Čije su hrvatske domoljubne pesme?
Od Ruđera Boškovića i Dživa Gundulića, preko feldmaršala Borojevića, pa sve do Nikole Tesle, određeni istoričari u Hrvatskoj, ali i šire, pokušavaju da dokažu da je dosta toga na ovom svetu – u stvari njihovo. Pored pomenutih velikana, neki u svom bezobrazluku idu i dalje, te tako danas "imamohrvatsko" čak i hrvatsku ćirilicu i hrvatske gusle! Da tu nešto ne valja, većini je odavno jasno, no, verovali ili ne, stvari mogu otići mnogo dalje.
Svetozar Borojević - kršten u Pravoslavnoj crkvi, njegov otac je bio pravoslavni sveštenik, danas je on za hrvatske istoričare - Hrvat!
Rodoljubive pesme – najlepši stihovi posvećeni voljenoj zemlji i narodu. Srbi imaju dosta dugu tradiciju negovanja patriotskih osećanja, praktično još od doba Turaka i prvih guslarskih pesama. Ne postoji ni jedna epska pesma, bilo kog ciklusa, a da ona ne sadrži makar delić zdravog nacionalnog ponosa. Narodno pesništvo je doživelo svoj vrhunac u stvaralaštvu Filipa Višnjića, koga s pravom nazivaju "srbski Homer'', a poprimilo umetničku dimenziju u "Gorskom vijencu'' vladike Petra II Petrovića Njegoša. Sredinom 19. veka, među Srbe dolazi romantizam, stidljivo i polako, a sa njim i prvi stihovi posvećeni srbskoj zemlji, odnosno srbskom narodu, u tom stilu. Još je Branko Radičević u svom "Đačkom rastanku'' veličao srbsko carstvo i Nebesku Srbiju, da bi se taj "trend'' nastavio u pesmama Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, a doživeo kulminaciju u stvaralaštvu Dučića, Šantića, Rakića. Bez obzira na trenutke diskontinuiteta srbskog rodoljubivog stvaralaštva, danas se možemo pohvaliti zavidnom zaostavštinom kada je ovaj tip poezije u pitanju.
Kada spoznamo našu nacionalnu književnost ovog tipa, verovatno bi mnogi konstatovali: "Pa dobro, to je prisutno i kod drugih, susednih naroda''. Ova konstatacija jeste tačna, ali da li je svuda ta vrsta poezije originalna?
Iako do pre samo stotinak godina marginalan i mali narod, bez svoje države više od osam vekova, danas se Hrvati ponose svojim "tisućljećem", "slavnom domovinom", "bogatom kulturom". Posle raspada SFRJ i obnove hrvatske države, po prvi put posle 1102. (NDH se kao tvorevina Trećeg rajha ne računa), u toj državi počinje da se razvija kult "domoljubne poezije". Mnogi to smatraju tekovinom rata 1991-95, a svakako je najviše uticao Marko Perković poznatiji kao Tompson. Ovaj anonimni pevač, popularnost je stekao pesmom "Bojna Čavoglave", snimljenom početkom rata, a u kojoj preti srbskim dobrovoljcima da će ih njihova (hrvatske vojske prim. Aut.) ruka "stići i u Srbiji". Pesma inače počinje pavelićevskim pokličom "Za dom, spremni", a zanimljivo je, da je posle ove pesme, Tompson izgradio solidnu karijeru pevajući ovakve i slične pesme. Treba još i napomenuti to, da su "Čavoglave" zapravo integralna verzija pesme "Nećete u Imotski", nastala zbog čisto ustaških poruka ove druge. No, ono što je najbitnije, sama pesma je običan plagijat.
O vezama između ustaškog i partizanskog pokreta ne treba posebno govoriti, ali da se melodija jedne partizanske pesme, u nešto bržem izvođenju, a uz to odsvirana na električnoj gitari i modernim instrumentima, plasira već godinama kao najpoznatija domoljubna pesma, malo je znana činjenica. Partizanska pesma "Sivi sokole", nastala u periodu Bitke na Sutjesci ima apsolutno istu melodiju, s tim što je ritam neznatno sporiji, a završetak u apsolutno istoj ravni. Pesma opisuje "herojstvo" Josipa Broza i pogibiju Save Kovačevića, a najmlađi audio snimak ove pesme je stariji od Tompsonovog prvenca dobre tri decenije. Zahvaljujući internetu, ova tvrdnja se lako može dokazati upoređivanjem pesme.
Sivi Sokole
http://www.esnips.com/doc/cdbd57e6-2e45-4e99-899d-ef7f564a1e57/YouTubeSivisokole_3562
Bojna Čavoglave
http://www.esnips.com/doc/6b4a3abd-d0fd-4180-98dc-df46793527a6/0aaYouTubeBojnaavoglave_5153
Ovaj popularni hrvatski pevač, nije se zaustavio na kopiranju tuđih melodija ovde, već je otišao i dalje. Njegova druga najpoznatija i najsrbofobičnija pesma "Anica, kninska kraljica", u kome preti da će "zapaliti Krajinu do Knina", takođe je plagijat, ali ovoga puta, jedne pesme koja je originalno četnička, tj. Ravnogorska! Iako deluje više nego čudno, melodija je više nego slična "Pesmi narodnim prvacima", koju je Milan Mića Petrović snimio daleke 1981. više od decenije pre Tompsonovog hita. Svakako da je ritam sporiji u "Pesmi narodnim prvacima", ali osnovna melodija je identična. Vrlo lako se i to može uporediti:
Pesma narodnim prvacima
http://www.esnips.com/doc/6d6db044-6cd4-472b-8719-b83157bf3288/1Pesma_narodnim_prvacima_
Anica, kninska kraljica
http://www.esnips.com/doc/0bd91426-...arkoPerkovicThompsonAnicaKninskaKraljica_7712
Bilo kako bilo, Tompson nije jedini niti prvi koji je srbske pesme kopirao, neki su to uradili mnogo pre njega, ali i na mnogo bestidniji način. "Marširala kralja Petra garda" je srbska pesma iz Prvog svetskog rata, iako je mnogi smatraju ravnogorskom, a kralj Petar koji se u pesmi pominje je zapravo kralj Petar I. To nije smetalo hrvatskoj tamburaškoj grupi "Zlatnim dukatima" da 1991. snimi pesmu "Korak ide za korakom". Doduše, i ta pesma je integralna verzija pesme "Boj se bije, bije, ustaški se barjak vije", (videli smo da imaju običaj da snime proustašku verziju pesme, pa potom drugu u kojoj neće biti pomenut poglavnik, mrtvi Srbi i sl.) nastale ili za vreme NDH ili kasnije od ustaške emigracije (tamburaško izvođenje i delimično izmenjen tekst neće nikog zavarati). Bilo kako bilo, plagijat je ovde više nego očigledan:
Marsirala kralja Petra Garda
http://www.esnips.com/doc/85c49b77-...fa8b/2Cetnicke---Marsirala-Kralja-Petra-Garda
Zlatni dukati – Boj se bije, bije
http://www.esnips.com/doc/6be11e74-...aYouTubeBojsebijebijeUstaskisebarjakvije_3937
Ista grupa je 1991. snimila, uz tambure, još jednu pesmu po čisto srbskoj melodiji. Ponovo se radi o muzici jedne ravnogorske pesme, koju je Milan Petrović snimio deset godina ranije. U pitanju je pesma "Omladinci Ravnogorci", nastala još u periodu Drugog svetskog rata. Naravno, tamburaško izvođenje je i ovde prisutno kao nezaobilazan detalj. Iako ne možemo sa sigurnošću da kažemo kako je ova, pa i ostale melodije, stigla do hrvatskih izvođača, najverovatnije je, da se to dogogilo preko ustaške emigracije, koja je svakako pratila delovanje srbske emigracije, pa tako i muziku. Sličnosti su, i ovde više nego vidljive:
Omladinci Ravnogorci
http://www.esnips.com/doc/608b8720-24ba-4847-989c-c55ded98bcf8/3Omladinci,_Ravnogorci_
Hrvati, oj junaci
http://www.esnips.com/doc/b7d500ff-...8b/3aYouTubeZlatnidukatiOjHrvatiojjunaci_5332
Milan Petrović Mića, najpoznatiji pevač patriotskih pesama van Otadžbine bio je nebrojeno puta meta hrvatskih plagijatora.
Pored ravnogorskih, naši zapadni susedi muzičari, nisu se libili da "malo" izmene i starije pesme. Tako je stara srpska patriotska pesma "Oj Srbijo, mati", postala "Oj Hrvatska, mati" (obično uz skandiranje ide i dodatak "Srbe ćemo klati"). "Oj Srbijo mati" je nastala početkom 20. veka, po svoj prilici pred Prvi svetski rat, zbog spominjanja Bosne, Vojvodine i Like, mada ne treba isključiti mogućnost ni da je nastala pre, u 19. veku (podatci su više nego oskudni i variraju od izvora do izvora). "Oj Srbijo mati" su kod nas prvi snimili protojereji Vlado Mikić i Radomir Perčević još 1989. godine, povodom šest vekova Kosovskog boja, dok je Mića Petrović to uradio 1984. Za razliku od njih, Hrvati su pesmu, uz Hrvatsku zamenjenu Srbijom počeli da pevaju tek krajem devedesetih i to na utakmicama ("Oj Hrvatska mati, Srbe ćemo klati"). U novije vreme, na internetu se mogu naći verzije koje se od naše pesme razlikuju jedino po tome što je Srbija zamenjena Hrvatskom, a deo koji spominje Crnu Goru je izbačen. Da je ovo autentična srbska pesma dokazuju nam i sledeći stihovi, koje su naša braća-nebraća preuzeli bez ikakve izmene:
"Srem, Banat i Bačka,
tri srca junačka"
Ako je Srem delom u današnjoj Hrvatskoj, a za vreme NDH bio je ceo u njenom sastavu, zašto se pominje Srem i možemo da razumemo. Ali Banat i Bačka, niti su ikad bili deo hrvatske države, niti imaju značajan hrvatski etnički faktor. Ovo jasno ukazuje, da se stihovi odnose na Vojvodinu Srbsku, te da je "Oj Hrvatska mati" čist plagijat.
Oj Srbijo, mati
http://www.esnips.com/doc/3596fa38-...-Radomir-Percevic-1988---03----Oj-Srbijo-mati
Oj Hrvatska, mati
http://www.esnips.com/doc/a59911d7-971c-41e5-8ec9-78dcff72c8b9/4aYouTubeOjHrvatskaMati_1811
Nikola Urošević Gedža, poznati pevač srbskih patriotskih pesama, je 1991. snimio pesmu "Čuvaj nam Bože Srbiju" koja se nalazila na istoimenom albumu. Melodija dosta nalikuje na onu iz ravnogorske "Planino majko", s tim što je ritam malo brži. Pored Uroševića, ovu pesmu su nešto kasnije pevali i drugi izvođači, ali od 1992, pevaju je i "domoljubni" pevači, počev od Đanija Maršana. Muzika je nešto izmenjena, ali su stihovi ili slični onima iz srbske verzije ili identični. Hrvatska je, svakako zamenjena Srbijom.
Čuvaj nam Bože Srbiju
http://www.esnips.com/doc/ee3eafbc-...Nikola_Urosevic_Gedza_-_Cuvaj_Nam_Boze_Srbiju