Srednjovekovna Hrvatska

[Pumpaj Dinstanović]

A sto to propali ministru prosvete pise o Hrvatima u LPD?
Ajde ulepsaj mi vece jednom mitoloskom pricicom za laku noc

Uzmi i pročitaj barem jednom LPD i vid o kojim je to zemljama reč, za početak.

 

[Kole11]

Uzmi i pročitaj barem jednom LPD i vid o kojim je to zemljama reč, za početak.

Vrati se u prvu godinu i prouci sta znaci kriticko preispitivanje izvora.
Da, u LPD postoje teritorije Bosna, Raska i Hrvatska.
Ako hoces da proguras teoriju da je pomen teritorije Hrvatske dokaz postojanja etnosa Hrvata, to onda znaci da su i etnosi Bosanaca i Rasana takodje tada bili politicki oblikovani.
Nema Bosanaca, nema Rasana, nema ni Hrvata.
Msm sramota me da uopste pisem o postulatima logickog zakljucivanja na nivou osnovne skole. Ti si valjda akademski gradjanin

 

[Mrkalj]

Vrati se u prvu godinu i prouci sta znaci kriticko preispitivanje izvora.
Da, u LPD postoje teritorije Bosna, Raska i Hrvatska.
Ako hoces da proguras teoriju da je pomen teritorije Hrvatske dokaz postojanja etnosa Hrvata, to onda znaci da su i etnosi Bosanaca i Rasana takodje tada bili politicki oblikovani.
Nema Bosanaca, nema Rasana, nema ni Hrvata.
Msm sramota me da uopste pisem o postulatima logickog zakljucivanja na nivou osnovne skole. Ti si valjda akademski gradjanin

Ovaj Stojkovski, "trećerazredni Karanović" i ostala bratija iz Centra za neki Q što je Čavićkin sin "Dule Meš" organizovao, predstavljaju jedan krak ekumenističke priče. U tom smislu je potrebno da se pošto-poto Hrvatska održi na drugom tasu vage.

 

[Ovi jedan]

"Korčula je povijesni utvrđeni grad na istočnoj obali otoka Korčule. Stari grad je okružen zidinama, a ulice su raspoređene u riblje kosti omogućujući slobodno strujanje zraka, ali i štiteći od jakih vjetrova. Stari dio grada leži na poluotoku opasanom zidinama iz XV. st. na kojima su kule (Svi sveti ili Cappello; Velika kneževa kula ili Balbi; Mala kneževa kula ili Lombardo; Bokar ili Kanavelić i Barbarigo; Zakernjan ili Chernian) i vrata: Kopnena ili Južna (glavna vrata), te Morska vrata.

Prvi put grad Korčula spominje se u 10. st., a još uvijek je neutvrđeno točno vrijeme njegova nastanka. Najstariji građevni ostaci Korčule fragmenti s pleternom ornamentikom, upravo i datiraju iz 10. – 11. st., a Hrvati koji su u 9. st. naselili grad nazivahu ga hvatskim imenom Krkar ili Karkar. Grad Korčula je poznat po svojim dobro očuvanim srednjovjekovnim zidinama, koje ga čine jednim od najbolje očuvanih otočnih srednjovjekovnih utvrđenih gradova na Mediteranu."

Samo da nadodam kako neki Korčulu nazivaju i "malim Dubrovnikom", a prilažem i par linkova na radove vezane uz korčulanske zidine ukoliko neko želi saznat malo više o obrambenom sustavu ovog bisera južnog Jadrana. Uz Rab, Lastovo, Mljet i Vis ulazi u top5 meni naših najlipših otoka koje posjetih..

K O N Z E R V A T O R S K I E L A B O R A T ZA JUŽNE ZIDINE GRADA KORČULE
OBRAMBENI SUSTAV KORČULANSKE KOMUNE U SREDNJEM VIJEKU
Srednjovjekovne zidine grada Korčule

 

[Ovi jedan]

 

[Ovi jedan]

 

[Kole11]

Kako bilo na Tompsonu, jel ste postali jos veci Hrvati sa jos bogatijom istorijom?

 

[Ovi jedan]

Kako bilo na Tompsonu, jel ste postali jos veci Hrvati sa jos bogatijom istorijom?

Da smo bar iskopali na hipodromu koju značku bugarskog velikana pa da se napokon možemo mirit s vama i vašom bogatom baštinom

PS dobre mi ove zidine na Korčuli šta ti kažeš na njih?

 

[Kole11]

Da smo bar iskopali na hipodromu koju značku bugarskog velikana pa da se napokon možemo mirit s vama i vašom bogatom baštinom

PS dobre mi ove zidine na Korčuli šta ti kažeš na njih?

Prema izvorima 10 i 11v Hrvati su ratovali sa Bugarima, Poljacima i Rusima. Proguglaj metodu triangulacije i lociraj poziciju tih Hrvata.
Sumnjam da su tvoji preci pripadali njima

 

[Ovi jedan]

Prema izvorima 10 i 11v Hrvati su ratovali sa Bugarima, Poljacima i Rusima. Proguglaj metodu triangulacije i lociraj poziciju tih Hrvata.
Sumnjam da su tvoji preci pripadali njima

Cara Atlandite biće

 

[Лекизан]

Da smo bar iskopali na hipodromu koju značku bugarskog velikana pa da se napokon možemo mirit s vama i vašom bogatom baštinom.

Јесте ископали неког владара, ако нисте ето можете Отона, охладио се већ.

 

[NickFreakyrgios]

Prema izvorima 10 i 11v Hrvati su ratovali sa Bugarima, Poljacima i Rusima. Proguglaj metodu triangulacije i lociraj poziciju tih Hrvata.
Sumnjam da su tvoji preci pripadali njima

Осим спорног места Свјатоплукове поделе на колико се места помињу уопште у Дукљанину нешто на памет на скали од 0-5 помена?

 

[NickFreakyrgios]

Јесте ископали неког владара, ако нисте ето можете Отона, охладио се већ.
Pogledajte prilog 1752863

Католицима су све мошти и књиге Турци спаљивали Србима нису па зато имају.

 

[Mrkalj]

Ni tada.

Ja imam tu platnu verziju, a i ona je poprilično garbage.

Onlajn veštačka inteligencija služi za prikupljanje podataka o ljudima. Niko nije toliko blesav da ti pokloni moćno strateško oruđe i oružje. To moraš sam da napraviš.

 

[Ovi jedan]

"Arheolog don Frane Bulić pronašao je sarkofag i nadgrobni natpis hrvatske kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada 1898. godine, a do otkrića je došao pri arheološkom istraživanju temelja nekadašnje starohrvatske bazilike koja se nalazi pokraj današnje crkve Gospe od Otoka u Solinu. Natpis je važan jer otkriva dotad nepoznatu obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja preko preminule im supruge, odnosno majke. U natpisu je naveden datum smrti kraljice što ga čini jednim od malobrojnih pouzdanih nadnevaka u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Natpis pokazuje nastavljanje salonitanskih tradicija sastavljanja nadgrobnih natpisa, što svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini onodobnoga hrvatskoga društva. Formula kojojm se izriče da je kraljica Jelena bila zaštitnica udovica i majka siročadi otkriva postojanje normi rimskog i bizantskog prava u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi.


Rečene dvojne bazilike spominje više srednjovjekovnih dokumenata, između ostalog i Historija Salonitana splitskog kroničara Tome Arhiđakona (1200. – 1268.), u čije su vrijeme još postojale iako su vjerojatno bile oštećene i opljačane u vrijeme mongolške invazije sredinom 13.stoljeća. U tekstu spominje kako je crkve dala sagraditi i obdariti neka kraljica Jelena te ih je darovala Splitskoj nadbiskupiji u trajno vlasništvo. Također, Toma piše kako su u predvorju crkve postojali grobovi hrvatskih kraljeva koje su čuvali redovnici. Navod srednjovjekovnog kroničara Tome Arhiđakona o crkvi sv. Stjepana kao mjestu gdje su se pokapli hrvatski kraljevi, potvrdio je don Frane Bulić pronalaskom dijela sarkofaga s natpisom kraljice Jelene:

»(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui)T UX(o)R MIHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.«



Bulić je, uz pomoć J. Barača i I. Križanića, uspio rekonstruirati latinski epitaf na sarkofagu, koji u prijevodu glasi:

»U ovom grobu počiva glasovita Helena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka kralja Stjepana. Vladala je kraljevstvom. Osmoga dana prije oktobarskih ida ovdje je u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova, indikcije četvrte, petoga mjesečevoga kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčevoga kruga koji se poklapa sa šestim. Ona, koja je za života bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Čovječe, koji gledaš, reci: Bože, smiluj se njenoj duši.«


PONOVNO O EPITAFU KRALJICE JELENE

 

[Kole11]

"Arheolog don Frane Bulić pronašao je sarkofag i nadgrobni natpis hrvatske kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada 1898. godine, a do otkrića je došao pri arheološkom istraživanju temelja nekadašnje starohrvatske bazilike koja se nalazi pokraj današnje crkve Gospe od Otoka u Solinu. Natpis je važan jer otkriva dotad nepoznatu obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja preko preminule im supruge, odnosno majke. U natpisu je naveden datum smrti kraljice što ga čini jednim od malobrojnih pouzdanih nadnevaka u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Natpis pokazuje nastavljanje salonitanskih tradicija sastavljanja nadgrobnih natpisa, što svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini onodobnoga hrvatskoga društva. Formula kojojm se izriče da je kraljica Jelena bila zaštitnica udovica i majka siročadi otkriva postojanje normi rimskog i bizantskog prava u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi.


Rečene dvojne bazilike spominje više srednjovjekovnih dokumenata, između ostalog i Historija Salonitana splitskog kroničara Tome Arhiđakona (1200. – 1268.), u čije su vrijeme još postojale iako su vjerojatno bile oštećene i opljačane u vrijeme mongolške invazije sredinom 13.stoljeća. U tekstu spominje kako je crkve dala sagraditi i obdariti neka kraljica Jelena te ih je darovala Splitskoj nadbiskupiji u trajno vlasništvo. Također, Toma piše kako su u predvorju crkve postojali grobovi hrvatskih kraljeva koje su čuvali redovnici. Navod srednjovjekovnog kroničara Tome Arhiđakona o crkvi sv. Stjepana kao mjestu gdje su se pokapli hrvatski kraljevi, potvrdio je don Frane Bulić pronalaskom dijela sarkofaga s natpisom kraljice Jelene:

»(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui)T UX(o)R MIHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.«



Bulić je, uz pomoć J. Barača i I. Križanića, uspio rekonstruirati latinski epitaf na sarkofagu, koji u prijevodu glasi:

»U ovom grobu počiva glasovita Helena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka kralja Stjepana. Vladala je kraljevstvom. Osmoga dana prije oktobarskih ida ovdje je u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova, indikcije četvrte, petoga mjesečevoga kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčevoga kruga koji se poklapa sa šestim. Ona, koja je za života bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Čovječe, koji gledaš, reci: Bože, smiluj se njenoj duši.«


PONOVNO O EPITAFU KRALJICE JELENE

Reč je o Mihajlu Viševiću, kralju Slovena. Pomoću ovog nadgrobnog spomenika saznajemo da je vladao Splitom, da mu se majka zvala Jelena a sin Stefan

 

[Ovi jedan]

Reč je o Mihajlu Viševiću, kralju Slovena. Pomoću ovog nadgrobnog spomenika saznajemo da je vladao Splitom, da mu se majka zvala Jelena a sin Stefan

Ne sumnjam da ti iz ovog spomenika saznaješ svašta šta poželiš..

 

[Kole11]

Ne sumnjam da ti iz ovog spomenika saznaješ svašta šta poželiš..

Pa iznesi, ko je kralj Mihajlo vladar Splita prve polovine 10stoleca?

 

[Zagor92]

Pa iznesi, ko je kralj Mihajlo vladar Splita prve polovine 10stoleca?

https://en.wikipedia.org/wiki/Michael_Krešimir_II

 

[Kole11]

https://en.wikipedia.org/wiki/Michael_Krešimir_II

Super, ajde sad navedi samo JEDAN (1) dokumanat koji pominje tog Mihajla Kresimira 2nd

 

[Pumpaj Dinstanović]

Prema izvorima 10 i 11v Hrvati su ratovali sa Bugarima, Poljacima i Rusima. Proguglaj metodu triangulacije i lociraj poziciju tih Hrvata.
Sumnjam da su tvoji preci pripadali njima

Pa nisu to iste grupacije.

 

[Zagor92]

Super, ajde sad navedi samo JEDAN (1) dokumanat koji pominje tog Mihajla Kresimira 2nd

Bizantski car Konstantin VII. u svojoj knjizi navodi Krešimira II kao vladara koji je uspostavio kontrolu nad Bosnom, prioritetno nakon građanskog rata s bratom Miroslavom. Povijesni tekstovi, poput Gesta Cresimiri maioris i Historia Salonitana, spominju vladavinu Mihajla Krešimira II u kontekstu njegove supruge Jelene i sina Stjepana Držislava kao regenta.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Super, ajde sad navedi samo JEDAN (1) dokumanat koji pominje tog Mihajla Kresimira 2nd

Neka me neko ispravi ukoliko grešim, li ja mislim da ne postoji niti jedan jedini.

To je jedno tumačenje, da je Mihailo zapravo hrišćansko ime Krešimira II.

Bizantski car Konstantin VII. u svojoj knjizi navodi Krešimira II kao vladara koji je uspostavio kontrolu nad Bosnom, prioritetno nakon građanskog rata s bratom Miroslavom. Povijesni tekstovi, poput Gesta Cresimiri maioris i Historia Salonitana, spominju vladavinu Mihajla Krešimira II u kontekstu njegove supruge Jelene i sina Stjepana Držislava kao regenta.

Piše Mihailo Krešimir kod Tome?

 

[Zagor92]

Piše Mihailo Krešimir kod Tome?

Da, u nekim latinskim i staroslavenskim izvorima koristi se oblik Michaelo“ ili Michael, a kod Tome se spominje kao Cresimiro ili Cresimir. Ime Mihajlo je zapravo interpretacija iz kasnijih izvora i pokušaj da se retroaktivno poveže s istočno-crkvenom tradicijom, ali u domaćim i zapadnim latinskim tekstovima, uključujući i Konstantinovu De Administrando Imperio, jasno se koristi forma koja odgovara Krešimiru, ne Mihajlu.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Da, u nekim latinskim i staroslavenskim izvorima koristi se oblik Michaelo“ ili Michael, a kod Tome se spominje kao Cresimiro ili Cresimir. Ime Mihajlo je zapravo interpretacija iz kasnijih izvora i pokušaj da se retroaktivno poveže s istočno-crkvenom tradicijom, ali u domaćim i zapadnim latinskim tekstovima, uključujući i Konstantinovu De Administrando Imperio, jasno se koristi forma koja odgovara Krešimiru, ne Mihajlu.

Tačno tako, interpretacija.

Ako ne grešim, jedna koja još uvek nije čvrsto i jasno dokazana.