological_Monuments%2C_Split%2C_Croatia_20231230_25.jpg
 
Ček jel vi znate točno di su vam grobovi vladara ili imate samo pouzdane pisane tragove?
Znamo tocno, ali ovi hrvatski dupeuvlakaci, sto se nazivaju srpskim istoricarima i arheolozima, ne istrazuju crkvu sv Srdja i Vaha na Bojani iz straha da se ne utvrdi da su citavom Dalmacijom vladali Srbi.
Tako imamo kosti vladara na dnu korita reke Bojane.

Citat Djordja Jankovica

Остатке овог изванредно важног храма и манастира за српску историју угрожавају воде Бојане; сачуван је само југозападни угао храма. Кости краљева Михаила и Бодина и њихових наследника, можда још могу да се спасу, да не заврше у муљу Бојане и песку Јадрана. То је цивилизацијска срамота не само за државу Србију, већ и за Црну Гору и Албанију.

U Bojani su ali postoje. Kostiju Zvonimira i ekipe nidje
 

Back
Top