Naravno. Osim najranije spomenutog Idrisija i drugih putopisaca koji u narednim stoljećima posjećuju Dubrovnik(Solmski, Guylford, Tolstoj...) i nazivaju ga hrvatskim gradom, tu je i činjenica da su kroz cijelu povijest Dubrovnika brojni književnici i službenici sebe i svoj jezik nazivali hrvatskim imenom unatoč tome što najveći dio tog povijesnog perioda hrvatska država nije imala svoju samostalnost, a Dubrovačka republika jest. Malo gradova u svijetu ima tako jasan i kontinuiran nacionalno-kulturni identitet od svoga početka do danas, kao što je to slučaj za Dubrovnik.
S druge strane, neki drugi narodi koji su zaokupljeni Dubrovnikom u kojem nikada u povijesti nisu spomenuti, danas uopće i ne preispituju pripadnost grada čije je prvo zapisano ime bilo Alba Bulgarica.