Kako su migracije Slovena oblikovale Evropu

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
393.870
Zamislite svet od pre više od hiljadu godina. Tada su Sloveni, zajednice prilagodljivih i fleksibilnih ljudi, započeli svoje masovne migracije ka novim teritorijama – od severa Evrope do Balkana. Danas, zahvaljujući revolucionarnim genetskim istraživanjima, naučnici konačno mogu da prate njihove korake i razumeju kako su njihove migracije oblikovale gene i kulturu današnjih evropskih naroda, uključujući i Srbe.

Gde su Sloveni nastali? Timska studija objavljena u časopisu Nature predstavlja dosad najopsežniju analizu genetske istorije Slovena. U projektu koji je trajao četiri godine učestvovalo je više od 30 naučnika, a sada su rezultati dostupni javnosti.Genetski tragovi jasno potvrđuju da se pradomovina svih Slovena, pa tako i Srba, nalazi u zoni gde se danas prepliću severna Ukrajina, južna Belorusija i zapadna Rusija, oko gornjeg toka reke Dnjepar.

Iz ovog područja Sloveni su se tokom 6. do 8. veka širili, naseljavajući centralnu i istočnu Evropu
U nekim regionima, poput istočne Nemačke, migracije su dovele do potpune genetske zamene lokalnog stanovništva, dok je na Balkanu proces bio postepen i obeležen mešanjem doseljenika sa autohtonim populacijama.

Migracije Slovena nisu bile ostvarene silom niti osvajanjima pod vođstvom elita. Slovenski pokret je bio zasnovan na fleksibilnim zajednicama povezanima rodbinskim vezama i prilagodljivim načinom života. To je omogućilo uspešno naseljavanje u vreme političkih i klimatskih turbulencija.

U migracijama su, takođe, učestvovale kompletne porodice, muškarci i žene, što je dodatno uticalo na stabilnost i dugoročnu prilagodbu novih zajednica.
 
mapa.jpg
 
Genetski tragovi Srba

Za prostor Balkana, pa tako i današnje Srbije, rezultati otkrivaju obrazac koji se razlikuje od onoga u severnim područjima Evrope. U istočnoj Nemačkoj ili Poljskoj Sloveni su gotovo u potpunosti zamenili ranije stanovništvo – više od 85 odsto predaka u tom području vuče slovensko poreklo. U Panoniji, međutim, nije bilo potpunog „brisanja” starog poretka i stanovništva.

Kako ističe Valter Pol, sa Austrijske akademije nauka, jedan od vodećih autora studije, migracija Slovena predstavlja u osnovi drugačiji model društvene organizacije, difuziju i širenje jednog naroda ili etničke grupe kroz prirodni „prenos” stanovništva, često u malim grupama ili privremenim savezima, naseljavanje novih teritorija bez nametanja čvrstog identiteta ili elitnih struktura, bez vojnih pretenzija ili kulturnog uticaja.”

Uspešna migracija Slovena u Evropu nije bila posledica osvajanja, nego pragmatičnog načina života koji je izbegavao teške namete i hijerarhije raspadajućeg rimskog sveta.
 
Mitohondrijska DNK Srba

Nova genetska otkrića podržavaju ovo tumačenje. Na severu su se raniji germanski narodi uglavnom već bili odselili, ostavljajući slobodan prostor za naseljavanje Slovena. Na jugu Evrope istočnoevropski doseljenici stopili su se sa postojećim zajednicama. Taj mozaik procesa objašnjava izuzetnu raznolikost prisutnu u kulturama, jezicima, pa i genetici današnje srednje i istočne Evrope, piše ScienceDirect.

Analize mitohondrijske DNK kod Srba pokazuju da su prisutne linije karakteristične za šire slovensko genetsko nasleđe, ali da postoje i haplotipovi specifični za Balkan.Prema istraživanju objavljenom u časopisu Cell, 30–60 odsto genetskog nasleđa današnjih naroda na Balkanu pripadalo je slovenskim doseljenicima, dok preostali deo odražava uticaje prethodnih stanovnika Balkana.

I srpsko genetsko nasleđe odražava ovu teoriju: oko polovine Srba potiče od doseljenih Slovena, dok preostali deo nosi tragove autohtonih balkanskih populacija, Ilira na zapadu, Tračana i Dačana na istoku, Grka na jugu, Kelta oko Dunava, a sve to obojeno snažnim rimskim i vizantijskim uticajem.

Naučnici su došli do zaključka da su se doseljenici ženili i udavali sa postojećim stanovništvom, a nove zajednice bile su mešavina starog i novog.
To objašnjava zašto su današnje balkanske populacije genetski šarolikije – istočnoevropski genetski sloj tu čini polovinu ili manje ukupnog nasleđa.link
 

Back
Top