Krsna slava kao porodični praznik zadržala se samo kod Srba upravo zahvaljujući tome što je
Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, liturgijski sistematizovao preimenovane paganske mnogobožačke idole. Tada propisan crkveni obred ostao je isti do danas, uz izvesne
izmene koje je uneo mitropolit srpski Mihailo 1862. godine.

Mada
datira još s kraja osmog veka, kada je počelo pokrštavanje Južnih Slovena (kao hramovna slava crkve sagrađene u čast određenog svetitelja), sam
pojam krsna slava prvi put je zabeležen u Ohridu, 1018. godine. Ćirilo i Metodije, 150 godina ranije, a zatim i njihov učenik, prvi slovenski arhiepiskop Kliment i njegovih 26 učenika, prilikom pokrštavanja paganskih plemena nudili su
hrišćanske svece – zaštitnike porodica, umesto paganskih kućnih božanstava.
SVECI UMESTO PAGANSKIH BOŽANSTAVA
Na taj način ova godišnja versko-porodična svetkovina postala je hrišćanski uobličena i prihvatljiva za narod koji se odvikavao od poštovanja paganskog kućnog božanstva.
Izabrani sveci postajali su zaštitnici pred Bogom njihovih domova, porodica, bratstava i plemena, sela, gradova i čitavih oblasti i verskih hramova.
Mada datira još s kraja osmog veka, kada je počelo pokrštavanje Južnih Slovena (kao hramovna slava crkve sagrađene u čast određenog svetitelja), sam pojam krsna slava prvi put je zabeležen u Ohridu, 1018. godine.
ZAŠTO SE SLAVI U JESEN I ZIMU
Crkva je, pri izboru sveca kojeg jedna porodica odluči da slavi, imala
savetodavnu ulogu.
Preporučivani su sveci koji imaju „svoj dan“ u periodu od jeseni do proleća, kada ima manje obaveza na polju i oko stoke. Birajući sveca kojeg će slaviti, mnoge porodice su usklađivale i dan kada će se krstiti. Proces promene vere, najpre dobrovoljan, kasnije se odvijao i uz pomoć sile.
No,
slava je birana dobrovoljno i upravo taj bolni proces odricanja od domaćih božanstava i vrhovnog boga
Peruna i te kako je amortizovan opredeljivanjem za slavljenje nekog od velikih crkvenih svetitelja.
U vreme pokrštavanja Slovena i ostalih paganskih plemena spisak svetaca nije sadržao preko stotinu imena kao danas, što je i razlog zašto se
u najvećem broju svetkuju ranohrišćanski sveci, pa su i danas najčešće slave
Sveti Nikola, Arhangel Mihajlo, Sveti Georgije, Sveti Jovan Krstitelj, Sveta Paraskeva(Petka), Sveti Dimitrije…
Serbian Times
Izvor: Agro media/Negoslava Stanojević