Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

Prenosim samo ono što je cenjeni Šafarik naveo. Evo celog navoda: "- Arsena 'Αρσεγα [Дардан. област Ниша, 527-550] Прок. данас Расина, Arsia (река у Хистрији, 79) Плин., Т.Пејт., Флор., Рав.; данашње Раса, итализирано Арса "

Sta mozemo da konstatujemo na osnovu toga sto Ste preneli?

1. a) stari naziv 'Αρσεγα (nije od prevelike vaznosti to sto je pogresno procitan).

b) danas "Rasina".

2. a) "Arsia"

b) danasnje "Rasa",

c) italizirano "Arsa" ????
---------------------------------------------------------------------

Kako "Arsa" moze da bude "italizirano" kad u potpunosti odgovara starom zapisu "Arsia" ( citanje je "Arsa").
------------------------------------------------------------------------------------------------------

Staro "'Αρσεγα" (Arsegha), danasnje "Rasina". Gde je tu kontinuitet?

Ako pazljivo pogledamo zapisano "Rasina", mozemo primetiti da su prva dva glasa permutirana. Umesto "ar" imamo "ra".
Permutacija glasova vezana je sa cinjenicom da je stari naziv "Ars.." prisvojen u novom "jezicnom mehanizmu", pretrpeo "neophodne, uslovljene" preturbacije.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

To sto je cenjeni Safarik zapisao, sam sebe u tom istom zapisu i negira.
 
Sta mozemo da konstatujemo na osnovu toga sto Ste preneli?

1. a) stari naziv 'Αρσεγα (nije od prevelike vaznosti to sto je pogresno procitan).

b) danas "Rasina".

2. a) "Arsia"

b) danasnje "Rasa",

c) italizirano "Arsa" ????
---------------------------------------------------------------------

Kako "Arsa" moze da bude "italizirano" kad u potpunosti odgovara starom zapisu "Arsia" ( citanje je "Arsa").
------------------------------------------------------------------------------------------------------

Staro "'Αρσεγα" (Arsegha), danasnje "Rasina". Gde je tu kontinuitet?

Ako pazljivo pogledamo zapisano "Rasina", mozemo primetiti da su prva dva glasa permutirana. Umesto "ar" imamo "ra".
Permutacija glasova vezana je sa cinjenicom da je stari naziv "Ars.." prisvojen u novom "jezicnom mehanizmu", pretrpeo "neophodne, uslovljene" preturbacije.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

To sto je cenjeni Safarik zapisao, sam sebe u tom istom zapisu i negira.

Ako pođemo od pretpostavke da je Arsina originalni naziv, onda dođemo do zaključka da je Rasina nov naziv do koga se došlo metatezom prva dva slova.
Svet sasvim drugačije izgleda, međutim, ako uzmemo u obzir da drevni geografi nisu krstili toponime, već su ih zapislivali u skladu sa svojim jezičkim mavikama
Nešto dalje, u istom tekstu čitamo:
"Арзос "Αρζος, "Αρτισκος; Acta град Аlех.; данашња Рашка; од словенског корена ръс, й'с од ономатопејског израза за течење и жуборење воде потиче велик број назива за словенске реке и насељена места, упореди Рад, Раса, Расеница, Расина, Расница, Рака, Раса, Реса, Rjäsno, Ресник, Ресица, Ресата, Рисна, Рос, Рс, Роса, Руса, Русеца, Räzanj, Rešov рьшава обично Оршава, Орша, Оршица, Оршик, река и град у Русији, Литванији, Пољској, Чешкој, Словачкој, Србији, Бугарској итд."
Iako se ne slažem sa Šafarikom oko tumačenja da je .ръс onomatopeja tečenja i žuborenja vode, on nam daje odličan prikaz nastanka i razvoja ovog toponima u krajevima koji su nesporno slovenski.
 
Poslednja izmena:
Чешка академија чува мапу словенских топонима у Источној Немачкој коју је сачинила Хана Скалова , у левом доњем квадранту је прегермански Магдебург.

4e767a90.jpg

Ротковић је рекао: “Ми, заправо, нијесмо тражили ту прадомовину него смо је нашли. Малтене она је нашла нас. Проучавајући славистичку грађу на разним језицима, нашли смо неколико Траутманових књига, објављених од 1939. до 1950, у којијема је он, из архивске грађе, повадио словенске топониме на територији између Одре и Лабе. То је тај научни позитивизам. Нема идеологије него се траже чињенице! Дакле, један њемачки слависта, Рајнхолд Траутман (1863-1951) исписујући податке из архива, нашао је прадомовину Црногораца а ми смо пронашли Траутмана. Наравно, послије његове смрти (1951) на истоме материјалу радили су и други, а нарочито Чехиња Хана Скалова која је нашла 12.000 словенских топонима у Њемачкој и све их унијела у 32 мапе. А ову књижицу, коју нико не помиње у литератури, нашли смо случајно, гледајући књигу по књигу, у амстердамском Славистичком семинару. А да ми се ћерка није удала за Холанђанина, ја не бих нашао ту књижицу! Ђе је ту држава да помогне проучавање своје историје?

Reinhold Trautman (1863-1951)
 
Nije sigurno! Ono sto sam ja 100% siguran je Belazora (Veles) i rijeka Mlava (Mlavus), ovo se spominje u grčkim izvorima prije 6. vijeka i sigurno su slovenski nazivi! Ima još stotine naziva koji se različito mogu tumačiti, npr. Mrkalj je spomenuo Budvu (Butua), može se prevesti sa latinskog kao dva bika, ali to isto može biti i slovenska (srpska) složenica. Moguće je i da znači građevina.
Ovo ostalo sam napisao kako mi je čudno što je staroslovenska religija dala toliko naziva koji se nisu izbrisali ni poslije skoro hiljadugodišnje dominacije hrišćanstva (i skoro 600 godina prisustva islama) na ovim prostorima.

Bez obzira na etničku mešavinu,
(1) tip vokabulara rumunskog jezika, koji je po tipu administrativno "maksimalno" romanski, a privatno-intimno "minimalno" slovenski, zatim

(2) prisustvo slovenskih toponima širom Rumunije i

(3) onomastika sa slovenskim osnovama i romanskim sufiksima (Vladul, Radul, Bratul, Prvul, Kožul itd.)

ukazuju na autohtonu slovenofonost na prostoru današnje Rumunije, Moldavije i istočne Srbije
(npr. Homolje dolazi od slovenske reči Hlm (brdo, gora, planina) sa sufiksacijom zbirne imenice -lje, kao u podšumlje, podolje, Zahumlje, prizemlje, slobodoumlje, kolje i sl. zatim reka Mlava od glagola mlaviti (drobiti, mrskati) koji ima praslovensku etimologiju: prasl. *molviti itd.), odnosno na romanizaciju autohtonog slovenofonog faktora na tim područjima.

Ta autohtona slovenofonost se u ostalim delovima balkanskog poluostrva (antičkog slovenskog Huma) pod različitim subregionalnim istorijskim okolnostima ipak očuvala.

http://en.wikipedia.org/wiki/Myjava_(river)

Myjava (historically also Miava, German: Miawa, Hungarian: Milava).
Summarised_map_of_occurrences_of_Hungarian_tribe_names_%28according_to_the_settlement_names%29.jpg
 
Kaže da je antičko ime grada u današnjoj Crnoj Gori je "albansko" i glasi Brezimenuem. :hahaha:

books



http://books.google.rs/books?id=l2JRAAAAcAAJ&pg=PA160


Grad Brez Imenu (em), odnosno savremno srpski Bez imena. Baš zvuči onako albanski. :per:

Meteon (Medeon, Medun) je stari grad i tvrđava, koja se nalazi 13 km severno od Podgorice. Prvobitno je izgrađen kao tvrđava, a kasnije kao grad, između 4. i 3. veka p. n. e. Grad pominje Tit Livije (XXXIV, 23, 3, XXXII, 3) kao grad u oblasti Labeata i mesto gdje su Rimljani zarobili Karavantija i užu Gencijevu porodicu. Da je taj grad postojao na lokalitetu današnjeg Meduna, potvrđuju i značajni arhitektonski ostaci koji se na ovom lokalitetu nalaze. Na to, u određenom smislu, ukazuje i jedan mnogo kasnije pisani podatak, koji u 7 veku ne. pruža geograf iz Ravene, koji govori da se pored Burzunuma nalazi grad sa imenom Medion (211, 8-10: Iuxta Burzumon est civitas que dicitur Medione). U daljem izlaganju pokazaće se da postoji dosta razloga da se ovaj Burzumon identifikuje sa mestom Bersumnum (Virsiminium) na Pojtingerovoj tabli (Tabula Peutingeriana), odnosno sa današnjom Podgoricom. Sudeći po položaju, načinu gradnje, konstrukciji zidina, Meteon (Medun) je bio značajan ilirski grad na području Labeata
http://sr.wikipedia.org/sr-el/Метеон

Na to, u određenom smislu, ukazuje i jedan mnogo kasnije pisani podatak, koji navodi u VII stoljeću n.e. geograf iz Ravene, i kaže da se pored Burzunuma nalazi grad sa imenom Medion (211, 8-10: Iuxta Burzumon est civitas que dicitur Medione). Postoji dosta razloga da se pomenuti Burzumon identifikuje sa mjestom Bersumnum (Virsiminium) na Pojtingerovoj tabli (Tabula Peutingeriana), odnosno sa današnjom Podgoricom.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Meteon

The Tabula Peutingeriana (Peutinger table, Peutinger Map) is an illustrated itinerarium (in effect, a road map) showing the cursus publicus, the road network in the Roman Empire. The original map (of which this is a unique copy) was last revised in the fourth or early fifth century.[SUP][1][/SUP]
http://en.wikipedia.org/wiki/Tabula_Peutingeriana

Tabula Peutingeriana (21,657 × 930 pixels, file size: 7.62 MB)
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/50/TabulaPeutingeriana.jpg
 
Poslednja izmena:
1.Neretva=Narona/Narenta/Narente/Narenti/ Naro/...Naronta...(poreklo vele od roniti, noriti, ponirati)
i u Poljskoj teče reka Neretwa, a u Letoniji Neręta, u Litvi Neretà, u Bugarskoj Neretska reka, a pritoka Peka u Srbiji se naziva Neretnica.

2.Cetina=Kentona, a u južnoj poljskoj teče takodje reka Cetynia

cetina reka i grad cetinje. stiglo do španije. (poreko? 1. od četa/četina...? 2. ranka kuić: velika tvrdjava)
CETINA%20retocada%203.jpg

nemam podatke o starosti ovih toponima po španiji i poljskoj.
 
Даље, сви дачки градови имају наставак *дава.
Од тврдава?
Ne, ovo ne možeš povezati jer se koren tvrd ne može komadati.

Помиње се и:
"Jamphorina, the capital and chief fortress of Maedica"
Постоји ли каква препрека да се Jamphorina повеже са планином Јавор у западној Србији?

Ako imaš dodatne informacije koje ukazuju da se radi o planini Javor, a ne npr. Jahorina, ne bi bilo loše da ih sve predstaviš, pa da vidimo.

- - - - - - - - - -

1.Neretva=Narona/Narenta/Narente/Narenti/ Naro/...Naronta...(poreklo vele od roniti, noriti, ponirati)
i u Poljskoj teče reka Neretwa, a u Letoniji Neręta, u Litvi Neretà, u Bugarskoj Neretska reka, a pritoka Peka u Srbiji se naziva Neretnica.

Odakle ti ovi podaci? Jer, sam sam pre nekoliko godina isto to zaključio i negde sam i napisao, ali bez ove poljske i pribaltičkih paralela za koje zahvaljujem. :hvala:
 
Poslednja izmena:
Ротковић је рекао: “Ми, заправо, нијесмо тражили ту прадомовину него смо је нашли. Малтене она је нашла нас. Проучавајући славистичку грађу на разним језицима, нашли смо неколико Траутманових књига, објављених од 1939. до 1950, у којијема је он, из архивске грађе, повадио словенске топониме на територији између Одре и Лабе. То је тај научни позитивизам. Нема идеологије него се траже чињенице! Дакле, један њемачки слависта, Рајнхолд Траутман (1863-1951) исписујући податке из архива, нашао је прадомовину Црногораца а ми смо пронашли Траутмана. Наравно, послије његове смрти (1951) на истоме материјалу радили су и други, а нарочито Чехиња Хана Скалова која је нашла 12.000 словенских топонима у Њемачкој и све их унијела у 32 мапе. А ову књижицу, коју нико не помиње у литератури, нашли смо случајно, гледајући књигу по књигу, у амстердамском Славистичком семинару. А да ми се ћерка није удала за Холанђанина, ја не бих нашао ту књижицу! Ђе је ту држава да помогне проучавање своје историје?

Reinhold Trautman (1863-1951)

Bože koje tipično Rotkovićevo prenapuhano lupetanje...
 
Ne, ovo ne možeš povezati jer se koren tvrd ne može komadati.
Ako imaš dodatne informacije koje ukazuju da se radi o planini Javor, a ne npr. Jahorina, ne bi bilo loše da ih sve predstaviš, pa da vidimo.
- - - - - - - - - -
Odakle ti ovi podaci? Jer, sam sam pre nekoliko godina isto to zaključio i negde sam i napisao, ali bez ove poljske i pribaltičkih paralela za koje zahvaljujem. :hvala:
Oво за дава сам нашао на неким румунским сајтовима, сада сам пронашао ово:
"În sîrbă tvrđava înseamnă "fortăreaţă". M-a surprins terminaţia în -dava ."
Гуглов превпдилац "Српска Тврђава значи "тврђава". Сам изненађен завршавају на-Дава." http://dacia.org/forum.php?homeinclude=topicdetails&forum_id=5&category_id=13&post_id=246

Јахорина је исто што и Јаворина.
"Javorina je originalni naziv planine Jahorine. Naziv je dobila po planinskom ili grčkom javoru (lat. -{acer heldreichii}-), čije je najsevernije stanište ova planina. Ogromna stabla grčkog javora su prirodna atrakcija.
Naziv Jahorina se ustalio za vreme turske okupacije, kada je često menjano slovo V u H. Danas u Istočnom Sarajevu postoje udruženja građana kao što su ženski hor Javorina i planinarsko društvo Javorina u Palama, što govori o svesti povodom ovog stanja." http://sh.wikipedia.org/wiki/Jahorina
Међутим, да није Јахорина превише западно за ову причу.
Битном ми се чини и веза Медун - Јавор.
У југозапдној Србији имамо велики број значајних археолошких налаза из гвозденог доба.
Можда је ово мало пресмело, али некао ми заједно иду Меди Међани, и Аријевци, и Аутаријати, на све три локације где се појављују.
...
Oво је занимљиво. Упоредите локацију румунског Београда (данас Алба Иулиа, некада Београд) са локацијом древне Сингидаве.
Има ли, у древним језицима какве, везе између беле боје и сигне. Можда је сива у вези са белом, у изворном значењу.

ПС
Капирам: тврд + ава.
Ава је чест суфикс код топонима на овом простору. Тумачење је да је келског порекла и означава реку. Питање је.
Међутим, шта ако је тврдава туђца код Дачана. По узору на неку комшијску тврдаву, направили своју, и крстили је без осећаја за изворну сложеницу.

ПС 2
Од свих дава, нама би најзанимљивија могла бити она најјугозападнија Тхермидава, која се налази негде на путу за Улпијану.
Каква би била њена етимологија?
 
Poslednja izmena:
Oво је занимљиво. Упоредите локацију румунског Београда (данас Алба Иулиа, некада Београд) са локацијом древне Сингидаве.
Има ли, у древним језицима какве, везе између беле боје и сигне. Можда је сива у вези са белом, у изворном значењу.
И мени је ово изгледало мало натегнуто, и нисам могао да нађем одговор. А онда сам наишао на ово. Зар није очигледно?
Singidunum je uvek bio Beograd, zato što je izvedena jedna glupa metateza od snigi na singi. Svi izvorni indoevropski jezici imaju istu reč za sneg, konkretno za keltski je to snig, i u svima je sneg personifikacija i sinonim za belinu.
Dunum nije samo utvrđenje, odnosno originalno značenje je zemlja na uzvišenju, Frigijci su odlaskom sa Balkana ovu reč odneli u Anadoliju, ona se vratila kao dulum.
Има Миодраг Лалевић у речнику: Синоними и сродне речи српскохрватског језика,Београд, 1974г, одредница бр 18007
Сингав је синоним за сив , као "што је сукно од сингавих оваца, којих је вуна црна, с покојим праменом беле вуне, па се у гребењању и предењу изједначе, сингаве чарапе, корпоран"
Корпоран је "u Srbiji po selima od plavetne čohe haljina sa rukavima do niže pojasa, koja se oblači vrh dečerme"
Из Речника тимочког говора, Јакша Динић, САНУ, 1988.
Синћав.. плавичаст, помодрео
Сињевина.. плаветнило, модрина. сивило неба, измаглица у даљини
Сињи камен..плави камен за прскање винове лозе
Синџир ..ланац
Сига.. изрезани бусен траве заједно са земљом
Синица.. птица сеница (Parus)
http://kosutnjak.info/ptice-u-kosutnjaku/
Онда су Синги, који су дошли из земље Меда и који се облаче на медски начин, такође Бели.
 
Poslednja izmena:
И мени је ово изгледало мало натегнуто, и нисам могао да нађем одговор. А онда сам наишао на ово. Зар није очигледно?


Онда су Синги, који су дошли из земље Меда и који се облаче на медски начин, такође Бели.

Daj, održavaj takve rasprave na temi Bečko-berlinska...
 
Daj, održavaj takve rasprave na temi Bečko-berlinska...
Тема је "Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka".
Иззгледа да је и Сингидунум словенски топоним на Балкану пре 6. века.
Поред овога, по Порфирогениту, Београд је основао Констатин Велики, а што је било пре 6. века.
 
Poslednja izmena:
Тема је "Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka".
Иззгледа да је и Сингидунум словенски топоним на Балкану пре 6. века.
Поред овога, по Порфирогениту, Београд је основао Констатин Велики, а што је било пре 6. века.

Mislio sam na tvoj komentar oko Singa i Meda i hipoteze koje tamo insinuiraš.

Što tačno veli Porfirogenit vezano za Beograd..?
 

Back
Top