A zašto vas dvojica ne pogledate rad Nives Rittig Beljak? Kakve veze ima što su na brdu Zrin Šubići imali utvrđenje, ako su oko njega živeli Srbi?
Inače, za gradištanske Srbe imamo ove podatke:
Nives Rittig-Beljak, 2001., (Bliska sjećanja na davna istraživanja Vlahije u Gradišću (Austrija), Gazophylacium, 1-2., 2001.): Ono što je danas ostalo u pamćenju ovih ljudi slaba je svijest o tome da ih drugi drugi nazivaju Vlasima. U Cikljinu čak kažu da nisu Vlasi.
Vlasi su, kažu okolni stanovnici, malo na svoju ruku, drže se oholo bez razloga. Zato što su "gizdavi" sigurni su u nastupu. No sve te distinkcije danas su bez ikakve žestine. Pejorativno značenje prevagnulo je i stoga nije čudno da ga ne ističu.
- Izjava o učitelju Franzu Miholiću, koji je krajem 19. stoljeća službovao
u Bandolu i tamo u ruševinama kapele našao zapis o tome kako su Vlasi dobili zemlju pod uvjetom da napuste staru vjeru i pređu na katoličanstvo, vjerojatno je prepričan odjeljak iz školske kronike.
Kao mjesto iseljenja navodi se mjesto Sirovica. Kako naziv nije posve čitljiv, Loisberbeck ... ga identificira kao Žirovac (Dvor), gdje su naseljeni pravoslavci (Loibersbeck, 1963., 15).
Ivan Ivanić, 1899, str. 23:
Fran Kurelac im čak poriče hrvatstvo, jer veli da se jedan predeo od 9 sela između Bandola (Vajden) i Parapatićeva brega u županiji Vaš zove Vlahija, a
„žitelji te Vlahije da su bez ikakve sumnje plemenom Srblji, koji su na katoličku veru pristupili."
VLAHIJA
1) Bandol (Weiden bei Rechnitz) - glavno mjesto Vlahije;7400 Weiden bei Rechnitz, Austria
2) Ključarevac (Allersdorf)
3) Hodas Stari (Althodis); 7464 Markt Neuhodis, Oberwart, Burgenland, Austria
4) Marof (Mönchmeierhof);7461 Weiden bei Rechnitz, Austria
5) Podgorje (Oberpodgoria); 7463 Weiden bei Rechnitz, Austria
6) Bošnjakov Brig (Unterpodgoria)
7) Papratić brig (Parapatitsberg)
8) Poljanci (Podler)
9) Širokani (Rauhriegel-Allersgraben)
U blizini se nalazi i Rohrau, Hajdnovo rodno mesto:
http://forum.krstarica.com/threads/251784&page=3
Dokazano prisustvo Srba u Burgenlandu može malo izmeniti "školsku" srednjovekovnu etnografiju Bosanske i Vojne Krajine:
Nives Rittig Beljak:
Kao mjesto iseljenja navodi se mjesto Sirovica. Kako naziv nije posve čitljiv, Loisberbeck ... ga identificira kao Žirovac (Dvor), gdje su naseljeni pravoslavci (Loisersbeck, 1963., 15).
Evo, zahvaljujući Nives Rittig imamo i referencu, knjigu iz 1963, nedvosmisleno nepristrasan izvor, pa ako
Konstantina Velikog put nanese u neku biblioteku, možda može da nam pomogne šta tamo detaljno piše:
- Loisberbeck Josef, Eberau und Rotenturm: Volk und Heimat, Jg. 14, Nr. 17, Eisenstadt, 1961/1962.
- Loisberbeck, Josef: Um Hirschenstein und Plischa, Volk und Heimat, Nr. 19, Nr. 20, Eisenstadt, 1962/1963.
I još nešto:
Nives Rittig Beljak: Ime Vlahija za područje u kojem obitavaju Vlasi
(u domaćem govoru Vlahi)