Srednjovekovna Hrvatska

То онда говори да је са велике раздаљине од догађаја писао јер ни не баштини постојање горње и доње Далмације.
Da, svakako da autor nije bio potpuno informisan, ili mu jednostavno nije bilo važno da se bavi našim krajevima. Uglavnom, život i sudbine Stefana Vojislava i Dobronje su različite i te dve ličnosti se ne mogu spojiti u jednu.
Ja bih to povezao s mešanjem, po mom mišljenju, Raške ( Crazzie) i Hrvatske (Croatia). Moguće da je otuda i i ono 'Srbi koje Hrvatima zovu ' i 'Hrvati koje Srbima zovu'.
 
Poslednja izmena:
Da, svakako da autor nije bio potpuno informisan, ili mu jednostavno nije bilo važno da se bavi našim krajevima. Uglavnom, život i sudbine Stefana Vojislava i Dobronje su različite i te dve ličnosti se ne modu spojiti u jednu.
Ja bih to povezao s mešanjem, po mom mišljenju, Raške ( Crazzie) i Hrvatske (Croatia). Moguće da je otuda i i ono 'Srbi koje Hrvatima zovu ' i 'Hrvati koje Srbima zovu'.
Дукљанин ништа није мешао он је од Истре до Драча назвао црвеном Хрватском а Стефана Доброслава ставио да се обе линије подударају иначе се редакције раздвајају од Часлава добили Звонимира. Овде од Дукљана црвене Хрвате који владају Рашанима.😂
Па ако је птопала Звонимирова краљевина ту су Немањићи да им осветле образ.😁😂
 
Pop Dukljanin je svašta koristio da konstruiše svoje legendarne (ili polulegendarne) ličnosti.

Totilo je ostrogotski kralj Totila. Ostroilo je nazvan po Ostrogotu.

Tri kneza Gota koja su pratila štitonošu kralja Totile (comites Gothorum) zvali su se Vulterik, Ruderik i Blidin. Ovog Blidina je iskoristio da napravi kralja Bladina.
 
Pop Dukljanin je svašta koristio da konstruiše svoje legendarne (ili polulegendarne) ličnosti.

Totilo je ostrogotski kralj Totila. Ostroilo je nazvan po Ostrogotu.

Tri kneza Gota koja su pratila štitonošu kralja Totile (comites Gothorum) zvali su se Vulterik, Ruderik i Blidin. Ovog Blidina je iskoristio da napravi kralja Bladina.
Taj почетак је преузет од Јорданеса.
 
Zajedno sa najezdom ludih franjevaca koji su 1615. dobili program pohrvaćenja svih između Cetine i Neretve. Tako su tada pohrvaćeni Ljubuški, Metković, Čitluk, Široki Brijeg, Čapljina, Duvno, Livno, Makarska, Sinj itd. Sve pod osmanskom upravom i blagoslovom!
😆

Urota raste, i seže još dalje u prošlost! Sada je i Carigrad, uz Vatikan i Beč sudjelovao u odnarođivanju najčistijih Srba! :hahaha:
 
Zajedno sa najezdom ludih franjevaca koji su 1615. dobili program pohrvaćenja svih između Cetine i Neretve. Tako su tada pohrvaćeni Ljubuški, Metković, Čitluk, Široki Brijeg, Čapljina, Duvno, Livno, Makarska, Sinj itd. Sve pod osmanskom upravom i blagoslovom!
Ako se već piše o nekakvoj najezdi onda nema druge do najezde pravoslavaca na područja gdje ih nikad prije nije bilo. Sve pod zaštitom Turaka.
 
Ako se već piše o nekakvoj najezdi onda nema druge do najezde pravoslavaca na područja gdje ih nikad prije nije bilo. Sve pod zaštitom Turaka.
Управо вам се пребацује творба нације на осниву религијске припадности, што ти оваквим размишљањем и потврђујеш.
За разлику од хрвжтске конфесијске нације Српство је имало и римокатолике склоне србовању, чак и мухамеданце.
 
Управо вам се пребацује творба нације на осниву религијске припадности, што ти оваквим размишљањем и потврђујеш.
За разлику од хрвжтске конфесијске нације Српство је имало и римокатолике склоне србовању, чак и мухамеданце.
Nije imalo srpstvo nikakve rimokatolike. Bilo je nekih zaluđenika koji su se iz nekog razloga identificirali Srbima, ali nisu kao takvi bili prihvaćeni od Srba.
Ima ona priča kada su došli predstavnici Srbokatolika Dubrovnika srpskom kralju i tražili audijenciju da je srpski patrijarh bio sumnjičav i rekao da ako su Srbi da onda prijeđu na pravoslavlje, da nema Srba pa katolika.
 
Jel shvatate koliko vas trojica-četvorica, ili vas troje-četvoro jurite sopstveni rep!? Podelu pravoslavaca i katolika u meri koja postoji danas prenosite u ranija vremena, a istovremeno ne shvatate, ili ne želite da shvatite, koliki je uticaj toga na nacije koje su stvorene u 19-om veku.
Neću sad da targetiram Hrvate da ne ispadne da sam navijački nastrojen, već ću da uzmem narod koji je moj kao primer.
U čemu je razlika između pomena nekih Srba u srednjem veku i pomena Srba kao moderne nacije u 19 veku i kasnije!? Pitanje važi za sve, nije od važnosti da li su Srbi ili ne?
 
Jel shvatate koliko vas trojica-četvorica, ili vas troje-četvoro jurite sopstveni rep!? Podelu pravoslavaca i katolika u meri koja postoji danas prenosite u ranija vremena, a istovremeno ne shvatate, ili ne želite da shvatite, koliki je uticaj toga na nacije koje su stvorene u 19-om veku.
Neću sad da targetiram Hrvate da ne ispadne da sam navijački nastrojen, već ću da uzmem narod koji je moj kao primer.
U čemu je razlika između pomena nekih Srba u srednjem veku i pomena Srba kao moderne nacije u 19 veku i kasnije!? Pitanje važi za sve, nije od važnosti da li su Srbi ili ne?
Razlika između pomena Srba u srednjem veku i pomena Srba kao moderne nacije u 19. veku i kasnije leži u nekoliko ključnih aspekata: istorijskom, društvenom i ideološkom kontekstu.

1. Srednji vek: Srbi kao etnička i politička zajednica

  • Koncept zajednice: U srednjem veku, pojam "Srbi" pre svega je označavao etničku grupu koja je delila zajednički jezik, običaje, pravoslavnu veru (od 9. veka nadalje) i politički prostor. Srbi su bili deo feudalnog društva, gde su identiteti bili više regionalni i verski nego nacionalni u modernom smislu.
  • Politički okvir: U srednjem veku, identitet Srba bio je vezan za srpske srednjovekovne države, poput Raške, Srbije pod Nemanjićima, i kasnije Despotovine Srbije. Vladar i crkva su igrali ključnu ulogu u povezivanju ljudi pod zajedničkim identitetom.
  • Religija: Pravoslavlje je bilo osnovna odrednica identiteta, posebno nakon osnivanja Srpske pravoslavne crkve 1219. godine pod Svetim Savom. Religijska pripadnost često je bila važnija od etničke, jer je delila ljude na hrišćane i "nevernike".
  • Ograničen pojam nacije: Nacija u savremenom smislu nije postojala. Ljudi su se identifikovali prema lojalnosti vladaru, crkvi ili lokalnim zajednicama.

2. 19. vek i moderne nacije: Srbi kao nacionalna zajednica

  • Uticaj nacionalizma: Početkom 19. veka, pod uticajem Francuske revolucije i oslobodilačkih pokreta u Evropi, dolazi do širenja ideje modernih nacija. Srbi su tada počeli da se organizuju kao politička i kulturna nacija.
  • Buđenje nacionalne svesti: Srpski nacionalni identitet bio je definisan jezikom, istorijom i sećanjem na srednjovekovnu državnost. Ključnu ulogu igrali su obnavljanje nacionalne kulture kroz rad Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića i Ilije Garašanina (Načertanije), kao i politički pokreti za oslobođenje od Osmanlijskog carstva.
  • Državni okvir: Stvaranjem Kneževine Srbije (1830) i kasnije Kraljevine Srbije (1882), Srbi postaju moderna politička nacija sa definisanim teritorijalnim granicama i institucijama.
  • Nacionalni identitet: Počinje se isticati ideja jedinstvene srpske nacije, koja uključuje Srbe iz različitih delova Balkana. Pojam Srba tada obuhvata ne samo etnički identitet, već i političku pripadnost i kulturnu tradiciju.

3. Razlike u percepciji identiteta

Srednji vek19. vek i kasnije
Etnička i verska zajednicaNacionalna zajednica
Identitet vezan za religiju i lokalnu vlastIdentitet vezan za jezik, kulturu i državu
Regionalna podela među SrbimaIdeja ujedinjene srpske nacije
Pripadnost feudalnim zajednicamaPripadnost modernoj državi

4. Zaključak

U srednjem veku pojam "Srbi" bio je više lokalizovan i ograničen na verski i politički okvir. U 19. veku, pod uticajem evropskog nacionalizma, pojam Srba se proširuje i dobija moderni nacionalni značaj, uključujući ideju o jedinstvu Srba na Balkanu i stvaranju zajedničke države. Ova transformacija je deo šireg istorijskog procesa prelaska od feudalnog društva ka modernim nacijama.
 
Hrvati sve više tvrde da Srbi ne postoje, a relano je da Timočani ni Guduščani nisu Hrvati, a oni su preuzeli primat nad Hrvatima I plemstvom, što implicira da su kasniji hrvatski plemići poreklom od gore pomenutih praktično istorodni kao i Srbi. Ljudevit beži Srbima preko Une, dakle sva je prilika da su neki Srbi živeli blizu Une.
Donj kraji se u osnovi nemaju dublje veze sa Hrvatima osim preko Hrvoja Hrvatinića za koga ne znamo ni da li je bio Hrvat, pa msm da nije sigurno ni da li je bio rimokatolik.
O Zahumljanima smatram da ne treba trošiti reči obzirom na sve što nam govori pisana istorija, ali i genetika.
O tome kako bunjevce niko ne ubraja u Hrvate, već ih daleko više oslovljavaju kao rimokatoličke Vlahe, ili Rašane( Srbe) valjda ne treba polemisati po principu iz šuplje u prazno.
Čakavski deo dalmacije i kvarner, uz delove Lke i centralne Hrvatske i ono oko Bihaća su sasvim izvesno teritorije
na kojima su živeli ti "pravi" Hrvati. Sve ostalo je puka maštarija.

Poruka može da se premesti u srednjevekovna Hrvatska .
 

Back
Top