Šaban
Aktivan član
- Poruka
- 1.805
Znam otprilike šta većina vas misli o ovim ljudima. Zato bih vas zamolio da ne spamujete komentarišući njih kao ovakve ili onakve.
Ako uzmemo u obzir sledeći post na njihovom blogu, možda je dotični Antonić u pravu.
Šta vi mislite?
Evo posta:
Post
Ako uzmemo u obzir sledeći post na njihovom blogu, možda je dotični Antonić u pravu.
Šta vi mislite?
Evo posta:
Kurs je ovih dana, kao i u ne tako davnoj prošlosti, popularna tema. Promena vrednosti dinara, u bilo kom smeru, uvek nekoga stavlja u nezavidni položaj. Jačanje dinara ne odgovara izvoznicima a slabljenje praktično svim ostalim. Značajne oscilacije ne odgovaraju nikome. Bez obzira na ohrabrivanja iz Narodne banke Srbije danas niko ne zna koliko će dinar vredeti za šest meseci što je ogroman problem za srpsku privredu i građane. Najbolje rešenje je samoinicijativni prelazak na evro.
Koje su prednosti uvođenja evra kao valute?
Prelaskom na evro bio bi eliminisan valutni rizik. Preduzeća danas ulažu novac i vreme pokušavajući da se zaštite od ovog rizika. Umesto da pričaju o novim proizvodima, tehnologijama ili tržištima vreme se gubi na rasprave o idealnom trenutku za kupovinu i prodaju evra. Kreditni rejting Srbije bi se popravio jer bi Srbija, bez valutnog rizika, postala manje rizična zemlja za ulganje. Manji rizik znači niže kamate, što znači više jeftinijih kredita za građane i preduzeća. To bi značilo više investicija, kako stranih tako i domaćih, a samim tim i veću zaposlenost i ekonomski rast.
Rizik od depresijacije, koji je ovih dana sveprisutan bi bio eliminisan. Odliv kapitala iz zemlje više ne bi predstavljao problem koji može da ugrozi monternu stabilnost, pa shodno tome građani bi mogli da iznose iz zemlje koliko god kapitala žele a ne da za svaki iznos koji ne staje u džep tesnih farmerki traže odobrenje NBS. Više ne bi bilo straha od trgovinskog deficita pa bi mogle da se smanje carine što bi veliki broj proizvoda učinilo jeftinijim. Evroizacija bi pomogla i izvoznicima jer se troškovi proizvodnje ne bi menjali sa čestom promenom kursa.
Prelaskom na evro sprečili bi NBS da u slučaju sloma bankarskog sistema štampa novac da bi finansirala banke u problemu. Na taj način banke ne bi bile motivisane da ulaze u rizične projekte jer podrška NBS ne bi bila garantovana i bila bi ograničena količinom rezervi ne i brzinom rada štamparije. Evro doduše ne bi sprečio vladu da garantuje kredite i spašava banke, ali bi u tom slučaju bar trošak te politike bio očigledan a ne prikriven.
Konačno, bilo bi lakše finansirati budžetski deficit. Kamate na obveznice republike Srbije bi uvođenjem evra one bile znatno niže. Drugim rečima bilo bi jeftinije finansirati naš glomazni državni aparat.
Šta Srbija gubi evroizacijom?
Čelnici NBS bi najviše izgubili evroizacijom. Srbija više ne bi mogla da vodi monetarnu politiku, što bi jako smanjilo uticaj koji NBS danas ima. Više ne bi mogli da određuju kamatne stope niti da trgovanjem deviznim rezervama utiču na kurs valute. Ove osnovne karakteristike NBS bi bile stvar prošlosti i ona, ili neka nova institucija, bi se isključivo bavile regulacijom i kontrolom bankarskog tržišta. Ovo je možda i najveća prepreka evroizaciji jer bi do sada moćna politička pozicija guvernera bila pretvorena u relativno nevažnu činovničku funkciju bez značajnijeg uticaja. Pošto zbog lošeg iskustva sa NBS i razmišljamo o promeni valute, za građane Srbije bi ovo bila pozitivna promena.
Takođe NBS bi izgubila mogućnost zarade koju ostvaruje kroz emisionu dobit, što predstavlja razliku između kamatnih stopa po kojima NBS daje novac bankama i troškova štampanja istog. U pitanju su značajne sume novca kojih bi se unilateralnim uvođenjem evra bez sumnje odrekli, ali nedovoljno značajne da bi bile dobar argument za ostanak na dinaru.
Da li je moguće zameniti dinar evrom?
NBS ima devizne rezerve od oko 9 milijardi (evra?)dok je ukupna dinarska novčana masa (M2) nešto preko 4 milijardi. Tu bi trebalo dodati i sve obaveze u dinarima kao što su dinarske obveznice ali očigledno je da Srbija ima dovoljno deviznih sredstava za zamenu. Štaviše, nešto bi i preteklo za rezerve koje bi mogle biti korišćene za moguću stabilizaciju finansijskog tržišta.
Iako EU nema mehanizam kojim može da spreči Srbiju da uvede evro guvernera i neki ekonomisti veruju da bi samoinicijativnim uvođenjem evra Srbija prizivala političke sankcije. U svetu trenutno postoji 31 država, odnosno teritorija, koje koriste tuđu valutu i nijednoj sankcije nisu uvedene. Ako šest država odnosno teritorija u Evropi već koristi evro bez posledica, pozivati se na političke sankcije kao jedini izgovor protiv evroizacije je u najmanju ruku neubedljivo.
Konačno, finansijska kriza je ozbiljno uzdrmala valute nekoliko istočnoevropskih zemalja. Ne bi bilo neverovatno i da EU sama promeni kriterijume oko pristupa monetarnoj uniji ne bi li pomogla zemljama članicama ili kandidatima kojima finansijska kriza preti da ozbiljnije ugrozi vrednost valuta Ukoliko zaista dođe do toga Srbija bi trebala da iskoristi šansu i prelaskom na evro ponudi građanima ukus stabilnosti. Ako je evro budućnost Srbije, onda nema dobrih razloga da budućnost ne počne odmah.
Post