Pumpaj Dinstanović
Zaslužan član
- Poruka
- 105.621
Malo vjerojatno jer bi to značilo po njoj i da je zavjernica papi lažna.
Zbog?
Ne razumem zašto to kažeš, ne postoji gotovo nikakva veza između Zvonimirove krunidbene zavernice i njegovih povelja.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Malo vjerojatno jer bi to značilo po njoj i da je zavjernica papi lažna.
Dok Nada ne porekne nije se dogodilo.Она је снажно одбранила чин крунисања Свинимира као апсолутно тачан.
Napisao si da je apsolutne sve povelje u vezi njega proglasila za falsifikat.Zbog?
Ne razumem zašto to kažeš, ne postoji gotovo nikakva veza između Zvonimirove krunidbene zavernice i njegovih povelja.
Napisao si da je apsolutne sve povelje u vezi njega proglasila za falsifikat.
Она је снажно одбранила чин крунисања Свинимира као апсолутно тачан.
Nikad čuo do prije nekog dana da je takav kult uopće postojao.
Zanimljivi delovi istorije Skiličinog nastavljača, vezani za kralja Bodina i njegovu vojsku. Osim što su ustanici Bodina proglasili carem i nadenuli mu ime PETAR, saznajemo da je u njegovoj vojsci jedan od najvažnijih voskovodja izvesni PETRILO sa svojim Hrvatima
Pogledajte prilog 1468921
Pogledajte prilog 1468924
Dakle, vidimo da su jedni od najodaniji ratnika u Bodinovoj službi bili Hrvati, a Bodinovo novo ime je bilo Petar. Reč je o drugoj polovini, zapravo kraju 11.stoleća.
Pitanje od milion evra, samo za najumnije, darovite i posebno učene.
Ko je bio dalmatinski kralj Petar koga su Ugari pobedili u bici na Gvozdu negde krajem 11.stoleća i nakon te bitke ovladali Dalmacijom?
Pod br1 Bodina su izvori vodili kao dalmatinskog kralja.Неки су то повезивали са устанком Петра Крешимира неки са црвеном Хрватском.
Најлогичније би било да се део племства Хрвата повукао у хајде да кажемо српско приморје и Дукљу. На том темељу мислим и де се баштинила идеја о црвеној Хрватској.
Има још тих цитата.
Ако погледамо касније и тад за Византијце је појам Далмације тамо где је утврђена њихова власт навише источни део.
Иако постоји византијски стратег фигуративно представља ромејски световну власт над Далмацијом.
Стављањем Сплита као црквеног центра Далмације чак рекао бих од Михајла Далмација је под духовном влашћу Рима а титула краља Далмације под духовном влашћу Рима апсолутно не значи и световну власт над целом територијом.
Византијски стратези Далмације су тек 3 класе аспсолутно инфериорни у односу на друге стратеге.
А од Василија Мскрдонца имамо да острвљани и старо становништво плаћа данак Словенима а тек мало византијском стратегу тек да се зна да су му одани и да прихватају власт.
Дакле нека прокси византијска власт само номинално.
Неки стављају примедбу на одсуство византијског стратега на Сплитским саборима.
2 Још једна интересантна ствар дукљанског архонта Петра неки повезују са Дукљаниновим Петрилом чак га смештају у 9.век.
Овде сад имамо Петрила који предводи Хрвате у српској војсци крајем 11. века.
Pod br1 Bodina su izvori vodili kao dalmatinskog kralja.
Pod dalmatinskim kraljem ratuju Hrvati, jer je Hrvatska jedna od teritorija pod vlascu dalmatinskih kraljeva.
Msm I slepcu je jasno.
Ако баш прочиташ те изворе пипа Хонијата и тд долази до једног симпатичног дела када Манојло Комнен поражава Хуне(Угре) кад их неки мештани позивају у Далмацију.Pod br1 Bodina su izvori vodili kao dalmatinskog kralja.
Pod dalmatinskim kraljem ratuju Hrvati, jer je Hrvatska jedna od teritorija pod vlascu dalmatinskih kraljeva.
Msm I slepcu je jasno.
Не знам кад је то Бодин погинуо?Bodinovom pogibijom Ugari osvajaju Dalmaciju.
Srbi obnavljaju kraljevstvo, ali vise ne na prorimorju nego u Rasu
Bitka na Gvozdu kada su Ugari pobedili dalmatinskog kralja Petra se odigrala negde izmedju 1097 i 1102.Не знам кад је то Бодин погинуо?
Највероватније од старости и сахрањен како Дукљанин каже у цркви светог Серђа и Ваха као и његов отац Михајло у данашњем Скадру у рушевунама била је претворена у џамију Скадарског вилалета и у 16. веку сравњена са земљом делимично од ерозије Бојане.Bitka na Gvozdu kada su Ugari pobedili dalmatinskog kralja Petra se odigrala negde izmedju 1097 i 1102.
Bodin je umro negde izmedju 1097 i 1102.
Niko ne zna kako i gde je Bodin umro.
Nakon što su pobedili Petra Ugari osvajaju Dalmaciju.
Nakon što je Bodin umro dalmatinsko kraljevstvo prestaje da postoji.
Zaključak izvedi sam.
Ако баш прочиташ те изворе пипа Хонијата и тд долази до једног симпатичног дела када Манојло Комнен поражава Хуне(Угре) кад их неки мештани позивају у Далмацију.
Они изко ментаришу исто тако парафразирам "Ми знамо Далмација хајде покажите нам неку другу Далмацију коју не знамо"?
Онда следи опис града Сплита у којем је био Комнен као и опис Диоклецијанове палате и тд....
Врло романтичан опис Сплита и Салоне и утисак самог Манојла Комнена.
Дакле сасвим сигурно су знали за Сплит и Салону сад што политички нису признавали тај део као главни већ према својим упориштима то је већ нешто друго.
Далмати су Срби чак и Босанци су босански Далмати под Баном Борићем.
Отишао сам даље Хрватско име почиње да се појављује у ово време 11. век као нешто што Ромеји зову Срби који се још Хрватима зову и обрнуто.
Врло јасно да из перцепције писаца који су чак познавали владалачке династије и писали о Србима појаву хрватског имена перципирају као нешто блиско Србима по језики , војно , опреми и свему како су ихперципирали.
Постоји минимална могућност да је Бодина као бугарски краљ Петар 2 после смрти Звонимира овладао номинално Далмацијом можда јер је једина власт коју крстсши познају логичније да би се братимили са неком браћим Хрватима краљевима и кнезовима а не краљем Словена у Скадру.
Да је то постојало икако свакако после Бодинове смрти сигурно не.
Све ово је конструкт 19. века и касније где сви покушавамо да перципирамо овдашње нације у ондашње појмове народа.
Онда се негде искључују Хрвати ови Србе муслимани и једне и друге попут мени лично цењеног Муамера Зукорлића који одаје велику истину да у ДАИ не постоје ни Србија ни Хрватска само Босна!
Елем Хрватска није никад имала облик самосталности Србије нити је могла обновити ту државу мачем.
Али су рано стекли своју племићку елиту која је била напредна и конкурентна тада политичком западу.
Имала је идеју о својој државности и обнови умели су саставити смицалице и документе како би себи обезбедили повластице и права иако су можда измишљени.
Свакако је постојала државотворна идеја код Хрвата који су се развијали уз политички запад и у тој држави СХС-Југославији Хрвати су били далеко напреднији политички од Срба.Ми нисмо умели уопште да се одупремо њиховој политици.
Оно што је Беч некако држао под контролом Београд су разјебали политички за 20-ак година.
Дакле учи макар ако хоћеш и од својих политичких непријатеља.
Хрвати су много више ценили своју слободу и ссмосталност од Срба и тако је и данас.
Ono što je meni tu najviše neshvatljivo jeste što se on uhvatio nastavka Skilicine hronike u kojoj on koristi sintagmu Hrvati koji se i Srbima nazivaju ili Srbi koji se i Hrvatima nazivaju.
Neshvatljivo je potpuno to tumačenje da to znači da su Hrvati jedno od srpskih plemena, kada potpuno istovetno moze biti donet zaključak da su i Srbi jedno od hrvatskih plemena. Ništa u toj sintagmi ne ostavlja prostora za drugačije tumačenje.
Da ni ne pominjemo da to stoji samo u produžetku hronike. U samoj hronici Jovan Skilica navodi uporedo Hrvate i Srbe, a to Kole11 u potpunosti ignoriše bez ikakvog komentara. I onda nastavlja svaki put tako da postavlja pitanja 'gde to ima Srbi i Hrvati' iako je odgovor dobio; kod Jovana Skilice. On zamišlja da to što se u nastavku hronike jednsče Hrvati i Srbi na neki način poništava to što piše u hronici ili daje za pravo da samu Skilicinu hroniku iz nekog razloga obrišemo kao da uopšte ne postoji.
Zanimljivi delovi istorije Skiličinog nastavljača, vezani za kralja Bodina i njegovu vojsku. Osim što su ustanici Bodina proglasili carem i nadenuli mu ime PETAR, saznajemo da je u njegovoj vojsci jedan od najvažnijih voskovodja izvesni PETRILO sa svojim Hrvatima
Pogledajte prilog 1468921
Pogledajte prilog 1468924
Dakle, vidimo da su jedni od najodaniji ratnika u Bodinovoj službi bili Hrvati, a Bodinovo novo ime je bilo Petar. Reč je o drugoj polovini, zapravo kraju 11.stoleća.
Pitanje od milion evra, samo za najumnije, darovite i posebno učene.
Ko je bio dalmatinski kralj Petar koga su Ugari pobedili u bici na Gvozdu negde krajem 11.stoleća i nakon te bitke ovladali Dalmacijom?
Aha, Bodin je vladao Dukljom I Bosnom ali ne I Dalmacijom, tamo je bio drugi kralj, Petar Svacic?Kole, ne možeš praviti pitu od g$#ana.
Ovde si samo nabacao par podataka, a da nikakvu celinu nisi od njih napravio.
Konstantin Bodin je kao bugarski car uzeo ime Petar; vladarsko ime, po caru Petru, sinu cara Simeona. On je to ime nosio u Bugarskoj i kako je ta avantura bila savršena, tako je ga je i ostavio kada se bio vratio u Duklju. Nema nikakve veze ni sa kakvim Petrom u Dalmaciji.
Da ni ne pominjemo koliko ti je ovo opskurna i čudna insinuacija; Mihailov vojvoda se zvao Petrilo. I, šta sad.
@NickFreak inače, ja sam popisao i kritički obradio sve vizantijske izvore o Hrvatima. Sve sam jedan citat izdvojio i okačio u originalu na grčkom i prevodu na srpski jezik, analizirao i povezao sa (svim, nisam apsolutno ništa preskakao) ostalim pisanim izvorima.
Imaš konkretno analizu hronike Jovana Skilice ovde: https://forum.krstarica.com/threads/srednjovekovna-hrvatska.949627/post-47194547
Tu se nalazi svih 5 mesta na kojima se pominju Hrvati (original i prevod) i komparativna analiza sa svim drugim istorijskim izvorima koji se tiču svakog dotičnog citata (Spis o narodima, Spis o ceremonijama, Život Vasilijev, Povest minulih leta, hronika Simeona Logoteta, hronika Teodora Dafnopata, Papinska hronika sa Korčule, darovnica Petra Krešimira za Diklo, hronika Ivana Đakona, hronika Andrije Dandola, Splitska istorija Tome Arhiđakona, hronika iz Barija, anali Lupe Protospatarija; dakle, sve sto bilo direktno ili indirektno ima veze sa Skilicinim navodima...sve se savršeno uklapa u jednu celinu).
Много има дуплекса имена српских и хрватских владара код Порфирогенита.
Aha, Bodin je vladao Dukljom I Bosnom ali ne I Dalmacijom, tamo je bio drugi kralj, Petar Svacic?
Kako ti ono kazes, fantazmagorija![]()

Spam!Konstantin Bodin i Petar Svačić su jedna te ista osoba
Никакве везе нема између Бодина и тог Петра.Bitka na Gvozdu kada su Ugari pobedili dalmatinskog kralja Petra se odigrala negde izmedju 1097 i 1102.
Bodin je umro negde izmedju 1097 i 1102.
Niko ne zna kako i gde je Bodin umro.
Nakon što su pobedili Petra Ugari osvajaju Dalmaciju.
Nakon što je Bodin umro dalmatinsko kraljevstvo prestaje da postoji.
Zaključak izvedi sam.