Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

O kakvom kontinuitetu govoris kad se Naron(a) spominje od 4. v. prije nove ere, od grckih (Pseudo-Skilaks, Teopomp, Strabon, Ptolemej, Pomponije Mela, Nikander iz Kolofona, Sholije iz Nikandra) preko rimskih (povise navedenih, plus Marko Pocije Katon, CIL III 1769, obiljezavanje scenskih priredbi u Naroni) izvora, pa sve do Anonimnog Ravenjanina (sto je vec otprilike 7. v., kad su poplave Slovena na Balkanu uveliko posvjedocene)? Tek tada se biljezi ime rijeke slicno danasnjem (Narenum). I
govori se o kontinutitu imena. navedene su ti cetina,sava,neretva/narona,promina... ima se sijaset drugih...ako bas insistiraš možeš neretvu preskočiti.
Jezikoslovci su tražili nazive slična oblika u drugim predjelima. Na zapadnoj jadranskoj obali u Apuliji nalazi se mjesto Neretum, danas Nardò, a u Umbriji rijeka Nar, danas Nera. Slična korijena su Nereide, kćeri morskoga boga Nereja.[5] Ipak, ne može se sa sigurnošću reći imaju li ti nazivi zajedničko podrijetlo. U 6. st. u nepoznata geografa iz Ravene javlja se civitas Netrate (uz Nerente) na dijelu jadranske obale između Omiša i Splita.[6] U CIL-u III, 8472 zabilježen je etnik Narestini, koji je blizak Plinijevu obliku Nareste, između Pituntija i Oneja (Naturalis historia, III, 142). Za Neretvu treba povezati ilirsko pleme Naresi (Plinije), Narensioi ( Ptolomej), Naresioi (Apijan), koje je obitavalo u gornjem Neretvinu toku.[7] Od 9. stoljeća već se konstantno u pisanim izvorima susreće toponim s dočetkom – ent, kao u kroničara Andrije Dandola: insula Narrentis.[8] Bizantski pisac i car Konstantin Porfirogenet Neretvu zove Orontius.[9] Očito je car u svojemu etimologiziranju ispustio početno N. U srednjovjekovnim izvorima pisanim latinskim ili talijanskim jezikom, posebice u spisima Dubrovačkoga arhiva, rijeka Neretva najbliža je obliku ženskoga roda - Narenta, a glavna luka na njoj najčešće je srednjega roda - Narentum. Međutim, zapaža se u pisanju hidronima i toponima pisarska nedosljednost. Pokazuju to sljedeći primjeri. [10]
a) s prijedlogom ad:
1355. ad Narentum, s. 118, b. 180,
1454. ad Narente, s. 203, b. 25,
1460. ad Narentum, s. 183, b. 63.
b) s prijedlogom in
1367. in Narento, s. 31,
1378. in mercato Narenti, s. 53,
1421. in Narente, s. 206, b. 83,
c) s prijedlogom de
1080. de Narento, s. 43,
1429. de Narente, s. 32,
1439. de Narenta, s. 159, b. 58.
Treba nadodati da se nazivi Narenta/Narente/Narenti mogu odnositi na rijeku Neretvu (1186. Narentae portus), naselje Drijeva (forum Narenti, mercatum Narenti) i za more pri Neretvinu ušću (mare Narenti, bocha Narenti). U 9. st. susrećemo pridjevske oblike s dočetkom -anus: 834. a Narantanis sclavis,[11] 839. ad Narentanas insulas,[12] 876. adversus Narrentanos.[13] U Dubrovačkom arhivu zabilježeni su oblici s dočetkom –inus: nostri Narentini (1453),[14] scribendo Narentinos (1455).[15] Hrvatski oblici Neretva javljaju se od 14. st.: 1325: Neretva,[16] 1356: curia (sc. bani Bosnae) Nerethua,[17] 1406: Pribislavum de Neretva,[18] 1440: aveva fato in Neretva,[19] 1452: do castelli al ponte de Neretua.[20]Potrebno je naglasiti da Neretva u puku može označavati i pokrajinski naziv, točnije kraj između Ploča, Opuzena i Metkovića.
Neretva kao naziv vode tekućice zabilježen je i na slavenskim prostorima. U Poljskoj teče rijeka Neretwa, u Letoniji Neręta, u Litvi Neretà, u Bugarskoj Neretska reka,[21] a pritok Peka u Srbiji naziva se Neretnica.[22]

kontinuitet toponima nije moguć bez kontinuiteta stanovništva. kako bi ?
 
govori se o kontinutitu imena. navedene su ti cetina,sava,neretva/narona,promina... ima se sijaset drugih...ako bas insistiraš možeš neretvu preskočiti.
Jezikoslovci su tražili nazive slična oblika u drugim predjelima. Na zapadnoj jadranskoj obali u Apuliji nalazi se mjesto Neretum, danas Nardò, a u Umbriji rijeka Nar, danas Nera. Slična korijena su Nereide, kćeri morskoga boga Nereja.[5] Ipak, ne može se sa sigurnošću reći imaju li ti nazivi zajedničko podrijetlo. U 6. st. u nepoznata geografa iz Ravene javlja se civitas Netrate (uz Nerente) na dijelu jadranske obale između Omiša i Splita.[6] U CIL-u III, 8472 zabilježen je etnik Narestini, koji je blizak Plinijevu obliku Nareste, između Pituntija i Oneja (Naturalis historia, III, 142). Za Neretvu treba povezati ilirsko pleme Naresi (Plinije), Narensioi ( Ptolomej), Naresioi (Apijan), koje je obitavalo u gornjem Neretvinu toku.[7] Od 9. stoljeća već se konstantno u pisanim izvorima susreće toponim s dočetkom – ent, kao u kroničara Andrije Dandola: insula Narrentis.[8] Bizantski pisac i car Konstantin Porfirogenet Neretvu zove Orontius.[9] Očito je car u svojemu etimologiziranju ispustio početno N. U srednjovjekovnim izvorima pisanim latinskim ili talijanskim jezikom, posebice u spisima Dubrovačkoga arhiva, rijeka Neretva najbliža je obliku ženskoga roda - Narenta, a glavna luka na njoj najčešće je srednjega roda - Narentum. Međutim, zapaža se u pisanju hidronima i toponima pisarska nedosljednost. Pokazuju to sljedeći primjeri. [10]
a) s prijedlogom ad:
1355. ad Narentum, s. 118, b. 180,
1454. ad Narente, s. 203, b. 25,
1460. ad Narentum, s. 183, b. 63.
b) s prijedlogom in
1367. in Narento, s. 31,
1378. in mercato Narenti, s. 53,
1421. in Narente, s. 206, b. 83,
c) s prijedlogom de
1080. de Narento, s. 43,
1429. de Narente, s. 32,
1439. de Narenta, s. 159, b. 58.
Treba nadodati da se nazivi Narenta/Narente/Narenti mogu odnositi na rijeku Neretvu (1186. Narentae portus), naselje Drijeva (forum Narenti, mercatum Narenti) i za more pri Neretvinu ušću (mare Narenti, bocha Narenti). U 9. st. susrećemo pridjevske oblike s dočetkom -anus: 834. a Narantanis sclavis,[11] 839. ad Narentanas insulas,[12] 876. adversus Narrentanos.[13] U Dubrovačkom arhivu zabilježeni su oblici s dočetkom –inus: nostri Narentini (1453),[14] scribendo Narentinos (1455).[15] Hrvatski oblici Neretva javljaju se od 14. st.: 1325: Neretva,[16] 1356: curia (sc. bani Bosnae) Nerethua,[17] 1406: Pribislavum de Neretva,[18] 1440: aveva fato in Neretva,[19] 1452: do castelli al ponte de Neretua.[20]Potrebno je naglasiti da Neretva u puku može označavati i pokrajinski naziv, točnije kraj između Ploča, Opuzena i Metkovića.
Neretva kao naziv vode tekućice zabilježen je i na slavenskim prostorima. U Poljskoj teče rijeka Neretwa, u Letoniji Neręta, u Litvi Neretà, u Bugarskoj Neretska reka,[21] a pritok Peka u Srbiji naziva se Neretnica.[22]


kontinuitet toponima nije moguć bez kontinuiteta stanovništva. kako bi ?

A ovi oblici, sa svršetkom na -anus, jesu li ostali od Grka ili od Rimljana?
 
Carnium (Kranj, Slovenia): a settlement of the Carni. The first one who speaks about Carnium is the Anonymous geographer from Ravenna. The city of Carnium is localized in the area of Kranj, exactly at the confluence of the two rivers Corcac (Kokra) and Savus (Sava) and has been inhabited since the Neolithic period (fig. 2). The traces of the La Tène period consist in many fragments of pottery and bronze fibulae (figs. 3 and 4) that link them to Carni tribes located in the area that nowadays is Carnia (fig. 1).

https://www.academia.edu/2649598/GU..._._Bergamo_2011_447-458_COBISS.SI-ID_2124755_

Mitja Guštin; Carnium (Kranj, Slovenia) : insediamento dei Carni, Notizie Archeologiche Bergomensi, Civico Museo Archeologico di Bergamo, Volume 19, 2011, 447-458
 
Poslednja izmena:
Robert Stephen Paul Beekes; Etymological Dictionary of Greek, volume one, Brill, 2010

Nar i naron ( Νάρων= reka na starijem grčkom, što je "evoluiralo" u današnji grčki izraz ποτάμι , potami..jednostavno:.*n je prešlo u *p, *r u *t, *n u *m ))... Van toga:

A. Mayer hidronim Naro uvrštava u ilirske osnove *ner-/*nar-, sa značenjem zaroniti, gnjuriti.[ A. Mayer,Die Sprache der alten Illyrier, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien, 1959, 83]
F. Miklosich povezuje ... sa staroslavenskim nyrati, češkim nořiti, poljskim nora i dr.(Etymologisches Wörterbuch der slavischen Sprachen, Philo Press, Amsterdam, 1970, 212.)
P. Skok ... govori o praslavenskome korijenu ner- i veže ga za glagol noriti, roniti, odakle imenice gnjurac, ponornica i dr.( P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, I, Zagreb, 580-581.)
G. P. Ciganenko veže na osnovu *nor- rusko norka, češko norek i poljsko nurka, sve u značenju gnjurac.( Etimologičeskii slovar ruskogo jazyka, Radjanska škola, Kiev, 1970, 297. )
V. Machek u češkome jeziku za glagol nořiti (ponorná řeka) također veže isti korijen( Etymologický slovník jazyka českého, Čehosl. Akademie Vĕd, praha, 1971, 401.)
U ruskome jeziku nora je jama, što se naslanja na glagol *nerti, srodno litvanskome nérti.(Etimologičeskii slovar slavjanskih jazikov, 25, red. O. Trubačev, Nauka, Moskva, 1999, 185.)
F. Bezlaj, raščlanivši etimon nora, jama, u indoeuropskome pronalazi čak osam osnova: *ner-, *nьr-, *nir-, *nor-, *nar-, *nъr-, *nyr-, i *nur-.(Etimološki slovar slovenskega jezika,II,SAZU,Ljubljana,1982, 227)
 
govori se o kontinutitu imena. navedene su ti cetina,sava,neretva/narona,promina... ima se sijaset drugih...ako bas insistiraš možeš neretvu preskočiti.
Jezikoslovci su tražili nazive slična oblika u drugim predjelima. Na zapadnoj jadranskoj obali u Apuliji nalazi se mjesto Neretum, danas Nardò, a u Umbriji rijeka Nar, danas Nera. Slična korijena su Nereide, kćeri morskoga boga Nereja.[5] Ipak, ne može se sa sigurnošću reći imaju li ti nazivi zajedničko podrijetlo. U 6. st. u nepoznata geografa iz Ravene javlja se civitas Netrate (uz Nerente) na dijelu jadranske obale između Omiša i Splita.[6] U CIL-u III, 8472 zabilježen je etnik Narestini, koji je blizak Plinijevu obliku Nareste, između Pituntija i Oneja (Naturalis historia, III, 142). Za Neretvu treba povezati ilirsko pleme Naresi (Plinije), Narensioi ( Ptolomej), Naresioi (Apijan), koje je obitavalo u gornjem Neretvinu toku.[7] Od 9. stoljeća već se konstantno u pisanim izvorima susreće toponim s dočetkom – ent, kao u kroničara Andrije Dandola: insula Narrentis.[8] Bizantski pisac i car Konstantin Porfirogenet Neretvu zove Orontius.[9] Očito je car u svojemu etimologiziranju ispustio početno N. U srednjovjekovnim izvorima pisanim latinskim ili talijanskim jezikom, posebice u spisima Dubrovačkoga arhiva, rijeka Neretva najbliža je obliku ženskoga roda - Narenta, a glavna luka na njoj najčešće je srednjega roda - Narentum. Međutim, zapaža se u pisanju hidronima i toponima pisarska nedosljednost. Pokazuju to sljedeći primjeri. [10]
a) s prijedlogom ad:
1355. ad Narentum, s. 118, b. 180,
1454. ad Narente, s. 203, b. 25,
1460. ad Narentum, s. 183, b. 63.
b) s prijedlogom in
1367. in Narento, s. 31,
1378. in mercato Narenti, s. 53,
1421. in Narente, s. 206, b. 83,
c) s prijedlogom de
1080. de Narento, s. 43,
1429. de Narente, s. 32,
1439. de Narenta, s. 159, b. 58.
Treba nadodati da se nazivi Narenta/Narente/Narenti mogu odnositi na rijeku Neretvu (1186. Narentae portus), naselje Drijeva (forum Narenti, mercatum Narenti) i za more pri Neretvinu ušću (mare Narenti, bocha Narenti). U 9. st. susrećemo pridjevske oblike s dočetkom -anus: 834. a Narantanis sclavis,[11] 839. ad Narentanas insulas,[12] 876. adversus Narrentanos.[13] U Dubrovačkom arhivu zabilježeni su oblici s dočetkom –inus: nostri Narentini (1453),[14] scribendo Narentinos (1455).[15] Hrvatski oblici Neretva javljaju se od 14. st.: 1325: Neretva,[16] 1356: curia (sc. bani Bosnae) Nerethua,[17] 1406: Pribislavum de Neretva,[18] 1440: aveva fato in Neretva,[19] 1452: do castelli al ponte de Neretua.[20]Potrebno je naglasiti da Neretva u puku može označavati i pokrajinski naziv, točnije kraj između Ploča, Opuzena i Metkovića.
Neretva kao naziv vode tekućice zabilježen je i na slavenskim prostorima. U Poljskoj teče rijeka Neretwa, u Letoniji Neręta, u Litvi Neretà, u Bugarskoj Neretska reka,[21] a pritok Peka u Srbiji naziva se Neretnica.[22]

kontinuitet toponima nije moguć bez kontinuiteta stanovništva. kako bi ?

" Ipak, ne može se sa sigurnošću reći imaju li ti nazivi zajedničko podrijetlo."

Ovakav zakljucak se mogao i ocekivati, a koliko covjek mora biti tupav da se poziva na ovaj tekst je za neka detaljnija psiholoska istrazivanja.

Ne kenjaj kvake i postedi me kasnosrednjovjekovnih naziva nego daj oblik Narenta (ili bilo sta, sta barem lici na slovenski oblik Neretva) u izvorima, od Pseudo-Skilaksovog doba pa do Anonimnog Ravenjanina (znaci do 7. vijeka, cak i ovih stotinjak godina izlazi iz okvira zadate teme) sto se tice Narone, bilo to rijeke ili naselja. Tada cemo moci da uocimo kontinuitet na koji se pozivas. Sto se tice kontinuiteta stanovnistva, arheologija je do danas odlucno dala svoju rijec.
 
Poslednja izmena:
Сребрена, поштеди ме оваквих спрдања и научи када се употребљава звездица.

Teško bilo odoleti , priznajem :D Mogu bez toga, zbog tebe da.

Ipak, povodom "retva" (resa, 12 rukavaca i slično) u Neretva, imadosmo slične reči:


books


u značenju borbe, naprezanja, napinjanja, natezanja, otimanja (contencio), stega, sila (catena), takmičenja, suparništva (aemulatio)..

dok je sa prefiksom ne-reten/ ne-retan "onaj koji se ne svađa", dobrodelan/ dobrodelna (reka)
books

http://books.google.rs/books?id=nes...d=0CCIQ6AEwAQ#v=onepage&q=nora roniti&f=false
 
Poslednja izmena:
" Ipak, ne može se sa sigurnošću reći imaju li ti nazivi zajedničko podrijetlo."

Ovakav zakljucak se mogao i ocekivati, a koliko covjek mora biti tupav da se poziva na ovaj tekst je za neka detaljnija psiholoska istrazivanja.

Ne kenjaj kvake i postedi me kasnosrednjovjekovnih naziva nego daj oblik Narenta (ili bilo sta, sta barem lici na slovenski oblik Neretva) u izvorima, od Pseudo-Skilaksovog doba pa do Anonimnog Ravenjanina (znaci do 7. vijeka, cak i ovih stotinjak godina izlazi iz okvira zadate teme) sto se tice Narone, bilo to rijeke ili naselja. Tada cemo moci da uocimo kontinuitet na koji se pozivas. .
kenjanje kvaka je odje uglavnom do tebe.lepo ti piše u postu da neretvu (ako treba) i zaobidješ. izgubićemo silnu energiju oko ničega.

mogao bi ti i čitati šta ti drugi pišu, ima se kontnutet mnogih drugih toponima.

Sto se tice kontinuiteta stanovnistva, arheologija je do danas odlucno dala svoju rijec.
a jel?pa koji je taj zaključak arheologije u pogledu kontinuiteta prenosa toponima/stanovništva?
 
Poslednja izmena:
šta je ovo resa?
resa je bara. stajaća voda. dje se napaja stoka.

To je bila jedna od mojih asocijacija povodom hidronima Neretva.
Povodom NE-RETVE, mislim da bi vredelo proveriti da li se koristio glagol RETVATI (u značenju rendati) ili postoji naziv RETVA za rečni RUKAVAC, ili je RETVA sinonim za današnje RESA....s obzirom da je delta ove reke izuzetno sitno i rastresito položena (nekad je imala 12 rukavaca, danas ima samo 4), a neki delovi ne liče na reku nego na rečne "rezance" odn resice:
Neretva.jpg
 
To je bila jedna od mojih asocijacija povodom hidronima Neretva.
nije mi posve jasno to povezivanje neretve i rese.

u mom rodnom selu ima bara koju zovemo resa. voda iz nje se koristi isključivo za pojenje stoke. dakle pojilo, voda, lokva...sasvim nešto drugo od th "rezanaca",

u selu postoje nazivi i za druge vode. te se zovu: pišteti, procipi (procepi), pećine,lokve... zaintrigiran nazivom pištet sam prorondao po internetu i našao da je isti zabeležen u mnogim našim krajevima kao naziv za izvor pijaće vode. dok resa to nije. resa je stajaća voda.
 
Poslednja izmena:
u poljskoj se ima reka neretwa, u letoniji neręta, u litvi neretà, u bugarskoj neretska reka, a pritoka peka u srbiji naziva se neretnica. naziv neretva nosi i reka u volinskoj oblasti u ukrajini.[/I]

U Letoniji Nereta i Neretina..
http://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=-4547237&fid=3685&c=latvia
..Naret,Nareta...
books

http://books.google.rs/books?id=dTk...a=X&ei=5eU3VIuGEui6ygPgt4H4BQ&ved=0CD4Q6AEwBg
http://books.google.rs/books?ei=4ew...er+naro&focus=searchwithinvolume&q=river+naro
..Nereta,Narata
http://books.google.rs/books?id=9jT...a=X&ei=Eu43VNj6LKe2ygO4xIGYBg&ved=0CDQQ6AEwBQ
http://books.google.rs/books?id=L2V...&sa=X&ei=lO43VKP5JoO9ygO03oFQ&ved=0CCYQ6AEwAg

...river Neris in eastern Lithuania (Etymologically, the name is one of a class of hydronyms, widespread in the modern and prehistoric Baltic ranges; e. g. Lithuanian Narotis, Narasa (rivers), Narutis (lake), Old Prussian Narus, Nara near Moscow. These are related to Lithuanian narus, "deep", and nerti, "to dive".http://en.wikipedia.org/wiki/Neris)


Pomoglo bi razrešenju tačno značenje u slovenskim jezicima "retan/reten" odn "neretan/nereten",čak i "nareten". Napr. izraz "resnica" je u slovenačkom jeziku "istina", a reka Neresnica postoji u Sloveniji, kao i istoimeno selo u Istočnoj Srbiji.
ne-reten/ ne-retan "onaj koji se ne svađa", dobrodelan/ dobrodelna (reka)
books

http://books.google.rs/books?id=nes...d=0CCIQ6AEwAQ#v=onepage&q=nora roniti&f=false

nije mi posve jasno to povezivanje neretve i rese..sasvim nešto drugo od th "rezanaca",
U narodnoj zagonetki povodom reke kaže se : Iz planine nicalo, čak u more ticalo..Nekako se podrazumeva da se celokupna reka uliva samo na samo jednom mestu..Dunav se napr. u delti raspe na 5 velikih rukavaca i to je neuobičajeno za reku. Zato je meni logično da se kuriozitet kod reke Neretve (kad se pre ušća voda raspe na 12 rukavaca) zabeleži i u imenu reke kao najtipičnija odlika , otuda sam imala asocijacije na nešto rendano, rasuto, izresano i slično. Nisam ni znala, dok nisi napisao, da je "resa" ujedno i naziv za "baru".
Takođe nisam znala , dok nisam našla kod Miklošića, da su postojali glagoli retiti i retovati, pa je onda reka mogla da bude imenovana po tome što se "ne reta" (umesto što se, po mom viđenju "resa"), zaisno od toga da li je stariji naziv Neretva (kao odrični oblik) ili Naretva. Po prevodu na ruski Manasijevog letopisa iz 14.veka naziv je, po prevodiocu Čertkovu, Naretva, i u Iliriji i u baltičkom primorju.
str 50
http://books.google.rs/books?id=o5c...ved=0CCwQ6AEwAzgK#v=onepage&q=наретва&f=false
 
Poslednja izmena:
Čekaj, je li to sad grčki svršetak? :think:

Интересује те и изговор? На́ра — река в Московской и Калужской областях России, левый приток Оки.
http://slovari.yandex.ru/нара/en/

По википедији ." the name Nara is of Baltic origin, a cognate of the Lithuanian nerti generally meaning "to dive, swim downstream" as well as "to net, crochet""
 
U narodnoj zagonetki povodom reke kaže se : Iz planine nicalo, čak u more ticalo..Nekako se podrazumeva da se celokupna reka uliva samo na samo jednom mestu..Dunav se napr. u delti raspe na 5 velikih rukavaca i to je neuobičajeno za reku. Zato je meni logično da se kuriozitet kod reke Neretve (kad se pre ušća voda raspe na 12 rukavaca) zabeleži i u imenu reke kao najtipičnija odlika , otuda sam imala asocijacije na nešto rendano, rasuto, izresano i slično. Nisam ni znala, dok nisi napisao, da je "resa" ujedno i naziv za "baru".
Takođe nisam znala , dok nisam našla kod Miklošića, da su postojali glagoli retiti i retovati, pa je onda reka mogla da bude imenovana po tome što se "ne reta" (umesto što se, po mom viđenju "resa"), zaisno od toga da li je stariji naziv Neretva (kao odrični oblik) ili Naretva. Po prevodu na ruski Manasijevog letopisa iz 14.veka naziv je, po prevodiocu Čertkovu, Naretva, i u Iliriji i u baltičkom primorju.
resa u našem mistu je stalna voda za pojenje stoke. nalazi se u brdu i nije nizijska bara. pa bi lako moglo biti:

re-sa > u smislu stajaća voda, malo jezero. ono što je ro-sa na listu to je re-sa na toj našoj kosi. (kosa je strmina, deo planine).
re-ka > u smislu tekuća voda

e sad kad znamo što su i reka i resa ukonponujmo u špiku i vir-vor-v'r..

re-vir
ri-ver naravno

nego. šte je drevni imenodavac hteo reći prefiksom ne/na ipred re? čak se i taj deo jadrana zove po njoj (mare Narenti, bocha Narenti). možda ima nešto zajedničko za sve neretve pa da iz toga preopoznamo smisao prefiksa ne/na?.
 
Poslednja izmena:
Pitanje za tebe, zamoljavam :) , kada se diferencira ono praslovensko x (ako se ne varam) u g kod nas tj. h kod Čeha?
onda kada počinje "prosvećenje". loše i različito pismo je odigralo značajnu ulogu u jezičkim promenama.

pa pogledaj nas današnje. za samo šezdesetak godina prosvete nema ikavskog. nema mnogih govora ili reči.

a za poslednja tri veka suživota u dalmatinskoj zagori, u selu do sela, govorilo se u jednom ikavski u drugom ijekavski, gotovo bez uticja govora na govor..
 
Poslednja izmena:
the name Nara is of Baltic origin, a cognate of the Lithuanian nerti generally meaning "to dive, swim downstream" as well as "to net, crochet"

Da. Upravo to isto znači i Neretva.

Koliko vidim, sve se svodi na jadne dokaze da na Balaknu nije bilo Slovena pre stoljeća šestog i još jadnije dokaze da jeste.

- - - - - - - - - -

onda kada počinje "prosvećenje". loše i različito pismo je odigralo značajnu ulogu u jezičkim promenama. pa pogledaj nas današnje. za pedesetak godina prosvete nema ikavskog. nema mnogih dijalekata ili reči.

Nije to x ćirilica, nego transkripicja naročitog fonema.
 
Nije to x ćirilica, nego transkripicja naročitog fonema.
kamo lepe sreće da se, u ta davna vremena, neko setio pa opisao kako se koji fonem izgovara i na što sliči.

počeli su različito pisati jedan isti fonem kao k ili g ili h. tako dan danas moja mate kaže krvati umesto hrvati.

pa su pismo i crkvena služba kasnije delovali na jezik. te današnji govori nose pečat te "prosvete". baš kao što ti kažeš hrvati.
.
e. bez živih matera mi ne znamo kako je onda to x=g-h-k zvučalo u koga. kako ćemo znati?

najveći uticaj na jezik ima svesno ljudsko kerebečenje da bolje opišem ovo "prosveta". ako se želi uspešna komunikacija nema potrebe da se u jeziku menjaju postojeće reči i glasovi.niti da se smišlja nefonetsko pismo. ali eto ljudi ćeli doći po kamen mudrosti permutacijama slova.
 
Poslednja izmena:
Цела покрајина носи назив ЛИВАДИЈА

O čemu se ovde radi? O naštimavanju rezultata.


[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]lìvada[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]lìvada ž 〈G mn lȉvādā〉[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]polje pod travom koje se kosi ili gdje pase stoka[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]♦ pr. (etnici): Lìvada (Slunj, Pokuplje), Lìvadić (Rijeka)
mikrotop. (ob. kao ime gorskih pašnjaka i oranica): Lìvada, Lìvadak (Slatina), Lìvade, Lìvadica[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]✧ ngrč. libádi[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Лева́да (від гр. λιβάδιον — вода, водойма, поле, пасовище)


A to ne mož biti od novogrčkog, kad je toponim istog korena raširen po Istri, Sloveniji, ukrajinska reč левада (livada), prezime Левада, toponim Levada, češko prezime Livada, rusko prezime Ливадов, ruska reč левада*, rumunski (slovenski) toponim Livada itd. (bugarske i srpske toponime i prezimena da ne pominjem). Ili mož? Da li je moguće da je taj novogrčki tako požurio i na brzaka se, tom jednom rečju, načvorio po vascelom slovenskom svetu? :think:

Grčka, kao jedna, opšteuzev, dominantno livadska zemlja, normalno je da ostvari tako snažan livadski uticaj na slovenski svet gde su takve pojave kao što su livade prava retkost. Ipak su livade standardni grčki brend.
____________
*
rus. Левада


  • 1. Береговой лиственный лес, роща из ольхи, вербы, тополя, вяза на поймах рек, заливаемые в половодье.
  • 2. Участок земли близ дома с сенокосным лугом, лесными или садовыми деревьями.
  • 3. Огороженный загон с травяным покрытием для выгула лошадей.

ukr. Лева́да (від гр. λιβάδιον — вода, водойма, поле, пасовище) — присадибна ділянка землі з сінокосом, городом та плодовим садом або іншими деревами.
Також слово може позначати:

  • ділянку річкової долини, що обсаджена деревами і використовується під сіножать, пасовище та частково під городи.
  • обгороджене штучне пасовище для коней площею 2 – 4 га.
  • листяний ліс в заплавах річок України і півдня Росії, що зазвичай складається з дуба, в'яза, вільхи, тополі, верби.

bug. Ливада може да се отнася за:Ливада, обрасъл с трева участък земя;
  • Ливада, село в Област Бургас, България;
  • Ливада, село в Община Струга, Република Македония;
  • Ливада, на гръцки Ливадия, село в дем Пеония, Гърция;
  • Ливада, град в окръг Сату Маре, Румъния;
  • Ливада, община в окръг Арад, Румъния;


polj. lewada:

łąka, polana, polanka


Dakle, novogrčki idiJotizam, odnosno crtani film u kome Gusztav zbog mrlje od mastila na svom stolu ceo grad oboji u crnim mastilom. :kafa:


Srebrena, tenkju na inspiraciji. :hvala:
 
Koliko vidim, sve se svodi na jadne dokaze da na Balaknu nije bilo Slovena pre stoljeća šestog i još jadnije dokaze da jeste.
pesimizam je do isključivosti.

kao da su sloveni došli i pojeli starosedioce. pa ih jeli taman toliko polako da ih iliri stignu naučiti imenima reka, gradova i puteva. slično slovenima su postupili heleni i rimljani. i oni su stare evropljane jeli taman toliko sporo da se ne muče izmišljanjem imena tolikom broju evropskih reka i brda?

a kako bi bilo da se umesto isključivosti prihvati i jedno i drugo.

došlo je do etnogeneze doseljenika i starosedeoca. potomci smo i severnih-slovena i ilira. tako što veli i genetika. preci nosioca markera i E i J su gotovo sigurno bili na helmu u antčko vreme. za I2-DinS. još nije sigurno al će rasplet doći. dakle, sporna je samo valjana procena koliki je udeo jednih i drugih u nama današnjima. slično bi se moglo imati i prilikom etnogeneze starih evropljana, s jedne strane, i došavših helena i rimljana s druge. zašto bi bilo drugačije?

evo jednog štiva koje zaslužuje mesto u vašem virtuelnom ormanu:

PREDANTIČKI TOPONIMI
 
pesimizam je do isključivosti.

kao da su sloveni došli i pojeli starosedioce.

Не кажем да ниси у праву, ал мене занима колко је уопште било тих староседелаца. Тзв. Јустијанова куга је убијала по 10,000 људи дневно само у Цариграду. И та куга се није завршила 542, но се периодично јавља све до 8 века. Ако Цариград има почетком 6 века 400,000 становника, око 700 годне има само 50,000. То је само један пример, а има и друге демографске факторе.
У знатно депопулисане крајеве нису прошли само Словени , већ и други у исто време - Ломбарди су ушли у Италији а Арапи су прошли Блиски Исток и Северна Африка ко кроз швајцарски сир.
 
Не кажем да ниси у праву, ал мене занима колко је уопште било тих староседелаца. Тзв. Јустијанова куга је убијала по 10,000 људи дневно само у Цариграду. И та куга се није завршила 542, но се периодично јавља све до 8 века. Ако Цариград има почетком 6 века 400,000 становника, око 700 годне има само 50,000. То је само један пример, а има и друге демографске факторе.
У знатно депопулисане крајеве нису прошли само Словени , већ и други у исто време - Ломбарди су ушли у Италији а Арапи су прошли Блиски Исток и Северна Африка ко кроз швајцарски сир.
pa nisam ja pisao istoriju. o odnosima različitih etnikuma u to vreme odgovornije su trebali misliti i pisati istoričari.
osim migracija sa severa ima se i obrnut proces. huni nisu ubijali već su sa sobom odvodili porobljeno stanovništvo helma:
Za god. 539./540. Prokop javlja ovo:

Ubrzo je velika hunska vojska, prešavši rijeku Dunav napala cjelokupnu Europu (Balkanski poluotok). To se često dešavalo i ranije, ali toliku užasnu gomilu i tako velik broj nisu tamošnji ljudi nikad doživjeli.
Od Jonskog mora do predgrađa Carigrada sve su odreda pljačkali, osvojili 32 utvrde u Iliriku, silom uništili grad Kasandreju (–) premda ranije nisu osvajali gradove opsadom.

S otetim su se plijenom i sa 120.000 zaobljenika vratili svi kući, a da im se nitko nije suprotstavio. U kasnije su vrijeme često tamo dolazili i činili strašne stvari Rimljanima.

što se tiče kuge imaju se srednjjovekovna svedočanstva. najviše su stradali otoci, gradovi i njima bliska mesta. opustošeni.

zabiti su bile prirodni karantin. pa se za posledicu ima pad nataliteta u romanizovanog stanovništva a povećanje ruralnog (neromanskgog). što je moglo značajnije uticati na etnički profil od nekog vojnog pohoda. kako u 5-6 veku taku i u 15-16.
 
pa nisam ja pisao istoriju. o odnosima različitih etnikuma u to vreme odgovornije su trebali misliti i pisati istoričari.
Чињеница је да нису се претгли писати о тим стварима, и да се јако мало зна о том периоду.
Нашао сам овај линк о демографску историју територије бивше Римске империје + Германија и Скандинавија.
http://www.tulane.edu/~august/H303/handouts/Population.htm
Балкан 400 године: 5 милиона. Балкан 650 године: 3 милиона. Од тога вероватно иде бар милион на мали (али урбани) део Балкана још увек под контроле Византије. Преполовљено становништво и поред словенског уплива које је резултирао да готово читав Балкан прича на нека верзију словенског језика.
 
IV. Nemačka reč "CREINA" znači "KRAJINA":
1. Ime Carniola, mala Karnija, izvire iz opisa antičkog naroda Karna i Karnije, njihove otađbine. Iz istog korena izvire i keltsko-romansko lokalno ime Carnium, čiji je slovenski oblik Kranj.A ime Creina jeste slovenskoga izvora, od izraza "krajina", još posebno u značaju pogranični kraj, što je Kranjska u 10. veku i bila. Imenovanje Creina marcha jeste zato tavtološko, jer je marcha germanski sinonim slovanskoj Creina, krajina. U visokom srednjem veku preovladalo je slovenački oblik opisa po središtu, Kranjska. Krajina - Kranj - Kranjska dakle. Nemci su slovensku Krajinu pogermanili u Krain (Štih 1996; Hauptman 1999) (http://www.google.si/url?url=http://...whCbSC8dWcIXrg).
2. Tudi izraz Creina marcha se da izvajati le iz krajina, ker so Nemci kratki a spremenili v e (prim. n. Crenenburch). Toda še najbolj prepričljiva je razlaga, da Kranjsko izhaja iz besede krajina, ʻpa naj si bo že, da imamo misliti na krajino ali krajevino vesoljnega slovenstva, ali na razne krajine ali marke franškega kraljestvaʼ (JD III, 342) (http://www.google.si/url?url=http://...whCbSC8dWcIXrg).

Nemci za KRANJSKU kažu "KRAIN"
Nemci za BELU KRAJINU (Slovenija) takođe kažu "WEISSKRAIN"

Ovim zaključujem sa slovenačkom/slovenskom KRAJINOM/KRANJSKOM odnosno keltskom CARNIOM.
 

Back
Top