Srednjovekovna Hrvatska

[Casual Observer]

Da li se zna koju je titulu imao Samo

Fredegarova hronika koristi titulu rex, tj. ‘kralj’.

 

[Casual Observer]

Ne lažem jer sve šta sam napisa stoji u DAI-u koji vam je sveto pismo kad triba crtat granice do Cetine, al kad u istoj knjizi stoji da su Hrvati porazili Avare i naselili njihove zemlje onda se traže arh. nalazi kopalja i opis posljednje bitke Sad rič Konstantina više ne vridi pa se sve u vezi nas gleda umanjit i obezvrijedit(od toga da nas posebno ističe u borbama s Avarima samog prostora na koji smo naselili priko granica prve države do brojki koje navodi uz vojsku, ali i drugih epiteta koje car koristi kad priča o nama). Onda se sve uzima s rezervom i dozom opreza jer možda je mislia ovako možda je mislia onako.

S druge strane tog opreza nema ni blizu kad se priča o vama i još će te sve u vezi vas iz te knjige uvečat do maksimuma i napumpat etničke/državne granice do Cetine, Save, Vrbasa ili Kupe jer se sve grabi i proizvoljno čita taj izvor. A onda nastupa čuđenje kad neki strani povjesničari Srbe naseljavaju jedva do Neretve i Drine, a prvu državu smiste kraj one 4 rijeke koje su još dalje u CG i Raškoj.

Prihvati činjenicu je da se prva hrvatska država završavala jugoistočno od Siska.

 

[Лекизан]

Rešetar doslovno kaže da se "Bosančica" jasno razlikuje od one "pravoslavne" i da ju koriste braća katolici i muslimani.

Doduše Rešetar kaže da su ti katolici i muslimani Srbi pa su zapadnoćirilski spomenici baš zbog toga srpski Dakle ista šovinistička spika kao i tvoja.

Malićku nisi ni pročitao, jasno spominje i srpski etnonim i ponekad "srpskohrvatski". Dokle se misliš sramotiti? Rešetar je itekako bio politički aktivan i propagandist dok se Malićka isključivo bavila filologijom. Sad kako tebi tikvanu to objasniti

Само толико, и да Дубровчани говоре српским језиком а чак је и анализирао дубровачки молитвеник који су Хрвати својатали а то и данас раде.А како је рођени Дубровчанин мора да је неки издајник!
У оном раду везано за Пољички статут не.

 

[Ovi jedan]

"Srednjovjekovni grad Ružica smješten je 2,5 kilometara jugozapadno od Orahovice između sjevernih obronaka Papuka i Krndije. Nastao je krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Procvat doživljava u vrijeme Nikole i Lovre Iločkog. Smrću Lovre Iločkog 1524. godine biva prekinut uspon samog grada, a ubrzo poslije odlaska Turaka dolazi kršćanska posada, a grad mijenja vlasnike. Riječ je o vremenu kasnoga srednjeg vijeka, odnosno u umjetničkom smislu visokoj gotici i renesansi. Ružica nastaje s opstankom i poslije turskog napuštanja, ali tijekom 18.stoljeća u konačnici biva napuštena.

Povijesno gledano vrhunac Ružice bio je za vladavine Matije Korvina. Njegova je vladavina dvoslojna. S jedne strane dolazi do konstantnih sukoba s Osmanskim Carstvom, a s druge strane dolazi do procvata kulture i umjetnosti. Još je početkom Prvoga svjetskog rata, Đ. Szabo utvrdio da Ružica nije ni grad (Burg), ni dvor (Schloss), ni tvrđa (Festung). Naime,on tvrdi da grad nije jer mu nedostaje cijeli određeni sastav grada, dvor nije jer je ipak stvorenza obranu, a nije ni tvrđa jer je prevelika. Ona je zapravo sve troje zajedno."

 

[Ovi jedan]

 

[Ovi jedan]

 

[Ovi jedan]

I tek sad kad te nema dobro znam ti si bila zadnja ruža...

 

[Ovi jedan]

Nekidan leki ismijava naše arh. ostatke poput nakita, pletera ili oružja za koje će mnogobrojni arheolozi i povjesničari reć da pripadaju hrvatskom narodu pošto svi ostali dokazi upućuju na to. Baš čitam jedno zanimljivo štivo(pogotovo od cca 30 str. kad se odmakne od uvoda i nabrajanja brojnih primjera iz naše bogate kulturne baštine) pa da vidimo zašto te naše naušnice mogu bit važne.

A ako sam dobro svatia na samom kraju one nisu poslužile samo kao nakit već i ka neka vrsta inspiracije(ideje) za naš tip pletera, ali i kod gradnji naših prvih crkvica. Priko njih se gledalo kako dobiti potrebiti balans, simetriju, harmoniju, ali i samu estetiku kod klesanja ili gradnje. Nisam se dosad susreta s ovim podatkom pa ne znam jel točan pogotovo jer je knjiga iz 60ih godina prošlog stoljeća pa su u međuvremenu možda stigla i neka nova saznanja:

Starohrvatska arhitektura

"Poseban je ponos muzeja zbirka starohrvatskog nakita, dijelom i od plemenitog materijala. Naušnice svih tipova i oblika (3500komada), prstenje, ogrlice, privjesci, dijademi. Zatim bogata zbirka oružja - mačeva , vršaka strelica i kopalja, bojnih sjekira. Primjerci prekrasno ornamentarnih ostruga koroliniškog tipa, koje nadmašuju kvalitetom sve suvremene evropske primjere. Konačno predmeti svakodnevnog života - lonci, tave, barilca, nožići, kresiva, žrvnjevi, ostaci tkanina.

Reprezentativan presjek kroz materijalnu i duhovnu kulturu naših predaka."


"Hrvati su doselili u današnju postojbinu na prelazu šestog i sedmog stoljeća. Bio je to samo ogranak velikog hrvatskog plemena, koje se pod pritiskom Avara raselila u različitim smjerovima. Toponomastika, arheologija te konačno šturi historijski izvori bilježe tragove hrvatskog imena oko Krakova, u Saskoj,u Moravskoj na Gornjoj Labi, u istočnim Alpama, među ruskimplemenima u istočnoj Galiciji. Oko Krakova postoji još sigurnou desetom stoljeću »Bijela Hrvatska«. Arheološki nalazi frapantno potvrđuju hrvatsku dijasporu. Srodnost zvjezdastih naušnica iz čađavice u Podravini i analognog materijala u Galiciji, Urdelju, Ukrajini, Slovačkoj dovodi seupravo u vezu s pravcima ove seobe. Datira se ovaj nalaz na sam prelom stoljeća, te je po svoj prilici najvažniji spomenik jugoslavenskih naroda iz vremena seobe i prvi znak njihova pristupa na područje Jugoslavije."


"Objekti južoodalmatinskog tipa pokazuju korpus izdužnog pravokutnog tlocrta, pokriven krovom »na dvije vode. Ovaj u biti interni oblik je horizontalno orijentiran apsidom, vertikalno sa kupolicom sa kriptotamburom. Oba adirna elementa imaju funkciju usmjerenja. U pogledu na bočne fasade i tlocrt tih crkvica razlučiti možemo tri približno jednaka dijela: bočni ili ulazni, centralni s kupolicom i bočni predapsidalni. Obrada pojedinih dijelova s bitno ne razlikuje, tek je centralni posebno naglašen adiranim tijelom (kupolicom). U kompoziciju triju jednakih dijelova, srednji po poziciji dobiva posebnu važnost, nalazi se direktno u osi kompozicije. Princip možemo prozvati »primus inter pares«. Susrećemo ga u starohrvatskoj umjetnosti kod vrlo uspjelog Trojagodnog tipa naušnica s jednakim jagodama. Naušnica je rezultat smišljenog traženja harmonije grupiranjem elemenata oko vertikalne osi simetrije. Ne u prostoru, već u plohi. Centralni je element istaknut položajem i jasno određuje vertikalnu direkcionu os. Bočni su elementi simetrično raspoređena protuteža. Direkciona os teži prema dolje, prema težištu ljudskog tijela (nakit se ne može izučavati odvojeno od nosioca), naglašavajući osnovnu os ljudske figure - vertikalnu).

Ovaj princip donosi i starohrvatski pleter, sastavljen kao većina zapadnjačkih pletera od tri prutka. U punoj je snazi princip »primus inter pares« za razliku od bizantinskih pletera čiji je srednji prutak naglašen širinom. Bizantinski je način povezan s općenito dinamičnijim shvaćanjem centralne kompozicije i u skladu s oštro naglašenim centralizmom bizantske civilizacije. Princip »primus inter pares« se reflektira u arhitekturi južnodalmatinske grupe. Kako arhitektura ima određena funkcionalna i tehnička ograničenja, nije moguće postići dominaciju srednjeg dijela pomicanjem u smjeru glavne osi. Dominacija se postiže adicijom. Adirani element - kupolica - skromne je mase, za razliku od sličnih bizantskih objekata, gdje je centralni dio naglašen širinom i visinom, te - u odnosu na čitav korpus - znatno većom kupolom.

Ravnoteža je statička, ali u bizantinskom slučaju postoji jači vertikalizam i centripetalna sila. Adekvatan slučaj nalazimo kod trojagodnih naušnica s izrazito većom srednjom jagodom. Pregled na zapadnu fasadu južnodalmatinskih objekata pokazuje očito dominaciju vertikalne osi. Na istom se principu baziraju i centralni objekti jednakih stranica (tlocrt: kvadrat, poligon) i jednostavne rotunde. Nalazimo ga također kod tipa naušnica s jednom jagodom (treba spomenuti da horizontalno izduženje jagode unosi izvjestan dinamički kontrast vertikalnoj osi).

 

[Ovi jedan]

Slikovito gledajući to bi bilo ovako nešto, a nek me moji sunarodnjaci isprave ako sam nešto zabuca(crkvica je jednobrodna, al gledajući tlocrt podiljenja je na tri odvojena dijela:

Starohrvatske trojagodne naušnice

Starohrvatski trotračni pleter

Starohrvatska "trodijelna" crkva

Ne znam za vas, al meni postaje sve draži ovi "trobrojni" znak prepoznatljivosti starih Hrvata

 

[Krishna]

Ne znam za vas, al meni postaje sve draži ovi "trobrojni" znak prepoznatljivosti starih Hrvata

Sa kojima ti imaš veze koliko ja sa Islanđanima.

 

[Ovi jedan]

Sa kojima ti imaš veze koliko ja sa Islanđanima.

Znači smin pisat samo o događajima prije nego su moji postali Hrvati? Pa dobar dio vas isto ima vlaške krvi pa vam to nije problem kad pričate o doseljenju Srba ili o Nemanjićima koji s tim nemaju apsolutno nikakve veze. Zašto se njih ne proziva(ti prvi ako si već toliko dosljedan) već samo mene? Nisam nikad pročita da se nekom Srbinu vlaških korijena tako obraćaš, a meni već drugi puta? Čemu to dvostruki kriteriji bivši žitelju moje domovine Hrvatske?

 

[Krishna]

Znači smin pisat samo o događajima prije nego su moji postali Hrvati? Pa dobar dio vas isto ima vlaške krvi pa vam to nije problem kad pričate o doseljenju Srba ili o Nemanjićima koji s takvima nemaju apsolutno nikakve veze. Zašto se njih ne proziva(ti prvi ako si već toliko dosljedan) već samo mene? Nisam nikad pročita da se nekom Srbinu vlaških tako obraćaš, a meni već drugi puta? Čemu to dvostruki kriteriji bivši žitelju moje domovine Hrvatske?

Vlasi su sastavni dio svih nas. Ja sa tim nemam problem.

 

[Ovi jedan]

Vlasi su sastavni dio svih nas, ja sa tim nemam problem.

Zašto Srbi vlaških korijena mogu imat veze sa srednjovjekovnom Srbijom i Srbima, a Hrvati vlaških korijena nemaju svoje pravo na to?

 

[Krishna]

Zašto Srbi vlaških korijena mogu imat veze sa srednjovjekovnom Srbijom i Srbima, a Hrvati vlaških korijena nemaju svoje pravo na to?

1. Srbi razvijenog i kasnog srednjeg vjeka = mješavina izvornih Srba, nekih drugih južnoslovenskih plemena i Vlaha koji su se stopili pod srpskim imenom. Te ljudi je odlikovao štokavski govor, a pismeni među njima su koristili ćirilicu. Naseljavali su Hercegovinu, južnu Dalmaciji, istočnu Bosnu, Zetu, Rašku i Kosovo. Po vjeri su bili pravoslavci u većini i katolici u manjini.
.........
2. Hrvati razvijenog i kasnog srednjeg vjeka = mješavina izvornih Hrvata, nekih drugih južnoslovenskih plemena (poput Guduščana) i Vlaha koji su se stopili pod hrvatskim imenom. Te ljudi je odlikovao čakavskj govor, a pismeni među njima su koristili prvo glagoljicu pa latinicu. Naseljavali su sjevernu Dalmaciju, Liku, Gorski Kotar, istočni dio Istre, Kordun, Baniju, zapadnu Bosni i zapadnu Slavoniju. Po vjeri su bili isključivo katolici.
........
Kad su Turci u 16-om vjeku poharali i osvojili veći dio teritorija naroda pod brojem 2, isti se masovno iseljava sa tih teritorija ili gine a na njih dolazi narod pod brojem 1. U istom tom vjeku ali i kasnije narod broj 1 biva pokatoličavan na tim teritorijama. Jedan dio tog naroda je došao iz svojih matičnih krajeva kao katolički, ali oni su bili Srbi kao i pravoslavni koji su došli zajedno s njima. Pokatoličeni dio tog naroda i onaj dio koji je došao kao katolički iz svojih matičnih krajeva u 19-om vjeku uzima hrvatsko ime, po narodu broj 2 koji je tu nekad živio pa nestao odnosno ostalo ga je samo u tragovima. Većina današnjih Hrvata ima porijeklo od naroda broj 1.

@Zvonimir Božić

 

[Ovi jedan]

Kad su Turci u 16-om vjeku poharali i osvojili veći dio teritorija naroda pod brojem 2, isti se masovno iseljava sa tih teritorija ili gine a na njih dolazi narod pod brojem 1.

@Zvonimir Božić

Taman nešto čitam o našim ratovima s Osmanlijama pa se mislim kako je sve možda moglo drugačije završit da u jednoj od najvažnijij bitaka u samim počecima njihove invazije na naš kontinent vojska srpskog vladara Stefana Lazarevića Prvoizdajnika nije u više navrata stala uz bok muslimanima protiv kršćanske Europe. Šta ti i Zvonek mislite na ovu temu? Isto tako pitanje za tebe Zvoneka ili nekog trećeg, zašto bitku u Nicopolisu ne spominjete i ne slavite poput one na Kosovom polju iako ste pobjedili u njoj?

Dok ne stignu odgovori evo par slija s pohoda Križara među kojima su bili i brojni Hrvati pa čak i moji preci Vlasi. Svi oni na jednu stranu, a Srbi i Turci na drugu. Ako se mene pita još veća sramota za vaš narod nego kad ste onomad ostali u Solunu dok smo se mi borili s Avarima za oslobodit ove krajeve.

Kršćani i oni koji se tako osjećaju pred vratima Nicopolisa 1396.

Krišnoslav i Abdulah u nastojanjima da zaustave Hrvate i Vlahe u osvajanju Nicopolisa

Osmanlije i Moravski Srbi u borbi protiv kršćanske Europe

 

[Ovi jedan]

Ne sumnjam kako među vama ima vojnik analitičara pa da malo prokomentiramo startne pozicije prije same bitke kao i njen tok? Kakve su bile šanse Hrvata i ostalih kršćana protiv vas i muslimana?

 

[Meliot]

Ne sumnjam kako među vama ima vojnik analitičara pa da malo prokomentiramo startne pozicije prije same bitke kao i njen tok? Kakve su bile šanse Hrvata i ostalih kršćana protiv vas i muslimana?

I na Rovinama se srpska vojska borila protiv katoličke vojske na strani Osmanlija. Tome možete zahvaliti Ugarima koji su odmah nakon Kosovske bitke napali Srbiji sa severa i naterali je na vazalni odnos prema Turcima.

 

[Ovi jedan]

I na Rovinama se srpska vojska borila protiv katoličke vojske na strani Osmanlija. Tome možete zahvaliti Ugarima koji su odmah nakon Kosovske bitke napali Srbiji sa severa i naterali je na vazalni odnos prema Turcima.

Kako nas niko nije natira u vazalni odnos, a ratovali smo s njima 400 god i vodili na destetke bitki protiv Osmanlija radi kojih smo imali demografske gubitke od kojih se do danas nismo oporavili(pogotovo krajevima vojne krajine)? Kako smo se mi mogli borit i ginit 400 god, a vi niste mogli? Mađari su vas mogli shebat taj put, al imali ste dovoljno vrimena za oporavak u 400 god

 

[Лекизан]

Slikovito gledajući to bi bilo ovako nešto, a nek me moji sunarodnjaci isprave ako sam nešto zabuca(crkvica je jednobrodna, al gledajući tlocrt podiljenja je na tri odvojena dijela:

Starohrvatske trojagodne naušnice

Starohrvatski trotračni pleter

Starohrvatska "trodijelna" crkva

Ne znam za vas, al meni postaje sve draži ovi "trobrojni" znak prepoznatljivosti starih Hrvata

Опште је познато да је све трочлано српско, отуда три прста.

 

[Лекизан]

Taman nešto čitam o našim ratovima s Osmanlijama pa se mislim kako je sve možda moglo drugačije završit da u jednoj od najvažnijij bitaka u samim počecima njihove invazije na naš kontinent vojska srpskog vladara Stefana Lazarevića Prvoizdajnika nije u više navrata stala uz bok muslimanima protiv kršćanske Europe. Šta ti i Zvonek mislite na ovu temu? Isto tako pitanje za tebe Zvoneka ili nekog trećeg, zašto bitku u Nicopolisu ne spominjete i ne slavite poput one na Kosovom polju iako ste pobjedili u njoj?

Dok ne stignu odgovori evo par slija s pohoda Križara među kojima su bili i brojni Hrvati pa čak i moji preci Vlasi. Svi oni na jednu stranu, a Srbi i Turci na drugu. Ako se mene pita još veća sramota za vaš narod nego kad ste onomad ostali u Solunu dok smo se mi borili s Avarima za oslobodit ove krajeve.

Kršćani i oni koji se tako osjećaju pred vratima Nicopolisa 1396.

Krišnoslav i Abdulah u nastojanjima da zaustave Hrvate i Vlahe u osvajanju Nicopolisa

Osmanlije i Moravski Srbi u borbi protiv kršćanske Europe

Колико је било Хрвата у тим биткама?

 

[Frontiersman]

srpskog vladara Stefana Lazarevića Prvoizdajnika

Njegov nadimak je Visoki, a ne Prvoizdajnik, jer nije imao šta da izda. Posebno ne katolike koji su, čim prijeđoše Dunav, počeli da pljačkaju i ubijaju pravoslavne Bugare, pa posle i da pale njihove gradove gdje su živjeli.

 

[Лекизан]

"Srednjovjekovni grad Ružica smješten je 2,5 kilometara jugozapadno od Orahovice između sjevernih obronaka Papuka i Krndije. Nastao je krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Procvat doživljava u vrijeme Nikole i Lovre Iločkog. Smrću Lovre Iločkog 1524. godine biva prekinut uspon samog grada, a ubrzo poslije odlaska Turaka dolazi kršćanska posada, a grad mijenja vlasnike. Riječ je o vremenu kasnoga srednjeg vijeka, odnosno u umjetničkom smislu visokoj gotici i renesansi. Ružica nastaje s opstankom i poslije turskog napuštanja, ali tijekom 18.stoljeća u konačnici biva napuštena.

Povijesno gledano vrhunac Ružice bio je za vladavine Matije Korvina. Njegova je vladavina dvoslojna. S jedne strane dolazi do konstantnih sukoba s Osmanskim Carstvom, a s druge strane dolazi do procvata kulture i umjetnosti. Još je početkom Prvoga svjetskog rata, Đ. Szabo utvrdio da Ružica nije ni grad (Burg), ni dvor (Schloss), ni tvrđa (Festung). Naime,on tvrdi da grad nije jer mu nedostaje cijeli određeni sastav grada, dvor nije jer je ipak stvorenza obranu, a nije ni tvrđa jer je prevelika. Ona je zapravo sve troje zajedno."

Лепо, али какве везе ово има са средњовековном Хрватском?

 

[Meliot]

Kako nas niko nije natira u vazalni odnos, a ratovali smo s njima 400 god i vodili na destetke bitki protiv Osmanlija radi kojih smo imali demografske gubitke od kojih se do danas nismo oporavili(pogotovo krajevima vojne krajine)? Kako smo se mi mogli borit i ginit 400 god, a vi niste mogli? Mađari su vas mogli shebat taj put, al imali ste dovoljno vrimena za oporavak u 400 god

Pa nisu vas Ugari napali sa leđa dok ste ratovali sa Turcima.

 

[Ovi jedan]

Колико је било Хрвата у тим биткама?

U nekima par iljada u nekima svega par stotina(pa i manje).

Njegov nadimak je Visoki, a ne Prvoizdajnik, jer nije imao šta da izda. Posebno ne katolike koji su, čim prijeđoše Dunav, počeli da pljačkaju i ubijaju pravoslavne Bugare, pa posle i da pale njihove gradove gdje su živjeli.

S tim istim problemima su se susretali i Hrvati za vrime Osmanlijske invazije čije su posjede pljačkali novopridošle izbjeglice s istoka pa svejedno nismo poklekli ili izdali ostale europljane i kršćane.

Pa nisu vas Ugari napali sa leđa dok ste ratovali sa Turcima.

To je bila jedna bitka u kojoj su vas Mađari naguzili, a vi ste još idućih 400 proveli pod Osmanlijama ka vazali i suradnici(čast iznimkama među vašima koji su nešto pokušavali s vrimena na vrime). Ne godinu, pet ili deset dok se oporavite od te izdaje nego prkatički dok se ovi nisu (polu)raspali pa ste ka i ostali iskorsitili trenutak i oslobodili se njihovih "okova".

 

[Frontiersman]

S tim istim problemima su se susretali i Hrvati za vrime Osmanlijske invazije čije su posjede pljačkali novopridošle izbjeglice s istoka pa svejedno nismo poklekli ili izdali ostale europljane i kršćane.

Molim? Ja napišem da je katolička alijansa ubijala pravoslavne Bugare i palila njihove domove, a ti napišeš da je isto to bio problem za Hrvate čije su posjede pljačkale Osmanlije. Argument 1000.

Otkad se izdaju oni čiji nisi dio? Srbija je bila posebna država, a ne nikakav dio papinske Evrope.

To je bila jedna bitka u kojoj su vas Mađari naguzili

Koja to bitka? Da li znaš o čemu uopšte pričaš?

vi ste još idućih 400 proveli pod Osmanlijama ka vazali i suradnici(čast iznimkama među vašima koji su nešto pokušavali s vrimena na vrime).

Odakle ti ove budalaštine. Posljednja srpska država je pala pod Osmanlije 1496. godine. Kada su to uspjeli da skupe 400 godina vazalstva?