Manja
Aktivan član
- Poruka
- 1.211
Dijeta - vitkost ili bolest?
19.7.2007
Mršavljenje je dugotrajan postupak, gdje je najvažnije donijeti odluku o promjeni prehrambenih navika
Posljednja istraživanja u Hrvatskoj pokazuju izrazito visoku stopu pretilosti i s njome povezanu stopu smrtnosti uzrokovanu kardiovaskularnim bolestima i lošim prehrambenim navikama. Unosi se previše zasićenih masnoća, a premalo voća i povrća, ribe i maslinovog ulja. Zamjetno je da zbog prekomjerne težine veliki broj ljudi odluči izgubiti taj višak, no najčešće prije ljeta i to vrlo nezdravim dijetama - UN dijeta, Atkinsonova dijeta, dijeta po krvnim grupama, dijeta čarobnim uljem, … S njihovom „pomoći“ najuporniji dolaze samo do kratkotrajnih pozitivnih rezultata, čemu svjedoči i poražavajuća činjenica da će 95% osoba koje su na težini izgubile nekom od dijeta, nakon njenog kraja vrlo brzo zamijetiti povratak kilograma. Zašto je to tako?
Razlog je jasan – redukcijskim dijetama se bazalni metabolizam svede na minimum, odnosno dolazi do štedljivog trošenja energije. S prvim prestankom pridržavanja tog režima prehrane, dolazi do vrlo brzog povrata svih kilograma, a katkada čak i do dodatnog dobitka. Drastične dijete uzrokuju stres za organizam i mogu dovesti do niza zdravstvenih problema (acidoze, bolesti bubrega, glavobolje, nervoze, depresije, opstipacije, …). Često se javljaju neželjene pojave poput umora, psihičkih tegoba, loše kvalitete kose, kože i noktiju te ponekad i anemija.
Mršavljenje je dugotrajan postupak, gdje je najvažnije donijeti odluku o promjeni prehrambenih navika, a ne izgladnjivati se. Treba znati razlikovati glad, apetit i sitost. Hrana bi svima nama trebala biti izvor zadovoljstva i ne bismo je se smjeli odricati i izvrgavati svoj život patnji i mučenju. Jednostavno treba misliti o tome što i kako se jede. Pravilnim prehrambenim navikama, a i koracima ka zdravlju smatramo polagano jedenje obroka i dnevnu raspodjelu hranjenja na tri glavna obroka (doručak, ručak i večera) te dva međuobroka. Doručak se nikako ne bi smio izostavljati, iako je to najčešći slučaj. Izlike se svode na ne imanje vremena, žurbu i prezaposlenost, no koliko god njih bilo i kakve god da jesu, preskakanjem obroka se ne gubi na težini, već se povećava postotak masnog tkiva, što je, naravno, puno štetnije za organizam.
Promotrimo moguće male preinake vaše prehrane uz pomoć kojih ćete se zdravo hraniti, ali i gubiti na težini:
1. povećati potrošnju ribe
2. dati prednost bijelom mesu naspram crvenog
3. konzumirati cjelovite žitarice (integralna riža, integralna tjestenina, ječam, heljda, zobene pahuljice, …) i sjemenke (bademi, suncokret, lan, buća, …)
4. povećati potrošnju svježeg voća i povrća
5. umjerena konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda
6. ograničen unos slatkiša i grickalica
7. upotreba maslinovog ulja i repičinog ulja kao osnovnih izvora masnoća
8. umjerena količina crnog vina uz obrok (0,2 l po danu)
9. povećan unos vode - 2 l dnevno
10. izbjegavanje ugljikohidrata (kruh, riža, tijesto, krumpir) kao večernjeg obroka, a umjesto toga konzumacija proteina (riba, meso, sir, jaja) sa povrćem
11. ograničiti količinu obroka u tanjuru, odnosno u organizam češće tijekom dana unositi manje količine hrane.
Motivi za mršavljenje su različiti, no glavni bi trebao biti samo jedan – zdravlje! Bolji izgled je samo dodatni bonus promjena prehrambenih navika, koje uz pojačanu tjelesnu aktivnost čine pobjedničku kombinaciju. Nije nužno svakodnevno znojenje, rolanje, vožnja biciklom ili plivanje. Odaberite onu aktivnost koja najbolje odgovara vašem dnevnom ritmu ili se uputite u neki od centara koji se bavi ovom problematikom na profesionalan i najzdraviji način, s ciljem dugoročnih rezultata. Dobro razmislite prije no što počnete provoditi neku dijetu jer one sve doprinose smanjenju prekomjerne težine, ali samo zbog redukcije unosa kilokalorija na 1000 kcal po danu, bez ikakvog razmatranja koliko je uistinu ljudskom organizmu vitamina i minerala potrebno za normalno funkcioniranje. Naglasak treba staviti na posljedice, koje svaka od ovih dijeta ostavlja po zdravlje jer nikome nije u interesu riješiti jedan problem, a „navući“ drugi!
Dipl. ing. nutricionizma Meri Filipović
19.7.2007
Mršavljenje je dugotrajan postupak, gdje je najvažnije donijeti odluku o promjeni prehrambenih navika
Posljednja istraživanja u Hrvatskoj pokazuju izrazito visoku stopu pretilosti i s njome povezanu stopu smrtnosti uzrokovanu kardiovaskularnim bolestima i lošim prehrambenim navikama. Unosi se previše zasićenih masnoća, a premalo voća i povrća, ribe i maslinovog ulja. Zamjetno je da zbog prekomjerne težine veliki broj ljudi odluči izgubiti taj višak, no najčešće prije ljeta i to vrlo nezdravim dijetama - UN dijeta, Atkinsonova dijeta, dijeta po krvnim grupama, dijeta čarobnim uljem, … S njihovom „pomoći“ najuporniji dolaze samo do kratkotrajnih pozitivnih rezultata, čemu svjedoči i poražavajuća činjenica da će 95% osoba koje su na težini izgubile nekom od dijeta, nakon njenog kraja vrlo brzo zamijetiti povratak kilograma. Zašto je to tako?
Razlog je jasan – redukcijskim dijetama se bazalni metabolizam svede na minimum, odnosno dolazi do štedljivog trošenja energije. S prvim prestankom pridržavanja tog režima prehrane, dolazi do vrlo brzog povrata svih kilograma, a katkada čak i do dodatnog dobitka. Drastične dijete uzrokuju stres za organizam i mogu dovesti do niza zdravstvenih problema (acidoze, bolesti bubrega, glavobolje, nervoze, depresije, opstipacije, …). Često se javljaju neželjene pojave poput umora, psihičkih tegoba, loše kvalitete kose, kože i noktiju te ponekad i anemija.
Mršavljenje je dugotrajan postupak, gdje je najvažnije donijeti odluku o promjeni prehrambenih navika, a ne izgladnjivati se. Treba znati razlikovati glad, apetit i sitost. Hrana bi svima nama trebala biti izvor zadovoljstva i ne bismo je se smjeli odricati i izvrgavati svoj život patnji i mučenju. Jednostavno treba misliti o tome što i kako se jede. Pravilnim prehrambenim navikama, a i koracima ka zdravlju smatramo polagano jedenje obroka i dnevnu raspodjelu hranjenja na tri glavna obroka (doručak, ručak i večera) te dva međuobroka. Doručak se nikako ne bi smio izostavljati, iako je to najčešći slučaj. Izlike se svode na ne imanje vremena, žurbu i prezaposlenost, no koliko god njih bilo i kakve god da jesu, preskakanjem obroka se ne gubi na težini, već se povećava postotak masnog tkiva, što je, naravno, puno štetnije za organizam.
Promotrimo moguće male preinake vaše prehrane uz pomoć kojih ćete se zdravo hraniti, ali i gubiti na težini:
1. povećati potrošnju ribe
2. dati prednost bijelom mesu naspram crvenog
3. konzumirati cjelovite žitarice (integralna riža, integralna tjestenina, ječam, heljda, zobene pahuljice, …) i sjemenke (bademi, suncokret, lan, buća, …)
4. povećati potrošnju svježeg voća i povrća
5. umjerena konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda
6. ograničen unos slatkiša i grickalica
7. upotreba maslinovog ulja i repičinog ulja kao osnovnih izvora masnoća
8. umjerena količina crnog vina uz obrok (0,2 l po danu)
9. povećan unos vode - 2 l dnevno
10. izbjegavanje ugljikohidrata (kruh, riža, tijesto, krumpir) kao večernjeg obroka, a umjesto toga konzumacija proteina (riba, meso, sir, jaja) sa povrćem
11. ograničiti količinu obroka u tanjuru, odnosno u organizam češće tijekom dana unositi manje količine hrane.
Motivi za mršavljenje su različiti, no glavni bi trebao biti samo jedan – zdravlje! Bolji izgled je samo dodatni bonus promjena prehrambenih navika, koje uz pojačanu tjelesnu aktivnost čine pobjedničku kombinaciju. Nije nužno svakodnevno znojenje, rolanje, vožnja biciklom ili plivanje. Odaberite onu aktivnost koja najbolje odgovara vašem dnevnom ritmu ili se uputite u neki od centara koji se bavi ovom problematikom na profesionalan i najzdraviji način, s ciljem dugoročnih rezultata. Dobro razmislite prije no što počnete provoditi neku dijetu jer one sve doprinose smanjenju prekomjerne težine, ali samo zbog redukcije unosa kilokalorija na 1000 kcal po danu, bez ikakvog razmatranja koliko je uistinu ljudskom organizmu vitamina i minerala potrebno za normalno funkcioniranje. Naglasak treba staviti na posljedice, koje svaka od ovih dijeta ostavlja po zdravlje jer nikome nije u interesu riješiti jedan problem, a „navući“ drugi!
Dipl. ing. nutricionizma Meri Filipović
) biće i dijeta. Bila je jedna tema o zdravom životu, zdravim životnim navikama u ishrani i telesnoj aktivnosti (da ne kažem vežbanju
), pa se tu pisalo o svemu tome, ne o dijetama. Ovde se razmenjuju mišljenja o raznim dijetama, ponajviše "one", daju saveti šta jesti koji dan, šta može šta ne može i daje podrška onima koji su odlučili da istraju i skinu veliki broj kilograma. Ja sam ovde pročitala mnogo dobrih saveta dok sam držala dijetu. 
)
...ja sam juce celi dan jela vockice i sinoc sam se mucila da zaspim zbog creva koja su krcala...danas nije imalo sanse da pojedem peceni batak sa karabatakom + sve ostalo....dakle nije stvar u zelji da se maximalno redukuje predvidjena porcija vec (bar kod mene) gadjenje na toliko hrane.Aliiii...juce sam celi dan bukvalno bezala iz kuce da ne gledam u kuhinju i serpe da bih provela vocni dan, da ne prekrsim....broj na vagi krece na dole tako da motiv uvek postoji, a ni efekti teretane tri puta nedeljno su vidljivi + brsaljan gel za masazu celulita...uh, nisam opterecena samo zelim da istrajem ....
..mislim koji je cilj sem unistiti sopstveno zdravlje.
