Srednjovekovna Hrvatska

[Лекизан]

U nekima par iljada u nekima svega par stotina(pa i manje).

Велики је то допринос.

 

[Ovi jedan]

Molim? Ja napišem da je katolička alijansa ubijala pravoslavne Bugare i palila njihove domove, a ti napišeš da je isto to bio problem za Hrvate čije su posjede pljačkale Osmanlije. Argument 1000.

Ne Osmanlije nego izbjeglice s istoka.

Otkad se izdaju oni čiji nisi dio? Srbija je bila posebna država, a ne nikakav dio papinske Evrope.

Mislim da nisu ni Bugari i vlasi bili dio papinske Europe, al su svejedno stali na našu stranu.

Koja to bitka? Da li znaš o čemu uopšte pričaš?

Šta god bilo nisu vas Mađari toliko unazadali da se idućih 400 niste mogli oporavit od toga. To je poanta.

Odakle ti ove budalaštine. Posljednja srpska država je pala pod Osmanlije 1496. godine. Kada su to uspjeli da skupe 400 godina vazalstva?

I pod tom ste se državom borili na istoj strani s Turcima(ali i imali okršaja s njima) pa mi to dođe ka vazalstvo.

 

[Frontiersman]

Ne Osmanlije nego izbjeglice s istoka.

Još manje smisla onda za poređenje. Obični civili. Ne znam u kom to univezumu su isti problemi.

Mislim da nisu ni Bugari i vlasi bili dio papinske Europe, al su svejedno stali na našu stranu.

Da li si ti svjestan da jedna srpska država ratuje u tom istom Nikopolju protiv Osmanlskog carstva i Kneževine Moravske Srbije? Stali su na stranu na čijoj imaju više interesa, a ne zato što vole papu ili mrze sultana. Kao što je to uradio i knez Stefan Lazarević tada, za razliku od jednog drugog srpskog vladara koji je bio ugrožen od Turaka i moravskih Srba.

Šta god bilo nisu vas Mađari toliko unazadali da se idućih 400 niste mogli oporavit od toga. To je poanta.

Oporaviti od čega? Komentar ti je potpuno besmislen.

I pod tom ste se državom borili na istoj strani s Turcima(ali i imali okršaja s njima) pa mi to dođe ka vazalstvo.

To nije vazalstvo. Ko što je bilo i danas ima Srba koji su ratovali ili ratuju za Ugarsku, Austriju, Njemačku, SAD itd. tako i neki Srbi koji su živjeli u Osmanskom carstvu ratuju za tu državu kao njeni državljani. Ne znam šta je tu frapantno.

 

[Ovi jedan]

Još manje smisla onda za poređenje. Obični civili. Ne znam u kom to univezumu su isti problemi.

Osim ratova s Turcima koji su trajali 400god(naravno ne uvik s istim intezitetom) i koji su već sami po sebi demografski i financijski iscrpili našu zemlju oni su usput tlačili naše stanovništvo na granici i odvlačili ga u roblje. Hrvati katolici su u Bosni prilazili na pravoslavlje da ih se manje proganja i uz sve to ti civili izbjeglice su pljačkali i terorizirali naše civile pa smo svejedno snašli snage da opstanemo i borimo se protiv Osmanlija svih tih godina kako su došli na naš kontinent. Al istina da u ovom svemiru to nisu isti problemi ka i vaši

Da li si ti svjestan da jedna srpska država ratuje u tom istom Nikopolju protiv Osmanlskog carstva i Kneževine Moravske Srbije? Stali su na stranu na čijoj imaju više interesa, a ne zato što vole papu ili mrze sultana. Kao što je to uradio i knez Stefan Lazarević tada, za razliku od jednog drugog srpskog vladara koji je bio ugrožen od Turaka i moravskih Srba.

Općina Branković? Njima svaka čast ka i svim vašima koji su ustajali protiv Osmanlija.

Oporaviti od čega? Komentar ti je potpuno besmislen.

Nije mi besmislen kad je Meliot reka da su vas Mađari sjebali prije Nicopolisa pa ste radi toga postali vazalska država. Sve i da su vas tad sjebali imali ste dovoljno vrimena od par stotina godina za oporavit se od te "izdaje" Mađara i uzvratit Turcima. Nadam se ta ti je sad moj komentar smisleniji.

To nije vazalstvo. Ko što je bilo i danas ima Srba koji su ratovali ili ratuju za Ugarsku, Austriju, Njemačku, SAD itd. tako i neki Srbi koji su živjeli u Osmanskom carstvu ratuju za tu državu kao njeni državljani. Ne znam šta je tu frapantno.

Meni je frapantno da slavite Kosovsku bitku, a posli ste u više navrata sudjelovali u bitkama s Osmanlijama u borbi protiv krščana koji su ih želili protjerat nazad u Aziju. Ili ako već Stefana Lazarevića ne smatrate izdajnikom čudi me šta za dva misece nećete proslavit pobjedu kod Nicopolisa. Zašto je ona manje vridna u vašoj povijesti ako smatraš da niste izdali ostatak Europe u tom slučaju?

 

[Ovi jedan]

Велики је то допринос.

Dovoljan da nikad potpuno ne padnemo pod Osmansku vlast. A kad se već sprdaš na račun toga sad promisli malo kako ti to ne ide u prilog. Jer ako smo se mi mogli s tako malo ljudi branit svih tih godina da ne padnemo pod njihovu vlast, onda ste zasigurno mogli i vi.

 

[Frontiersman]

Al istina da u ovom svemiru to nisu isti problemi ka i vaši

Kakve to veze ima sa katoličkim ubijanjem pravoslavaca i paljenjem njihovih gradova? Ne vidim paralelu uopšte ni poentu koju želiš da uspostaviš.

Općina Branković?

Kakva općina?

Njima svaka čast ka i svim vašima koji su ustajali protiv Osmanlija.

Svaka čast na čemu? Čovjek je poražen, utamničen i u turskoj tamnici umro. Za to vrijeme Stefan Lazarević je ojačao zemlju, znatno je proširio (čak i na Gospodstvo Brankovića), i pod njima Srbija i njena kultura dobijaju procvat (gradnja crkava i manastira u novom stilu i otvaranja školi pismenosti u okviru njih). Kasnije je proglašen i svetim za svoje zasluge. Udaranjem glavom u zid se ne postiže ništa, niti je za pohvalu.

Nije mi besmislen kad je Meliot reka da su vas Mađari sjebali prije Nicopolisa pa ste radi toga postali vazalska država. Sve i da su vas tad sjebali imali ste dovoljno vrimena od par stotina godina za oporavit se od te "izdaje" Mađara i uzvratit Turcima. Nadam se ta ti je sad moj komentar smisleniji.

Meliot je u pravu. Ne razumijem to o oporavljanju i uzvraćanju Turcima? Zašto bi se trebali oporavljat i uzvraćat Turcima kada te Mađari napadaju i pljačkaju?

Meni je frapantno da slavite Kosovsku bitku, a posli ste u više navrata sudjelovali u bitkama s Osmanlijama u borbi protiv krščana koji su ih želili protjerat nazad u Aziju. Ili ako već Stefana Lazarevića ne smatrate izdajnikom čudi me šta za dva misece nećete proslavit pobjedu kod Nicopolisa. Zašto je ona manje vridna u vašoj povijesti ako smatraš da niste izdali ostatak Europe u tom slučaju?

U Kosovskoj bitki Turci su napali srpske zemlje, a u Bitki kod Nikopolja i sličnim to nisu. To što ti je neko neprijatelj u nekom sukobu, ne znači da ti je neprijatelj zauvijek i da moraš samo protiv njega da se boriš bez obzira na razlog i okolnosti. Ne znam oklen ovolika opsesija Osmanlijama i njihova vilifikacija.

Stefana Lazarevića smatramo svetcem, ali njegove bitke nisu postale mit i legende u srpskom narodu, niti uticale na srpsku kulturu kao što je to uspjela Bitka na Kosovu. Ni jedna druga srednjovjekovna bitka nema uticaj na srpsko pjesništvo, književnost, slikarstvo i druge folklorne tradicije kao što ima ta bitka.

 

[Ovi jedan]

Malo o problemima s kojima su se Hrvati susretali tokom ratova s Osmanlijama s tim kako se u ovoj knjizi spominju samo problemi iz 16.st., šta znači da je bilo još toliko toga od ranije s čime su se naši stari morali suočit pa smo opet opstali.

Balkan Wars Habsburg Croatia, Ottoman Bosnia, and Venetian Dalmatia, 1499-1617

Balkan Wars. Habsburg Croatia, Ottoman Bosnia, and Venetian Dalmatia,(1499–1617) - osvrt na djelo

Tracy u narednom odlomku pokazuje kako su strateški prioriteti Mletačke Republike ovisili o dobitcima i porazima u Talijanskim ratovima.Serenissima je, unatoč postojećim nacrtima i rješenjima za bolje utvrđivanje i naoružanje svojih istočnojadranskih priobalnih gradova, rijetko bila voljna te planove novčano poduprijeti,izuzev u slučaju Zadra, glavnog grada i uporišta svoje vlasti u Dalmaciji. Sredstva i ljudstvo za obranu stoga su uglavnom dolazila od mletačkih namjesnika i sve malobrojnijih stanovnika Dalmacije, koji su bili odvođeni u roblje i umirali od posljedica pustošenja. Prva desetljeća novog stoljeća Ugarskoj su pak donijela unutarnje razmirice. Naime, Jagelovići su se dinastijski povezali s Habsburgovcima unatoč protu njemačkim osjećajima plemstva, koje se stoga počelo okupljati oko erdeljskog vojvode Ivana Zapolje (Szapolyai). Zahvaljujući trzavicama, kao i sve težem financijskom stanju, kraljev poziv na obranu od Osmanlija nije naišao na širi odaziv ugarskog plemstva. Zadatak obrane od Osmanlija bio je zato u ovom razdoblju prepušten hrvatskom plemstvu, koje je i samo bilo podijeljeno. Zbog nedovoljne pomoći iz Budima pojedini su plemići stupali u službu Venecije, a gradovi predavali Osmanlijama.Izolacionistička politika Svetog Rimskog Carstva odrazila se i na unutarnjo austrijske zemlje, čijim su područjem češće harale osmanske čete.


U drugom poglavlju naslova The Ottoman Advantage in Slavonia, Croatia, and Dalmatia,1527-1541 (91-144) autor nadmoć Osmanlija nad neprijateljima pripisuje centralističkoj vlasti sultana. Discipliniranost vojske i njezina neupitna poslušnost vladaru te pametno raspolaganje visokim prihodima Porte osigurali su prodor i utvrđivanje Osmanlija na Savi i Jadranu, glavnim rutama za habsburšku prijestolnicu. Slično zauzimanju Carigrada, osvajanje Beča imalo je ideološku komponentu – ono bi Sulejmana Veličanstvenog potvrdilo kao “gospodara svijeta”.Kako bi taj cilj i ostvario, Sulejman je saveznika protiv Karla V., koji je također pretendirao na spomenutu titulu, pronašao u francuskom kralju Franji I. Venecija je, odbivši pridružiti se savezu, došla pod izravan udar Osmanskog Carstva, što je rezultiralo ratom (1537.-1540.) u kojem su 1537./1538. izgubljene tvrđave Vrana i Nadin. Po okončanju sukoba, a u interesu očuvanja unosne trgovine začinima, mletačke su se vlasti odlučile na taktiku njegovanja dobrosusjedskih odnosa s Osmanlijama i dodatnog utvrđivanja zadarskog područja. Novoga ugarskog i hrvatskog vladara, Ferdinanda I. Habsburškog, dočekalo je stanje oprečno onome u Osmanskom Carstvu. Kraljevstvom je vladala atmosfera nepovjerenja, pogoršana sukobimaza prijestolje s Ivanom Zapoljom i djelovanjem uskoka, a na položaj Habsburgovaca utjecali su i sukobi Ferdinandova brata Karla s protestantskim Schmalkaldenskim savezom. Ipak,nastavak “maloga rata” (Kleinkrieg), koji je ugrožavao i unutarnjoaustrijske zemlje, kao i porazi koji su se mogli izbjeći složnim djelovanjem zapovjednika, bili su jasan znak vladaru da se obrani od Osmanlija treba pristupiti sustavno. Tridesete su godine, stoga, razdoblje početka pomoći austrijskih zemalja hrvatskim prostorima, a u sustavljivanje obrane naznačeno je i formiranjem Ratnog vijeća u Ptuju.


Stanje je u Dalmaciji bilo mirnije, unatoč problemima s uskocima (koji su u pitanje dovodili prevlast Venecije na Jadranu) i “turskim morlacima”. Serenissima je, i dalje na umu imajući trgovinu začinima, kao i ovisnost svojih dalmatinskih posjeda o njihovu zaleđu, diplomacijom i poklonima osmanskim namjesnicima u Bosni nastojala održati dobre odnose s Osmanlijama. Mir, i unutarnji, i vanjski, nastojao je očuvati i Ferdinand, koji je krajem razmatranog razdoblja postao de facto svetorimskim carem. Unatoč udvostručenju izdataka austrijskih zemalja za obranu hrvatske i slavonske granice, strategija i resursi i dalje su bili manjkavi – insurekcijska je vojska djelovala palijativno umjesto preventivno, uskocima se nijemoglo vjerovati, a financijska pomoć i dalje je bila nedostatna. Prekretnica je bio sultanov uvjet očuvanja mira – rušenje Sigeta. Ferdinandove konzultacije sa staležima rezultirale su odlukom o razvijanju aktivne obrambene strategije.

 

[Ovi jedan]

Kakve to veze ima sa katoličkim ubijanjem pravoslavaca i paljenjem njihovih gradova? Ne vidim paralelu uopšte ni poentu koju želiš da uspostaviš.

Želim reć da niste samo vi imali probleme s osmanlijskom invazijom jer ona donosi još hrpu drugih problema osim samih ratova(vidi moj prošli post), a s kojima se vi niste morali suočit pošto ste bili pod njima par stotina godina. Ili bar ne u tolikoj mjeri.

I usput, koliko dugo je trajalo to paljenje pravoslavnih gradova od strane katolika?

Kakva općina?

Zahejajen malo i svaka čast Brankoviću i njegovim Srbima, al to ne znači da Stefan i Moravski Srbi nisu stali na stranu Osmanlija(i to u više navrata) protiv ostatka Europe.

Svaka čast na čemu? Čovjek je poražen, utamničen i u turskoj tamnici umro. Za to vrijeme Stefan Lazarević je ojačao zemlju, znatno je proširio (čak i na Gospodstvo Brankovića), i pod njima Srbija i njena kultura dobijaju procvat (gradnja crkava i manastira u novom stilu i otvaranja školi pismenosti u okviru njih). Kasnije je proglašen i svetim za svoje zasluge. Udaranjem glavom u zid se ne postiže ništa, niti je za pohvalu.

Znači dok drugi krvare i bore se protiv Osmanlija on se protiv njih bori gradeći manastire, škole i živeći na visokoj nozi. Meni se to čini ka nagrada za vazalstvo, al dajem da sam u krivu. A maloprije pričaš o problemima s kojima se vi susrećete radi prodora Osmanlija(i napada Mađara) pa niste mogli uzvratit, a sad odjednom Srbija doživljava nikad veći procvat. Meni to zvuči kontradiktorno.

Meliot je u pravu. Ne razumijem to o oporavljanju i uzvraćanju Turcima? Zašto bi se trebali oporavljat i uzvraćat Turcima kada te Mađari napadaju i pljačkaju?

Želiš reć da su vas Mađari napadali i pljačkali par stotina godina pa se radi toga niste oslobodili turskog jarma u tom istom razdoblju? A gori maloprije pričaš o procvatu države pod Stefanom?

U Kosovskoj bitki Turci su napali srpske zemlje, a u Bitki kod Nikopolja i sličnim to nisu. To što ti je neko neprijatelj u nekom sukobu, ne znači da ti je neprijatelj zauvijek i da moraš samo protiv njega da se boriš bez obzira na razlog i okolnosti. Ne znam oklen ovolika opsesija Osmanlijama i njihova vilifikacija.

Nisu napali ni naše zemlje pa smo svejedno stali uz ostale kršćane kako u toj bitci tako i u ostalima koji su se odvijali na tlu(a mislim i na moru) Europe.

Stefana Lazarevića smatramo svetcem, ali njegove bitke nisu postale mit i legende u srpskom narodu, niti uticale na srpsku kulturu kao što je to uspjela Bitka na Kosovu. Ni jedna druga srednjovjekovna bitka nema uticaj na srpsko pjesništvo, književnost, slikarstvo i druge folklorne tradicije kao što ima ta bitka.

On vam je svetac? Svašta
Šta se tiče Kosovske bitke, slavite je i neka vam je dio nacionalnog ponosa samo onda budite dosljedni i osudite Lazarevića ne ga svecem proglašavat još. Ne možeš slavit i borce i suradnike Osmalnlija na jednak način i ne mogu "Kosovski" Lazar i ovaj vazalski Lazar obojica bit sveci i pravednici. Koliko vidim ovaj drugi je u 30god vladavine sudjelova u samoj jednoj bitki protiv Osmanlija koji su ovaj put bili uz općinu Branković u vašim međuvazalskim borbama za prvu pratilju sultana.

 

[Ovi jedan]

Kako se brani Europa iako rat nije na tvojoj zemlji može nam za primjer poslužit bitka kod Niša 1443. god. u kojoj su se kršćani ponovo suprostavili Osmanlijama. I to udružene snage kraljevine Mađarske, Poljske, Hrvatske, ali i Srpske depotske države pod vodstvom Đurada Brankovića. Naša prva zajdnička bitka i odma pobjeda protiv brojnijeg i snažnijeg neprijatelja. I tako je danas srpski grad Niš, a onda Osmanska utvrda, osvojen bar na neko vrime i to uz pomoć Hrvata. Nema na čemu i drugi put
Battle of Nish (1443)

PS mogli ste nas spomenit u vašoj wiki i da smo mi također dali doprinos ovoj ubedljivoj pobedi

Bitka kod Niša je vođena 8.novembra 1443. godine između Turaka, na jednoj strani, i Mađara i Srba, na drugoj strani. Turci su u potpunosti poraženi od strane Srba i Mađara pod komandom Janoša Hunjadija.

Hrišćanska vojska se sastojala od Srba, Mađara, Čeha i Poljaka. Njena jačina je bila oko 25.000 konjanika i pešaka, od kojih je bilo oko 8.000 Srba, takođe konjanika i pešaka. Zapovednici hrišćana bili su ugarski vojskovođa Sibinjanin Janko i srpski despot Đurad Branković.

 

[Frontiersman]

I usput, koliko dugo je trajalo to paljenje pravoslavnih gradova od strane katolika?

Nekoliko navrata kroz srednji vijek. I sam Sibinjanin Janko je palio srpske gradove pa je kasnije zbog toga 1448. u Srbiji bio uhvaćen i zatočen.

Zahejajen malo i svaka čast Brankoviću i njegovim Srbima, al to ne znači da Stefan i Moravski Srbi nisu stali na stranu Osmanlija(i to u više navrata) protiv ostatka Europe.

Okej, i?

Znači dok drugi krvare i bore se protiv Osmanlija on se protiv njih bori gradeći manastire, škole i živeći na visokoj nozi.

Ne, to je u kasnijem periodu nakon 1402. i prekida vazalnog odnosa prema Osmanlijama.

A maloprije pričaš o problemima s kojima se vi susrećete radi prodora Osmanlija(i napada Mađara) pa niste mogli uzvratit, a sad odjednom Srbija doživljava nikad veći procvat.

Poredim različitu politiku i sposobnost vođenja države između dva vladara, Stefana Lazarevića i Vuka Brankovića.

Želiš reć da su vas Mađari napadali i pljačkali par stotina godina pa se radi toga niste oslobodili turskog jarma u tom istom razdoblju? A gori maloprije pričaš o procvatu države pod Stefanom?

Ne. Sukob sa Ugarima je razlog zašto je Kneževina Moravska Srbija postala vazal Osmanskog carstva. Trebala joj je zaštita od neprijatelja sa sjevera.

Nisu napali ni naše zemlje pa smo svejedno stali uz ostale kršćane kako u toj bitci tako i u ostalima koji su se odvijali na tlu(a mislim i na moru) Europe.

Dobro, i?

On vam je svetac? Svašta

Ne razumijem, šta to znači svašta? Čovjek je kanonizovan za svetca od strane Srpske pravoslavne crkve. Samim tim je postao svetac u čitavom pravoslavnom hrišćanstvu.

onda budite dosljedni i osudite Lazarevića ne ga svecem proglašavat još. Ne možeš slavit i borce i suradnike Osmalnlija na jednak način i ne mogu "Kosovski" Lazar i ovaj vazalski Lazar obojica bit sveci i pravednici.

Očigledno da se može. Nema šta da se osuđuje tu, to su nebuloze što pričaš. Niko nikada nije osporio njegovu kanonizaciju u svetca. Njegov doprinos za srednjovjekovnu srpsku državu i srpsku kulturu, a naročito za hrišćanstvo je pozamašno.

Koliko vidim ovaj drugi je u 30god vladavine sudjelova u samoj jednoj bitki protiv Osmanlija koji su ovaj put bili uz općinu Branković u vašim međuvazalskim borbama za prvu pratilju sultana.

Kakva opet općina, o čemu ti pričaš. Radi se o državi koja se često naziva Gospodstvo Brankovića, jer su vladari te države nosili titulu gospodina.

I ne, Stefan Lazarević će se malo malo tući sa Turcima nakon što je dobio titulu despota. Osmanlije su uporno pokušavale da potkopaju njegov autoritet podržavajući njegovog brata Vuka Lazarevića, i južne mu susjede Brankoviće.

 

[Ovi jedan]

Mislia sam da ste se zabunili za Niš kad nas niste uveli ka suučesnike u toj bitci, al ima bit da vi ne marite ni za druge u kojima smo vam bili na ispomoć u vašem Srpsko-osmanskom ratu. Nije ni čudo šta imate takvu averziju prema wikipediji kad na svojoj s ovim lako provjerljivim podacima manipulirate i skrivate istinu od svoje javnosti.

Za početak ka dokaz knjiga The Crusade of Varna, 1443-45 koja govori o tom periodu kad se vodilia bitka za Niš(i još neke zemlje u današnoj Srbiji) i koja nas spominje kao jedno od kraljevstava koje je sudjelovalo u tom križarskom pohodu, ali i naše zapovjednike u toj vojsci. Ako je tako valjda je bia onda i koji Hrvat kojem su oni zapovjedali

Dodajem tomu i engl. wiki koja nas također spominje u ovom Križarskom pohodu kao i sve ostale kraljevine iz ove knjige šta oće reć da ne pišu napamet:

Crusade of Varna

Kingdom of Hungary Kingdom of Poland Kingdom of Croatia Grand Duchy of Lithuania Serbian Despotate Crown of Bohemia Principality of Wallachia Bulgarian rebels Kingdom of Bosnia Papal States Teutonic Knights Naval assistance: Duchy of Burgundy Republic of Venice Republic of Ragusa Byzantine Empire[1]	Ottoman Empire

"Shortly after all the short-term requirements of the treaty were fulfilled, the Hungarians and their allies resumed the crusade. King Władysław gathered an army composed mostly of Hungarian regular troops, and forces from Poland, Transylvania, Croatia, Bosnia, heavy cavalry units from western Europe, and mercenaries from eastern Europe."



Osim bitke za Niš u sklopu križarskog pohoda na Varnu vodile su se još neke bitke pa tako i za taj istoimeni grad u kojima su Hrvati sudjelovali kao vaši suborci šta recimo spominje engl.wiki.

"The mixed Papal army was composed mainly of Hungarian, Polish, Bohemian (whose combined armies numbered 16,000) and Wallachian (4,000) forces, with smaller detachments of papl troops, Teutonic Knights, Bosnians, Croats, Bulgarians, Lithuanians and Ruthenians. Troops from Croatia and Bosnia were led by Croatian nobleman Franko Talovac."

S druge strane vi nikako da napišete da su vam i hrvatske snage bile od pomoći u srpskim ratovima s Osmanlijama:

Bitka kod Varne se odigrala 10.novembra 1444 godine između osmanskih predvođenih Muratom II i udružene krstaške vojske koju su mahom činile snage Kraljevine Ugarske i Poljske predvođene Janošem Hundjadijem i kraljem Vladislavom III Jagelom (kralj Poljske 1434—1444, kralj Ugarske 1440—1444) i predstavlja poslednji veliki pokušaj da se Osmanlije proteraju sa Balkana. Završena je odlučnom pobedom Osmanlija, a tokom borbi su život izgubili kralj Vladislav i papski legat kardinal Julijan Ćezarini. Smatra se da je jedna od posledica krstaškog poraza bio i konačan i pad Carigrada 29.5.1943. godine.


Ista situacija je i kod iduće bitke jer eng. wiki opet spominje naše prisustvo, al vi nas zaboravljate:

Bitka kod Zlatice (bugarski: Bitka pri Zlatica) se odigrala 12. decembra 1443. godine između Osmanskog carstva i Srpsko-mađarskih trupa na prostoru današnje Bugarske. Do bitke je došlo kod Zlatiškog prolaza u blizini grada Zlatice na planini Balkan koja se tada nalazila u sastavu Osmanskog carstva. Nestrpljivost poljskog kralja i jačina zime primorali su Hunjadija (februara 1444. godine) da se vrati kući, ali ne pre nego što sultanova moć ne bude potpuno slomljena u Bosni, Hercegovino, Srbiji, Bugarskoj i Albaniji.



Isto tako u engl. wiki se može vidit da smo sudjelovali u jednoj od najvećih srpskih pobjeda protiv Turaka(iako su u njoj sudjelovale još brojne druge države) koja je pomogla u obnovi srpske despotovine, a vi iz nekog razloga nas niti da pomenete

Kunovička bitka može se smatrati jednom od najvećih pobeda Srba protiv Turaka u srednjem veku. Odigrala se nedaleko od Niša u zimu 1444. godine između srpske vojske i Turaka u blizini današnje železničke stanice Crvena Reka, planine Kunovice (Suve planine) tokom pohoda koji su predvodili ugarsko-poljski kralj Vladislav i srpski despot Đurad Branković. Ova pobeda se smatra neposrednim uzrokom obnove srpske despotovine


PS Graničaru čujemo se sutra ako me uvati inspiracija sad mi kasno

 

[Frontiersman]

Nije ni čudo šta imate takvu averziju prema wikipediji kad na svojoj s ovim lako provjerljivim podacima manipulirate i skrivate istinu od svoje javnosti.

Ne lupaj gluposti. Niko nema averziju ni prema čemu, ali zato ti imaš afinitet ka teorijama zavjera.

 

[Ovi jedan]

Ne lupaj gluposti. Niko nema averziju ni prema čemu, ali zato ti imaš afinitet ka teorijama zavjera.

Aj ne vataj se za svaku glupost koju napišem nego objasni ono šta je bitno iz mog posta. Zašto Hrvatsku spominju u stranoj literaturi pa i na engl.wiki dok vi ni slova o nama? Evo nema ni ovde spomena naših trupa, kraljevine ili zapovjednika, a po nekim drugima smo bili tamo.

Kako su Turci osvojili Kosovo

Papa Eugen III. podržao je križarski rat protiv Turaka i u tu svrhu poslao posebnog izaslanika, kardinala Julijana Cesarinija. Prilika za napad na Tursku bila je povoljna, jer je sultan bio zauzet ratovanjem u Maloj Aziji protiv emira Karamanije. Državno vijeće u Budimu odobrilo je vojnu kampanju. Ne štedeći ni truda ni novca, Hunyadi i despot okupili su vojsku od oko 25 000 Mađara, Poljaka, Čeha, Nijemaca, Vlaha i Litvanaca. Pridružilo im se 10 000 srpskih ratnika, čime je vojska ukupno iznosila gotovo 35 000 konjanika i strijelaca. Pratilo ju je 3000 ratnih „kola“.​

Jel ima šta ovde jer mi ne mogu prevest, a ovo bi triba bit neki vaš stručnjak za ovo područje(i zadnja mi nada).
Срби и ''Дуга војна'' 1443/1444.

 

[Frontiersman]

objasni ono šta je bitno iz mog posta.

Nema ništa bitno. Samo kako i sam kažeš tvoja glupost. Niko nije dužan da svakog minornog čimbenika navede. Kako Hrvatsku tako i 20ak drugih koji nisu navedeni. Samo ti drugi ne kmeče.

 

[Meliot]

To je bila jedna bitka u kojoj su vas Mađari naguzili, a vi ste još idućih 400 proveli pod Osmanlijama ka vazali i suradnici(čast iznimkama među vašima koji su nešto pokušavali s vrimena na vrime). Ne godinu, pet ili deset dok se oporavite od te izdaje nego prkatički dok se ovi nisu (polu)raspali pa ste ka i ostali iskorsitili trenutak i oslobodili se njihovih "okova".

Pokazalo se da se Srbija ne može osloniti na Ugarsku kao saveznika a opasnost od Turaka je bilq veća i odlučeno je da se uđe u vazalni odnos sa njima.

 

[Ovi jedan]

Nema ništa bitno. Samo kako i sam kažeš tvoja glupost. Niko nije dužan da svakog minornog čimbenika navede. Kako Hrvatsku tako i 20ak drugih koji nisu navedeni. Samo ti drugi ne kmeče.

Pa evo ovde se u vašim tekstovima navode ti neki "minorni čimbenici", a opet nema Hrvata:

Bitka kod Niša
Hrišćanska vojska se sastojala od Srba, Mađara, Čeha i Poljaka. Njena jačina je bila oko 25.000 konjanika i pešaka, od kojih je bilo oko 8.000 Srba, takođe konjanika i pešaka. Zapovednici hrišćana bili su ugarski vojskovođa Sibinjanin Janko i srpski despot Đurad Branković.

Kako su Turci osvojili Kosovo
Državno vijeće u Budimu odobrilo je vojnu kampanju.Ne štedeći ni truda ni novca, Hunyadi i despot okupili su vojsku od oko 25 000 Mađara, Poljaka, Čeha, Nijemaca, Vlaha i Litvanaca. Pridružilo im se 10 000 srpskih ratnika, čime je vojska ukupno iznosila gotovo 35 000 konjanika i strijelaca. Pratilo ju je 3000 ratnih „kola“.

I kako to da nismo minorni čimbenik za strance pa nas gotovo svi redom spominju, a baš vaša wikipedija odbija napisat da je i vojska kraljevine Hrvatske također bila prisutna u Križarskom pohodu na Varnu? S tim da ovo nije bia njihov rat pa su svejedno posvetili više pažnje tom pohodu Križara i tim malim čimbenicima nego vi koji te okršaje svrstavate u Srpsko-osmanlijske ratove, a pobjedu u Kunovičkoj bitki smatrate, citirat ću, "jednom od najvećih pobeda Srba protiv Turaka u srednjem veku" i koja se "smatra neposrednim uzrokom obnove srpske despotovine". Jbt pa čak nas Turci(koji su i sami sudjelovali pa valjda znaju šta pričaju) i vaši Rusi ne smatraju malim čimbenicima nego spominju redom sve države koju se činile Križarsku posadu pa tako i vojsku kraljevine Hrvatske.

Turska wiki
Ruska wiki
Franuska wiki
Španjolska wiki
Rumunjska wiki
Kineska wiki
Slovenska wiki

Pokazalo se da se Srbija ne može osloniti na Ugarsku kao saveznika a opasnost od Turaka je bilq veća i odlučeno je da se uđe u vazalni odnos sa njima.

Nismo ni mi imali saveznika u svaka doba pa smo se borili i branili sami protiv Osmanlija(i poturica), a uz to smo imali hrpu drugih problema o kojima sam pisa(i koji su bili puno gori od vaših) pa smo se svjedno od 14st.-18./19. st. borili s njima svaki put kad bi napali i branili svoju državu. Pa nije rat traja 4 godiine ili 40 pa da se niste stigli oporavit ili pronać dugog saveznika ako se već niste stigli osllonit na Mađare(koje u svojim člancima spominjete ka svoje najbitnije-najbrojnije saveznike u pohodu na Varnu). Tako da se ne lažemo vama ta njihova "izdaja" odlično dođe ka opravdanje.

 

[Frontiersman]

Pa evo ovde se u vašim tekstovima navode ti neki "minorni čimbenici", a opet nema Hrvata:

Bitka kod Niša
Hrišćanska vojska se sastojala od Srba, Mađara, Čeha i Poljaka. Njena jačina je bila oko 25.000 konjanika i pešaka, od kojih je bilo oko 8.000 Srba, takođe konjanika i pešaka. Zapovednici hrišćana bili su ugarski vojskovođa Sibinjanin Janko i srpski despot Đurad Branković.

Zašto bi ih bilo? Ne pominju se u takvoj rečenici ni na engleskoj Vikipediji koji si citirao. Opsjednut si stvarima o kojima nemaš pojma, kao i uvijek.
glup, gluplji, Ovi jedan

I kako to da nismo minorni čimbenik za strance pa nas gotovo svi redom spominju, a baš vaša wikipedija odbija napisat da je i vojska kraljevine Hrvatske također bila prisutna u Križarskom pohodu na Varnu?

Zato što se srpska vikipedija nije oslonila za te minorne čimbenike. Uostalom ne vidim zašto je to bitno? Šta te tu peče i svrbi?

pa smo se svjedeno od 14st.-18. st. borili s njima svaki put kad bi napali i branili svoju državu.

Kako je to drukčije od Srba? Osim što se Srbija borila protiv Turaka do 20. stoljeća, ako si na to htio ukazati pažnju.

 

[Meliot]

Nismo ni mi imali saveznika u svaka doba pa smo se borili i branili sami protiv Osmanlija(i poturica), a uz to smo imali hrpu drugih problema o kojima sam pisa(i koji su bili puno gori od vaših) pa smo se svjedno od 14st.-18./19. st. borili s njima svaki put kad bi napali i branili svoju državu. Pa nije rat traja 4 godiine ili 40 pa da se niste stigli oporavit ili pronać dugog saveznika ako se već niste stigli osllonit na Mađare(koje u svojim člancima spominjete ka svoje najbitnije-najbrojnije saveznike u pohodu na Varnu). Tako da se ne lažemo vama ta njihova "izdaja" odlično dođe ka opravdanje.

MI ne da nismo imali saveznike nego bi Ugri uvek udarili sa leđa. Posle im je bio kriv đavo kada je Stefan Lazarević odneo prevagu u Bici kod Nikopolja.

 

[Ovi jedan]

Svi su u to vrime imali svojih i vanjskih i unutarnjih neprijatelja samo jedni nađu način kako to riješit drugi ispriku.

 

[Frontiersman]

Svi su u to vrime imali svojih i vanjskih i unutarnjih neprijatelja samo jedni nađu način kako to riješit drugi ispriku.

Kakva isprika, kada je jasni neprijatelj tada knezu Stefanu Lazareviću bila Ugarska, a ne Osmanlije. O čemu ti pričaš? Klasičan luzerski mentalitet koji ne može pojmiti da su jači i pametniji pobjedili glupljeg i slabijeg.

 

[Meliot]

Nismo ni mi imali saveznika u svaka doba pa smo se borili i branili sami protiv Osmanlija(i poturica

Nije baš da niste imali saveznike:
https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Битка_код_Сиска

 

[Ovi jedan]

Kakva isprika, kada je jasni neprijatelj tada knezu Stefanu Lazareviću bila Ugarska, a ne Osmanlije. O čemu ti pričaš? Klasičan luzerski mentalitet koji ne može pojmiti da su jači i pametniji pobjedili glupljeg i slabijeg.

Naravno da mu Osmanlije nisu bili neprijatelji kad je bia njihov potrčko kojima se proda za jedan rudnik i dva manastira. Pobijedili ste u toj bitci, al ste na taj način otvorili vrata Osmanlijama da idućih 500god harače ovim prostorima. Čestitam vama pametnima na tom činu i zafali svetom Stefanu u moje ime kad mu se budeš molija.

Nije baš da niste imali saveznike:
https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Битка_код_Сиска

Kažem da nismo imali saveznike i pomoć u svakom trenutku već smo nekad morali i sami na Osmanlije ili oni na nas

 

[Frontiersman]

al ste na taj način otvorili vrata Osmanlijama da idućih 500god harače ovim prostorima.

Nisu Srbi ništa otvorili. Svako je sam sebi odgovoran za svoju sposobnost ili nesposobnost. Samo luzerima je uvijek neko drugi kriv da bi opravdali svoje poraze i neumeće.

 

[Ovi jedan]

Nisu Srbi ništa otvorili. Svako je sam sebi odgovoran za svoju sposobnost ili nesposobnost. Samo luzerima je uvijek neko drugi kriv da bi opravdali svoje poraze i neumeće.

Srpski povjesničar(a vjerujem i mnogi drugi van Srbije) se ne bi složia s tobom u vezi toga i on smatra da je poraz krćanske koalicije u Nicopolisu ima katastrofalne i dugoročne posljedice po Europu. Ako se ne slažeš s njegovom konstatacijom neću ti pokušavat prominit mišljenje, al ću nastojat ukazat zašto stručniji ljudi od tebe imaju drugačiji pogled na tu bitku(i sve ono šta je sljedilo iza nje).

PS ako si slab s engl. mogu se potrudit prevest na domaćiji jezik

 

[Frontiersman]

Srpski povjesničar(a vjerujem i mnogi drugi van Srbije) se ne bi složia s tobom u vezi toga i on smatra da je poraz krćanske koalicije u Nicopolisu ima katastrofalne i dugoročne posljedice po Europu.

To nema nikakve veze sa mnom i onim što sam ja napisao. Nisu Srbi otvorili nikakva vrata Osmanlijama, već ovi što ih nisu bilu sposobni pobjediti.