Ogranicenost matematike I, II i III

lightm, buduća legenda, paganko-imate samo MS.0, dokažite sve ostalo u matematici ( pa da vam vidim vaš intelektualni nivo, rešite sve nerešive stvari u matematici, pokažite se, ne skrivate iz tuđiš dela),ovde prekidam saradnju sa vama.

MS.16.SUPROTNE TAČKE BROJA|MS.8|
Tačke broja se okrenu u suprotnom smeru.
(s.x.) , s-oznaka za suprotne tačke.

http://www.*********/images/yt64zymwpush59gd5ksl.png

MS.17.CIKLUSI TAČKE BROJA||MS.8|MS.16|
(s.x.cy) , (.x.cy) , c-oznaka ciklusa , y-broj(opis ciklusa).
(s.0.c1)-(s.1.c1)-(s.2.c1)-(s.3.c1)-...
(s.0.c2)-(s.2.c2)-(s.4.c2)-(s.6.c2)-...
(s.0.c3)-(s.3.c3)-(s.6.c3)-(s.9.c3)-...
...
(.0.c1)-(.1.c1)-(.2.c1)-(.3.c1)-...
(.0.c2)-(.2.c2)-(.4.c2)-(.6.c2)-...
(.0.c3)-(.3.c3)-(.6.c3)-(.9.c3)-...
...

MS.18.CIKLUS SABIRANJA-MNOŽENJE|MS.12|MS.16|MS.17|
Množenje je skraćeni oblik sabiranja 2 (više) istih brojeva.
Množenje je re-ciklus množenja (ax1(a) , ax0(0))
a+a ,množenje ax2 ili a2
a+a+a , množenje ax3 ili a3
a+a+a+a , množenje ax4 ili a4
a+a+a+a+a , množenje ax5 ili a5
...
Proces množenja.monotom.
1.Tačke broja, mesta gde se radnja odvija
2.a4 svodi se na ciklus sabiranja, 5+5=b ,b+5=c , c+5=d, sledi a4=d
(s.0.) 5x4 sledi 5+5=10 , 10+5=15 , 15+5=20 sledi 5x4=20
(s.1.) 5x4 sledi 5+5=9 , 9+5=13 , 13+5=17 , slede 5x4=17
(s.2.) 5x4 sledi 5+5=8 , 8+5=11, 11+5=14 , sledi 5x4=14
...
Proces množenja.kombinovani.
1.tačke broja, mesta gde se radnja odvija
2. a4 svodi se na ciklus sabiranja , (.0.) 5+5=b , (.1.) b+5=c ,(.2.) c+5=d a4=d
(s.0.y1) 5x4 sledi (.0.) 5+5=10 , (.1.) 10+5=14 , (.2.) 14+5=17 5x4=17
...
 
lightm, buduća legenda, paganko-imate samo MS.0, dokažite sve ostalo u matematici ( pa da vam vidim vaš intelektualni nivo, rešite sve nerešive stvari u matematici, pokažite se, ne skrivate iz tuđiš dela),ovde prekidam saradnju sa vama.

Sad si nas sve ratužio jako. :hahaha: Ajde uživaj u dijalogu koji vodiš sam sa sobom. Nemoj samo da preteruješ, oće živci da stradaju od toga.
 
@kumarevo Procitao sam celu temu i zaista ne vidim potrebu za tolikom tvrdoglavoscu. Ako zelis da prosiris necije znanje, onda im odgovori na pitanja i nemoj da bezis od gresaka koje pravis nego ih ispravi. Poceo si sa tom prvom i jedinom aksiomom koja je sama po sebi nejasna jer ne definises ni tacku ni "to izmednju dve tacke". Zatim si poceo da pises nesto sto nazivas dokazima, a nigde ne iznosis tvrdjenja koja dokazujes vec umesto toga samo uvodis nove pojmove. Osim toga, dajes probleme koje matematika moze da resi ali ne dozvoljavas da ti se objasni resenje jer ti trazis da ti se brojevima kaze resenje problema koje je skup, da ti se skupovima kaze resenje problema koje je multiskup itd. Uvodis samo gomilu novih pojmova a nijedan ne objasnjavas kako treba. Ja nemam nista protiv, ali ti garantujem da nesto ovako neozbiljno niko nece razmatrati.
 
@kumarevo Procitao sam celu temu i zaista ne vidim potrebu za tolikom tvrdoglavoscu. Ako zelis da prosiris necije znanje, onda im odgovori na pitanja i nemoj da bezis od gresaka koje pravis nego ih ispravi. Poceo si sa tom prvom i jedinom aksiomom koja je sama po sebi nejasna jer ne definises ni tacku ni "to izmednju dve tacke". Zatim si poceo da pises nesto sto nazivas dokazima, a nigde ne iznosis tvrdjenja koja dokazujes vec umesto toga samo uvodis nove pojmove. Osim toga, dajes probleme koje matematika moze da resi ali ne dozvoljavas da ti se objasni resenje jer ti trazis da ti se brojevima kaze resenje problema koje je skup, da ti se skupovima kaze resenje problema koje je multiskup itd. Uvodis samo gomilu novih pojmova a nijedan ne objasnjavas kako treba. Ja nemam nista protiv, ali ti garantujem da nesto ovako neozbiljno niko nece razmatrati.

Nemanja: postaviću ti pitanje, pogledaj dole sliku, kako ćeš brojevima opisati stanje na slici sa svojim znanjem matematike, to isto pitanje sam postavio i paganku ali nije odgovorio, a to je suština mog prvog posta(#1)
http://www.*********/images/p0f5om7ajf8xoedk92y.png
Za mene je dokaz eksperiment ( ono što se čuje, vidi , ili aparatima detektuje ) a ne teorija ( tačka je ništa , dužina se sastoji od tačaka , izvršiš eksperiment i deliš dužinu i nikad ne dobijaš tačku ).Matematika nije religija (kako je dato tako mora da bude), uvek je podložna reviziji , da se nađu greške ili uvode nove stvari , ako imaš samo jednu osnovnu mogućnosti za eksperimente su mnogo veće neko kad imaš mnogo osnovne ( koje te ograničavaju svojim pravilima ).Ako ne razumeš dokaze ja ti tu ne mogu pomoći.
 
Nemanja: postaviću ti pitanje, pogledaj dole sliku, kako ćeš brojevima opisati stanje na slici sa svojim znanjem matematike, to isto pitanje sam postavio i paganku ali nije odgovorio, a to je suština mog prvog posta(#1)
http://www.*********/images/p0f5om7ajf8xoedk92y.png
Za mene je dokaz eksperiment ( ono što se čuje, vidi , ili aparatima detektuje ) a ne teorija ( tačka je ništa , dužina se sastoji od tačaka , izvršiš eksperiment i deliš dužinu i nikad ne dobijaš tačku ).Matematika nije religija (kako je dato tako mora da bude), uvek je podložna reviziji , da se nađu greške ili uvode nove stvari , ako imaš samo jednu osnovnu mogućnosti za eksperimente su mnogo veće neko kad imaš mnogo osnovne ( koje te ograničavaju svojim pravilima ).Ako ne razumeš dokaze ja ti tu ne mogu pomoći.


Ja mislim da ti ne znas osnovne elemente logike . Uzmi knjigu iz logike za III razred gimnazije , nije velika stotinak stranica cela knjiga a moze ti mnogo pomoci . Ne znas neke osnovne stvari o dokazivanju . Na koji nacin se sprovoi dokaz itd
 
Za mene je dokaz eksperiment ( ono što se čuje, vidi , ili aparatima detektuje )
Takvih eksperimenata nema i matematici.
U matematici mozes da definises pocetne pojmove i aksiome, onda das neki iskaz i potom koriscenjem samo prethodno definisanih pojmova i aksioma dokazes da je tacan, netacan ili da ne moze da se dokaze unutar zadatog sistema.
Kada se nesto dokaze onda to vise nije podlozno nikakvoj reviziji.
Mozes da definises drugacije aksiome i tako napravis neki novi sistem u kojem ce isti iskaz kao u prvom sistemu imati drugaciju vrednost ali njegova vrednost u prvom sistemu se nikako vise nece promeniti bilo kakvom revizijom.

Sve dok pre nekoliko godina konacno nije dokazana Fermaova teorema niko je u matematici nije uzimao za tacnu ili netacnu vec samo kao pretpostavku i zanimljiv problem. Radjeni su, sto bi ti rekao, eksperimenti sa milionima razlicitih vrednosti ali to nikako nije bio dokaz njene tacnosti ili netacnosti.
Kad je dokazana kao tacna tada je postala teorema i to vise ne moze da se promeni. Moze da se nadje drugaciji dokaz ali on ne moze da promani njenu tacnost.
 
Za mene je dokaz eksperiment ( ono što se čuje, vidi , ili aparatima detektuje ) a ne teorija ( tačka je ništa , dužina se sastoji od tačaka , izvršiš eksperiment i deliš dužinu i nikad ne dobijaš tačku ).

Evo jedan eksperiment po tvojoj logici. Svi prosti brojevi su neparni izuzev 2. Neparni prosti brojevi 3, 5, 7, 9, 11, 13, 15, 17, 19 i tako u beskonacnsot. To sto 9 i 15 nisu prosti, a neparan su prosto objasnjenje je da je u pitanju greska u eksperimentu pa ih mozemo zanemariti ;)
E sad ti meni reci je li ovo tacno?
 
Evo jedan eksperiment po tvojoj logici.TEORIJA Svi prosti brojevi su neparni izuzev 2. Neparni prosti brojevi 3, 5, 7, 9, 11, 13, 15, 17, 19 i tako u beskonacnsot. ?

EKSPERIMENT:
3/2=1.5 3 je prost broj
4/2=2 4 je složen broj
5/2=2.5 , 5/3=1.66 5 je prost broj
6/3= 6 je složen broj
7/2=3.5 , 7/3=2.33 , 7/5=1.4 7je prost broj
8/2=4 8 je složen broj
9/2=4.5 , 9/3=3 , 9 je složen broj
10/2=5 10 je složen broj
11/2=5.5 , 11/3=3.66 , 11/5=2.02 , 11/7=1.57 11 je prost broj
12/2=6 12 je složen broj
13=2=6.5 , 13/3=4.33 , 13/5=2.6 , 13/7=1.85 ,13/11=1.28 13 je prost broj
14/2=7 14 je složen broj
15/2=7.5 , 15/3=5 15 je složen broj
16/2=8 16 je složen broj
17/2=8.5 , 17/3=5.66 , 17/5=3.4 , 17/7=2.42 , 17/11=1.53 , 17/13=1.46 17 je prost broj
...
Svi prosti brojevi su neparni izuzev 2.- je tačna
Neparni prosti brojevi 3, 5, 7, 9, 11, 13, 15, 17, 19 i tako u beskonacnsot.- je netačna
DOBIĆETE U BUDUĆNOSTI REŠENJE POJAVE PROSTIH BROJEVA, KAD VAS UPOSNAM SA NOVIM STVARIMA U MATEMATICI.ŠTO NE ODGOVARATE NA MOJA PITANJA, NEZNATE???????
:rotf::zcepanje::gace::klap::dash:
 
Ima u Kovinu jedan univerzitet za novu matematiku, kreacionističku biologiju, geografiju šuplje zemlje, bezgravitacionu fiziku.... Studenti jedva čekaju novog profesora.

Dal si ti normalan čoveče? O čemu ti pišeš? Kakvi dgovori, kakvo predstavljanje slika? Ko će bre na to da ti odgovara? Nemaš ti nikavu publiku, niti je iko spreman da prati neke poludokaze, induktivna zaljučivanja, a sve zasnovano na besmislenom aksiomu.
 
Poslednja izmena:
Nemanja: postaviću ti pitanje, pogledaj dole sliku, kako ćeš brojevima opisati stanje na slici sa svojim znanjem matematike, to isto pitanje sam postavio i paganku ali nije odgovorio, a to je suština mog prvog posta(#1)
http://www.*********/images/p0f5om7ajf8xoedk92y.png
Za mene je dokaz eksperiment ( ono što se čuje, vidi , ili aparatima detektuje ) a ne teorija ( tačka je ništa , dužina se sastoji od tačaka , izvršiš eksperiment i deliš dužinu i nikad ne dobijaš tačku ).Matematika nije religija (kako je dato tako mora da bude), uvek je podložna reviziji , da se nađu greške ili uvode nove stvari , ako imaš samo jednu osnovnu mogućnosti za eksperimente su mnogo veće neko kad imaš mnogo osnovne ( koje te ograničavaju svojim pravilima ).Ako ne razumeš dokaze ja ti tu ne mogu pomoći.

Ok, ajmo da krenemo sa odgovorima:
1. Nije jasno sta uopste zelis da opises, broj tih linija, duzine, ili nesto trece. Drugo nije uopste jasno sta predstavljaju te linije i tacke. Da li su to duzi, intervali, ili nesto trece. Ajde prvo to razjasni pa cemo dalje.
2. Eksperiment nije dokaz. Eksperiment moze da bude dokaz samo ako pokaze da nesto ne vazi jer ako ti eksperimentom proveris da je nesto tacno, ne mora da znaci da ces sledeci put, kad pocetni uslovi budu drugaciji, dobiti isti rezultat. Za to postoje dokazi, koji obrazlazu zasto nikad ne mozes da dobijes drugi rezultat, nezavisno od pocetnih uslova. Eksperiment je dovoljan jedino ako dokazujes da nesto ne vazi, jer je tad dovoljno da nadjes neke pocetne uslove kad rezultat nije takav kakav se tvrdi da ce biti.
3. Ja ne znam o kojim dokazima govoris. Zaista nisi izneo nijedan dokaz. Samo uvodis nove pojmove i operacije. To je kao kad bi rekao da je ovo dokaz: Dve prave u ravni se seku ako i samo ako imaju tacno jednu zajednicku tacku. To je najobicnije definisanje pojma prava koje se seku. To isto vazi i za ove tvoje dokaze.
4. Sto se tice duzi i tacke. Ajmo ovako: Bas zato eksperiment ne dokazuje nista u ovom slucaju. Ti si podelio duz na pola i dobio manju duz. Podelio opet na pola, i dobio manju duz. I to si ponovio konacan broj puta. Onda si rekao, dosta je sad, necu vise da delim, nikad necu dobiti tacku. To je zato sto tacaka ima beskonacno mnogo u svakoj duzi, i ako delis na pola, nikad neces dobiti tacku. Medjutim, suprotnu logiku si primenio kada si pokazivao da je svaki broj racionalan. Tada si posle odredjenog broja koraka rekao da ce se posle beskonacno koraka dobiti trazeni brojilac i imenilac. Ne mozes tu logiku da koristis iz jednog prostog razloga, beskonacno nije broj, tj. svaki broj je konacan, tako da ne nemoguce izvesti beskonacno koraka pa samim tim tvoj dokaz kako je svaki broj racionalan nije dobar. Ostaje ovo deljenje duzi. Kada bi tu duz podelio na pola beskonacno mnogo puta, dobio bi tacku, medjutim, kako ne mozes da delis beskonacno mnogo puta na pola, ne moze ni tu da koristis tu logiku. Ali niko ti ne brani da duz podelis tako da tacka A bude jedan deo a sve ostale tacke drugi deo. Osim toga, duz sama po sebi jeste sastavljena od tacaka, i to ne mozes da osporis jer je u pitanju aksioma, a ne tvrdjenje. Ako promenis aksiomu onda se vise ne radi o istoj geometriji, tako da dok god si u euklidskoj geometriji, duz jeste sastavljena od tacaka.
 
Poslednja izmena:
za ms.x matematičare

MS.19.TAČKE U PRAZNINI BROJEVI|MS.8|MS.16|
Dat je praznina broj na brojevnu duži naći tačke praznina brojeve.
2.(2).2 (.0,1,2,3,4,5,6.) skraćeno (.0[SUB]1[/SUB]6.) ili
2.(2).2 (s.6,5,4,3,2,1,0.) skraćeno (s.6[SUB]1[/SUB]0.)

http://www.*********/images/l0mw61ok0ttpp46ypjo5.png

za školovane matematičare

MS.1.Paganko prepostavka: date su prirodne duži : 0A , 0B , 0C , 0D ,....Ove duži se mogu spojiti u tačku 0 "paganko prirodne veze"
Eksperiment (dokaz).Ja ima samo jednu aksiom i vršim dokazivanje:
1.korak- postavljam prirodnu duž 0A
2.korak-postavljam prirodnu duž 0B tako da su tačke 0 spojene
3.korak-postavljam prirodu duž 0C tako da su tačke 0 spojene
4.korak-postavljam prirodnu duž 0D tako da su tačke 0 spojene
...

http://www.*********/images/djfie5l8lc7tzvr4retv.png
Ovim je dokazana "paganko prirodne veze"(MS.1)

MS.2.Buduća legenda prepostavka: paganko prirodne veze se mogu međusobno povezivati i klasirati- "buduća legenda prirodno dužne linije"
Eksperiment ( dokaz) - za dokazivanje imam aksiom i dokaz (MS.1) i vršim dokazivanje:
1.Spajam {V[SUB]1[/SUB]} jednu po jednu... , monotone spajenje
2.Spajam {V[SUB]1[/SUB],V[SUB]2[/SUB]} jednu po jednu ..., kombinovano spajanje

http://www.*********/images/tqye0fkat6tisyyhh0w.png
Ovim je dokazana "buduća legenda prirodno dužna linija"(MS.2)

MS.3.Lightm prepostavka:buduća legenda prirodna dužna linija V[SUB]1[/SUB] se može složiti po mom pravilu:u smeru početne tačke, početne prirodne duži "light duž"
Eksperiment (dokaz)- za dokazivanje imam (MS.2) i vršim dokazivanje:
1.korak- postavljam duž 0A
2.korak- postavljam duž AB i spajam tačke B
3-korak- postavljam duž BC i spajam tačke C
...

http://www.*********/images/j7hdlqkavqf282xt7v4.png
Ovim je dokazana "lightm duž"
 
za školovane matematičare
MS.1.Paganko prepostavka: date su prirodne duži : 0A , 0B , 0C , 0D ,....Ove duži se mogu spojiti u tačku 0 "paganko prirodne veze"
Eksperiment (dokaz).Ja ima samo jednu aksiom i vršim dokazivanje:
1.korak- postavljam prirodnu duž 0A
2.korak-postavljam prirodnu duž 0B tako da su tačke 0 spojene
3.korak-postavljam prirodu duž 0C tako da su tačke 0 spojene
4.korak-postavljam prirodnu duž 0D tako da su tačke 0 spojene
Ovo skoro da lici na tvrdjenje i dokaz ali ti opet unutar tvrdjenja koristis prethodno nedefinisan pojam "paganko prirodne veze". Kada bi ga prvo definisao video bi da su onda tvoje tvrdjenje i dokaz trivijalne posledice definicije - odnosno jednako definiciji pa nema sta ni da se dokazuje.
Isti slucaj je i sa svim ostalim tvojim "teoremama". To su sve samo definicije. Nista korisno jos nisi dokazao.
 
Nemanja:
1. Pogledaj (#55) ja sam dao rešenje pomoću praznina brojeve, od tebe sam tražio da to opišeš brojevima sa sadašnjim znanjem matematike.
2.Ja matematikom smatram eksperimentalnom naukom, postavim teoriju, izvršim eksperiment i gledam da nije u suprotnost sa osnovnim aksionom, ako nije onda postavim (MS.x), ako se time proširuje neki (MS.x) ja navedodim njihovo ime |MS.x|MS.x|.Ne gledam kako piše u knjigama, uvek postavljam sumnju, ako nađem grešku ja je ispravljam.Meni početni uslovi je osnovni aksiom i eksperimenti ( dokazi).
3.Ja sam lepo rekao šta je tačka a šta prirodna duž,

Kad si učio matematiku, nastavnik ti bi pokazao operaciju sabiranja na brojevnoj polupravu, da li si se pitao šta je sa ostalim odnosima brojeva na brojevnu polupravu kada ti brojevi imaju kontakt.(#68), odnosno kada ti brojevi nemaju kontakt (#72).
Kad te učio odizimanje on ti je to dao kao aksiom, ako pogledaš moje eksperimente oduzimanje je sekundarna operacija od sabiranja (#72), da postoji još u neki oblik.(osim 3,#72, oduzimanje).Ako postupiš suprotno od računske operacije oduzimanje dobiješ presek (#72, presek) dobiješ novu računsku operaciju.
Množenje si naučio kao aksiom, ja ti dajem eksperiment gde je množenje skraćeni oblik sabiranja(#76), da nije osnovna operacija već izvedena od sabiranja.
imaš još neko pitanje ?

za ms.x matematičare
2.(2).2 (s.6,5,4,3,2,1,0.) skraćeno (s.610.)-greška (MS.19)
treba da bude 2.(2).2 (s.0,1,2,3,4,5,6.9 skraćeno (s.0[SUB]1[/SUB]6)

MS.20.SABIRANJE PRAZNINA BROJA I BROJA|MS.19|MS.12|
Posmatraćemo broj a (praznina broj ) i broj b( broj ) na brojevnu duž kada imaju kontakt, odnosno kada se spajaju ( sabiraju )
a=1.(2).1 , b=3

http://www.*********/images/gcvs8ckefcb0q6r58ovm.png

(.0.) 1.(2).1+3=4
(.1.) 1.(2).1+3=4
(.2.) 1.(2).1+3=1.(1).3
(.3.) 1.(2).1+3=1.(2).3
(.4.) 1.(2).1+3=1.(2).4
 
Ima u Kovinu jedan univerzitet za novu matematiku, kreacionističku biologiju, geografiju šuplje zemlje, bezgravitacionu fiziku.... Studenti jedva čekaju novog profesora.

Dal si ti normalan čoveče? O čemu ti pišeš? Kakvi dgovori, kakvo predstavljanje slika? Ko će bre na to da ti odgovara? Nemaš ti nikavu publiku, niti je iko spreman da prati neke poludokaze, induktivna zaljučivanja, a sve zasnovano na besmislenom aksiomu.
Hahahahahaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa....LOL.Ti si lud:hahaha:....Mislim da Kovim zaslužuje kurseve iz Više ograničenosti matematike I,II,III i Revizije crvenog pomaka I,II(da se ne bi naljutio prof.Fosil Vaso)...Koga predlažete za novog rektora Univerziteta u Kovinu?
 
Poslednja izmena:
Nemanja:
1. Pogledaj (#55) ja sam dao rešenje pomoću praznina brojeve, od tebe sam tražio da to opišeš brojevima sa sadašnjim znanjem matematike.
2.Ja matematikom smatram eksperimentalnom naukom, postavim teoriju, izvršim eksperiment i gledam da nije u suprotnost sa osnovnim aksionom, ako nije onda postavim (MS.x), ako se time proširuje neki (MS.x) ja navedodim njihovo ime |MS.x|MS.x|.Ne gledam kako piše u knjigama, uvek postavljam sumnju, ako nađem grešku ja je ispravljam.Meni početni uslovi je osnovni aksiom i eksperimenti ( dokazi).
3.Ja sam lepo rekao šta je tačka a šta prirodna duž,

Kad si učio matematiku, nastavnik ti bi pokazao operaciju sabiranja na brojevnoj polupravu, da li si se pitao šta je sa ostalim odnosima brojeva na brojevnu polupravu kada ti brojevi imaju kontakt.(#68), odnosno kada ti brojevi nemaju kontakt (#72).
Kad te učio odizimanje on ti je to dao kao aksiom, ako pogledaš moje eksperimente oduzimanje je sekundarna operacija od sabiranja (#72), da postoji još u neki oblik.(osim 3,#72, oduzimanje).Ako postupiš suprotno od računske operacije oduzimanje dobiješ presek (#72, presek) dobiješ novu računsku operaciju.
Množenje si naučio kao aksiom, ja ti dajem eksperiment gde je množenje skraćeni oblik sabiranja(#76), da nije osnovna operacija već izvedena od sabiranja.
imaš još neko pitanje ?

za ms.x matematičare
2.(2).2 (s.6,5,4,3,2,1,0.) skraćeno (s.610.)-greška (MS.19)
treba da bude 2.(2).2 (s.0,1,2,3,4,5,6.9 skraćeno (s.0[SUB]1[/SUB]6)

MS.20.SABIRANJE PRAZNINA BROJA I BROJA|MS.19|MS.12|
Posmatraćemo broj a (praznina broj ) i broj b( broj ) na brojevnu duž kada imaju kontakt, odnosno kada se spajaju ( sabiraju )
a=1.(2).1 , b=3

http://www.*********/images/gcvs8ckefcb0q6r58ovm.png

(.0.) 1.(2).1+3=4
(.1.) 1.(2).1+3=4
(.2.) 1.(2).1+3=1.(1).3
(.3.) 1.(2).1+3=1.(2).3
(.4.) 1.(2).1+3=1.(2).4

1. A ja ti opet kazem da nisi rekao sta tacno zelis da opises i sta si predstavio na slici. Ako zelis da opises duzine tih "stapova" i razmak izmedju njih to mozes lepo da uradis uredjenim n-torkama, skupovima, multiskupovima ili necim slicnim u zavisnosti od prirode problema, ne vidim nikakav problem. Brojevima ne mozes da opises nista drugo osim koliko ima necega, a ni ti (u #55) nisi koristio brojeve nego neke tvoje strukture.
2. Opet, niti je matematika ekperimentalna niti ti eksperimentom mozes nesto da dokazes, niti je ijedan od ms.x aksiom ili tvrdjenje, u pitanju je samo uvodjenje novih pojmova i operacija tj. definicije.
3. Jesi rekao i ne sporim to, samo ti ja ponavljam da je to definicija a ne aksiom.

Kad sam ja ucio matematiku niko mi sabiranje nije pokazivao na brojenoj polupravi jer se na brojevnoj polupravi mogu prikazati samo brojevi a ne operacije. Broj na polupravi predstavlja tacku i ne moze imati nikakav kontakt sa nekim drugim brojem. Oduzimanje nije aksiom nego operacija definisana nad brojevima. Mnozenje nisam ucio kao nikakav aksiom, mnozenje je obicna operacija definisana nad brojevima kao i sabiranje. Osim toga, brojevi su najobicniji elementi raznih algebarskih struktura, tako da govoriti o brojevima a menjati operacije sabiranja i oduzimanja nema smisla.

Problem koji si postavio je nista drugo osim nejasno postavljen, jer niti se matematika bavi stapovima, niti se stapovi mogu sabirati i oduzimati, niti si precizno rekao sta trazis da se opise. Izuzetno je resiv na vise nacina, samo kada bi to precizirao. Dovoljno je uraditi isto sto i ti, a to je definisati par novih operacija i primeniti ih i to je to. Jedino sto si ti tim operacijama davao neka imena kao da su korisne jos negde a ne samo kod ovog problema, sto je potpuno nepotrebno.

Osim toga, sve strukture, operacije i sl. koje si uveo su matematicke a resavaju problem, tako da samog sebe negiras kada kazes da je matematika ogranicena. Sve te operacije i strukture si uveo na krajnje neprecizan nacin, iako one pod drugim imenima vec postoje. Npr. te tvoje tacke mozes gledati kao cvorove u grafu, prirodne duzi kao grane, njihove duzine kao tezine grana, spajanja kao stepene cvorova, a prirodne duzne linije kao stabla, a vrednosti tih tvojih novih brojeva su udaljenosti cvora od cvora 0.

Dakle, nema apsolutno nikakave potrebe da izmisljas nove pojmove za nesto sto vec postoji, da duzi zoves brojevima, definicije aksiomama, teoremama i eksperimentima, uniju sabiranjem i slicno kada to vec sve ima svoje ime koje je standardizovano. Osim toga, problem koji si postavio ima matematicko resenje. Dakle moje pitanje je cemu sve ovo?
 
Poslednja izmena:
Nemanja pogledaj : Matematika za 4 razred ( autori velimir sotirović, dušan lipovac , milo latković , B.B.14210 , 2005g.) strane 29,30,95. poseti se.

za ms.x matematičare

MS.21.SLOŽENI PRAZNINA BROJEVI|MS.13|
Posmatraćeno odnos praznina broj a (koji je statičan), i broja b (čija prva tačka nalazi na poslednju tačku praznina broja a) on se udaljava od broja a po brojevnoj duži.
a.(b).c.(d).e a,c,e- brojevi , b,d-praznine brojeva među brojevima
praznina broj 1.(2).2 broj 3:
1.(2).2.(0).3 , 1.(2).2.(1).3 , 1.(2)2.(2).3 , 1.2(2).(3).3 , ...
složeniji oblici praznina brojevi se dobijaju dodatkom (a).b na postojeću osnovnu praznina broja.
 
Nemanja pogledaj : Matematika za 4 razred ( autori velimir sotirović, dušan lipovac , milo latković , B.B.14210 , 2005g.) strane 29,30,95. poseti se.

Ne mogu da ne primetim da literatura baš i nije naročita.... :hahaha:



Neke knjige, svetske, a naše :D
Mihajlo Petrović Alas: Intervalna matematika - diferencijalni algoritam
Svetozar Kurepa: Funkcionalana analiza, elementi teorije operatora
Milan Tasković: Nelinearna funkcionalna analiza 1 i 2
 
Nemanja pogledaj : Matematika za 4 razred ( autori velimir sotirović, dušan lipovac , milo latković , B.B.14210 , 2005g.) strane 29,30,95. poseti se.

za ms.x matematičare

MS.21.SLOŽENI PRAZNINA BROJEVI|MS.13|
Posmatraćeno odnos praznina broj a (koji je statičan), i broja b (čija prva tačka nalazi na poslednju tačku praznina broja a) on se udaljava od broja a po brojevnoj duži.
a.(b).c.(d).e a,c,e- brojevi , b,d-praznine brojeva među brojevima
praznina broj 1.(2).2 broj 3:
1.(2).2.(0).3 , 1.(2).2.(1).3 , 1.(2)2.(2).3 , 1.2(2).(3).3 , ...
složeniji oblici praznina brojevi se dobijaju dodatkom (a).b na postojeću osnovnu praznina broja.

Svidja mi se sto si tako ozbiljno prihvatio moju kritiku i sto na ceo post imas da odgovoris samo to. Niti imam tu knjigu niti cu da je trazim. Ako imas nesto da kazes, izvoli napisi a ne da mi dajes da trazim tako neke knjige. Ja stojim pri svemu sto sam rekao a ti ocigledno nemas sta da odgovoris na to.
 
Poslednja izmena:

Back
Top