Na današnji dan_ desilo se

Danas je ponedjeljak , 8. maj, 128. dan 2023. Do kraja godine ima 237 dana.

1429. - Predvođeni Jovankom Orleankom, Francuzi su u Stogodišnjem ratu probili sedmomjesečnu opsadu Orleana, natjeravši u bjekstvo engleske osvajače.
1794. - Na giljotini pogubljen francuski hemičar Antoan Loren Lavoazje, jedan od tvoraca moderne hemije, poslije suđenja održanog istog dana, na kojem je njega i još 27 optuženih revolucionarni sud osudio na smrt kao "zastupnika ubiranja kraljevskog poreza". Lavoazje je otkrio da je vazduh smješa kiseonika i azota, dokazao da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio značaj kiseonika za sagorjevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je kristalizovani ugljenik.

1815. - Na brdu Ljubić kod Čačka Srbi u Drugom srpskom ustanku do nogu potukli trostruko jaču tursku vojsku. Oko 1.500 ustanika predvodili su Miloš Obrenović i Lazar Mutap, a oko 5.000 Turaka Imšir-paša, poznat kao Čaja paša. Pobjeda je ustanicima ulila silno samopouzdanje i Srbe masovno podigla na oružje.
1828. - Rođen švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti doživio je priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena "Medalja Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".
1873. - Umro engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od tvoraca liberalne političke teorije. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama, a u etici zastupao utilitarizam, polazeći od učenja DŽeremija Bentama. U ekonomiji je posljednji značajan predstavnik engleske klasične škole - poznat je po teoriji troškova proizvodnje. NJegovo najznačajnije djelo "O slobodi" na srpski je prvi preveo, napisao predgovor i objavio 1867. knez Petar Karađorđević, kasnije srpski kralj Petar Prvi. Ostala djela: "Sistem logike", "Utilitarizam", "O predstavničkoj vladi", "Principi političke ekonomije", "Ogist Kont i pozitivizam", "Potčinjenost žena".

1873. - Prvu knjigu o vinu na srpskom "Iskusni podrumar" u Beču je objavio Zaharije Stefanović Orfelin, u kojoj je pisao o berbi grožđa, spravljanju vina i podrumarstvu. Tvrdio je da su najbolja srpska vina manastirska, prije svih karlovačko.
1880. - Umro francuski pisac Gistav Flober, jedan od osnivača francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatrač činjenica, protivnik građanskog licemerja. Romanom "Gospođa Bovari" uznemirio je javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala djela: romani "Buvar i Pekiše", "Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija", dva pozorišna komada i više novela i obimna "Prepiska".
1884. - Rođen američki državnik Hari Truman (naslovna fotografija), predsjednik SAD od 1945. do 1953, upamćen po odluci da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, u trenutku kad je Japan praktično već bio poražen u Drugom svjetskom ratu, počinivši tako najveće pojedinačne ratne zločine u istoriji čovječanstva. Šef države je postao poslije smrti Frenklina Rozevelta. Stvorio je 1947. doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama "ugroženim komunističkim pokretima", čime je podstakao hladni rat. Uvukao je 1950. godine SAD u korejski sukob i započeo program izgradnje vojnih baza i remilitarizacije Zapadne Njemačke. Na osnovu zakona "o očuvanju uzajamne bezbjednosti", vlada SAD je 1951. od "Maršalovog plana" i "Trumanove doktrine" sačinila opšti plan ekspanzije Zapada i osnivanja agresivnih vojnih paktova. Tada su donijeti i propisi koji su onemogućavali radničko-sindikalno organizovanje u SAD, a njegovu vladavinu obilježila je i histerija krajnje desnice koju je predvodio republikanski senator DŽozef Makarti .
1894. - Srpski fizičar Mihailo Pupin u Njujorku prijavio patent za konstruisanje aparata za telefonske i telegrafske prenose na veće udaljenosti.
1902. - U erupciji vulkana Mon Pele na Martiniku potpuno uništen grad Sen Pjer, a katastrofu je preživjelo samo dvoje od 30.000 stanovnika.
1903. - Umro francuski slikar i vajar Pol Gogen, čiji je umjetnički pogled izgrađen na protivstavu impresionističkom shvatanju slikarstva. Njegov postupak karakterišu pojednostavljeni oblici u čvrstoj konturi, široko tretirani planovi, bogata hromatska skala, jaki kontrasti boja, ukidanje perspektive. Tako nastala sintetička forma, mirna, robustna i monumentalna, natopljena je poezijom čiste čulnosti, a tema je najčešće egzotičan svet domorodaca tahićanskog ostrva Fatu-Iva, među kojima je i umro. Najznačajnije slike je uradio tokom dva boravka na Tahitiju, gdje je pobjegao od civilizacije - "Ćeretanje", "Dvje djevojke s Tahitija", "Materinstvo", "Bjeli konj", "Plemkinja"...
1921. - U Švedskoj ukinuta smrtna kazna.
1944. - Sovjetske jedinice u Drugom svjetskom ratu oslobodile Sevastopolj, izbacivši Nijemce iz te strateški važne crnomorske luke na poluostrvu Krim.
1945. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile cijelu teritoriju Čehoslovačke.
1984. - Sovjetski olimpijski komitet odlučio da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.
1992. - Predsjedništvo Jugoslavije usvojilo ostavku načelnika Generalštaba oružanih snaga Jugoslovije i vršioca dužnosti saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnika Blagoja Adžića i za načelnika Generalštaba imenovalo general-pukovnika Životu Panića. Smijenjen je i komandant Druge armijske oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac i penzionisano 38 generala.
1992. - Umro ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, jedan od utemeljivača parodijsko-satiričnog žanra minijatura i romansi s lutkama i osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka, jedinstvenog u svijetu. Stvaralac inventivnog duha i bogate mašte, režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim djelima tog pozorišnog žanra, poput "Čarobne Aladinove lampe", "Neobičnog koncerta", "2:0 za nas", "Đavoljeg mlina".
1994. - Mađarska socijalistička partija Đule Horna na parlamentarnim izborima nadmoćno pobijedila dotad vladajuću stranku Slobodnih demokrata.
1995. - Francuski predsjednik Fransoa Miteran i lideri 80 zemalja obilježili su na svečanosti u Parizu pola vijeka od završetka Drugog svjetskog rata.

1996. - Umro Luis Migel Lukas Domingen, vjerovatno najbolji svjetski borac sa bikovima u 20. vijeku, čija je vještina inspirisala američkog pisca Ernesta Hemingveja.
1999. - Avioni NATO-a do temelja srušili zgradu glavne pošte u centru Užica, već oštećenu prilikom napada 16 dana ranije, a prilikom bombardovanja civilnih ciljeva u Nišu ubijene su dvije osobe.
2001. - SR Jugoslavija primljena u članstvo Svjetske banke.
2006. - Raspravno vijeće Haškog suda osudilo bivšeg komandanta Hrvatskog vijeća odbrane Ivicu Rajića na 12 godina zatvora za ratne zločine počinjene u selu Stupni Do u oktobru 1993. godine.
 
Danas je sreda, 10. maj, 130. dan 2023. Do kraja godine ima 235 dana.


1559. - Sinovi ostarjelog turskog sultana Sulejmana Drugog poveli bitku za otomanski prijesto, u mjestu Konja u Maloj Aziji. Vojska Selima - koji je 1566. postao sultan Selim Drugi potukla je snage Bajazita, primoravši ga da s pristalicama pobjegne u Persiju, gdje je kasnije ubijen.

1594. - Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save Turci spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju Svetog Save, 359 godina poslije njegove smrti, prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed Treći naredio je Sinan-paši da po svaku cijenu uguši pobune Srba, a ovaj je, znajući da do groba Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, pa se potom vraćaju vjeri predaka, naredio da se prenesu mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pjesma: "Na Vračaru Sinan viče: / gori, gori, svešteniče; / to si od nas zaslužio / što si raju prosvetio".

1760. - Rođen francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao riječi i melodiju francuske himne. Pjesmu, komponovanu kao marš, prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pjevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana "Marseljeza".

1774. - Umro francuski kralj Luj Petnaesti, koji je naslijedio prijesto kao petogodišnjak 1715, poslije smrti pradjeda Luja Četrnaestog. Bio je poznat kao rasipnik i od njega potiču riječi: "Poslije mene potop". Vodio je neuspješan rat za austrijsko nasljeđe i Sedmogodišnji rat, poslije kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu. Ukinuo je jezuitski romokatolički red i konfiskovao im imovinu.

1844. - Popečiteljstvo prosveštenija Srbije naložilo svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum je uzet kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, a akt o osnivanju jedne od najznačajnijih nacionalnih ustanova kulture, na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika Popečiteljstva prosveštenija, potpisan je 4. septembra 1844.

1849. - Umro japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predjele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".

1865. - Predsjednika Konfederacije otcijepljenih južnih država SAD DŽefersona Dejvisa, u američkom građanskom ratu, zarobile trupe Sjevera.

1871. - Mirovnim ugovorom u Frankfurtu poražena Francuska poslije prusko-francuskog rata primorana da preda Nijemcima pokrajine Alzas i Lorenu i da plati visoku ratnu odštetu.

1881. - Krunisan rumunski kralj njemačkog porijekla Karol Prvi Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

1894. - Rođen američki kompozitor ruskog porijekla Dimitri Tjomkin, izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više nagrada "Oskar". Filmovi: "Gospodin Smit ide u Vašington", "Samo anđeli imaju krila", "Senka sumnje", "Dvoboj na suncu", "Nazovi M radi ubistva", "Div", "Starac i more", "Rio Bravo", "Tačno u podne", "Čajkovski".

1899. - Rođen američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj tehnici spojio klasicizam s početka 20. vijeka s modernim shvatanjem plesa. Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vrijeme svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija", "Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smiješno lice", "Na plaži", "Diži zavjesu".

1904. - Umro engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. "spašavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za koga se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo.

1923. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevina Grčke sklopile konvenciju o osnivanju "slobodne zone u Solunu", koja je Jugoslaviji predata na upotrebu 6. marta 1925. na period od 50 godina. Zona obuhvata 94.000 kvadratnih metara, na kojoj je Jugoslavija dobila isljučivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od deset godina, poslije čega se automatski produžava svakih pet godina.

1933. - Nacisti su u centru Berlina priredili prvo masovno spaljivanje knjiga, bacivši na lomaču više od 25.000 primjeraka djela Karla Marksa, Sigmunda Frojda, Bertolta Brehta, Alberta Ajnštajna i ostalih jevrejskih, njemačkih i komunističkih autora, koje su pristalice Adolfa Hitlera označile kao "dekadentne".

1940. - Nacistička NJemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je poslije nacističke invazije na Dansku zaposjela bivšu dansku koloniju Island.

1940. - Poslije ostavke Nevila Čemberlena pristalice politike popuštanja Adolfu Hitleru i potpisnika kapitulantskog "Minhenskog sporazuma" 1938, kojim je Čehoslovačka natjerana da NJemačkoj ustupi Sudetsku oblast, britanski premijer postao Vinston Čerčil, koji je potom proveo naciju kroz Drugi svjetski rat.

1941. - Rudolf Hes, zamjenik njemačkog nacističkog vođe Adolfa Hitlera, spustio se padobranom u Škotsku, namjeravajući da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s NJemačkom. NJegov prijedlog nije prihvaćen i Hes je kraj Drugog svjetskog rata dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. za ratne zločine osuđen na doživotnu robiju.

1967. - Američko vazduhoplovstvo prvi put u Vijetnamskom ratu bombardovalo luku Hajfong u Sjevernom Vijetnamu.

1977. - Umrla američka filmska glumica DŽoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvijezda tridesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Mildred Pirs", "Lice jedne žene", "Humoreska", "Prokletnici ne plaču", "Strah", "NJežna pjesma", "Demonska žena", "Šta se dogodilo Bebi DŽejn."


1979. - Umrla srpska filmska glumica Italina - Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, poslije udaje Tamara Đorđević, najpoznatija filmska glumica u Jugoslaviji između dva svjetska rata, prva naša glumica koja je ušla u svjetsku enciklopediju filma. Prije Drugog svjetskog rata igrala je niz glavnih uloga u filmovima njemačke i češke produkcije, a poslije rata epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: "Erotikon", "Galgentoni", "Fantom Durmitora", "A život teče dalje".

1981. - Socijalista Fransoa Miteran u drugoj rundi predsjedničkih izbora u Francuskoj pobijedio dotadašnjeg šefa države Valerija Žiskara D' Estena, čime je ljevica u toj zemlji došla na vlast poslije tri decenije.

1988. - SAD stavile veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN, kojom je Izrael osuđen zbog invazije na jug Libana.

1993. - Više od 200 tajlandskih radnika poginulo u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u provinciji Nakon Patom.

1994. - Nelson Mendela kao prvi crnac inaugurisan za predsjednika Južne Afrike.

1994. - Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni preuzeo dužnost premijera Italije na čelu koalicione vlade u kojoj su - prvi put poslije Drugog svjetskog rata - bili i neofašisti.

1995. - Najmanje 100 ljudi poginulo kada se lift, koji je prevozio rudare u jednom rudniku zlata u blizini Orknija u Južnoj Africi, iznenada otkačio i stropoštao na dno rudnika.

1996. - Premijer Indije Narašima Rao podnio ostavku poslije izbornog poraza njegove Kongresne stranke.


1997. - U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.
 
Danas je petak, 12. maj, 132. dan 2023. Do kraja godine su 233 dana.

1820. - Rođena engleska medicinska sestra Florens Najtingel, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se rođendan obilježava kao Međunarodni dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. vijeka organizovala je bolnice pri britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama sa 40 odsto smanjena je na dva odsto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice su poslije Prvog svjetskog rata - u kojem su liječile srpske vojnike - pomogle osnivanje takve škole u Beogradu, iz koje je prva generacija medicinskih sestara izašla 1924.
1842. - Rođen francuski kompozitor Žil Emil Frederik Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna djela izražavaju francusku građansku romantiku. Komponovao je više od 20 opera, uglavnom s lirskom tematikom, u kojima je dočarao osjećajne heroine i lirsko-patetične muške tenorske likove. Djela: opere "Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais", baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pjesme.

1871. - Umro francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija".
1884. - Umro češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, začetnik i najznačajniji predstavnik češkog muzičkog nacionalizma. Inspirisao se narodnim legendama, istorijom i folklorom. Djela: opere "Prodana nevjesta", "Dalibor", "Libuša", "Poljubac", ciklus simfonijskih poema "Moja domovina", gudački kvartet "Iz moga života", klavirske i kamerne kompozicije.
1888. - Velika Britanija uspostavila protektorat nad Sjevernim Borneom i Brunejom.

1904. - Rođen čileanski pisac i diplomata Neftali Rikardo Rejes Basualto, poznat kao Pablo Neruda (na fotografiji), najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Poslije učešća u Španskom građanskom ratu, gdje se sprijateljio sa španskim pjesnikom Federikom Garsijom Lorkom, uglavnom je bio okrenut idealima socijalne pravde i političkoj borbi za prava potlačenih. U početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, potom je poetsku žestinu i čulnost kombinovao s tradicionalnom pjesničkom formom, a oprobao se i u slobodnijoj pjesničkoj tehnici s nadrealističkim elementima. Kasnije faze karakteriše jače osjećanje tuge zbog prolaznosti svega, ali i nova vjera u ljudske i društvene vrijednosti. Umro je 1973, ubrzo poslije ubistva čileanskog predsjednika Salvadora Aljendea i dolaska na vlast desničarske vojne hunte. Djela: pjesničke zbirke "Praznična pjesma", "Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma", "Pokušaj beskonačnog čovjeka", "Boravak na Zemlji", "Španija u srcu", "Treći boravak 1935-1945", "Opšta pjesma", "Grožđe i vjetar", "Elementarne ode".

1907. - Rođena Ketrin Hepbern, američka filmska glumica, dobitnica Oskara. Među brojnim filmovima su "Lubav kad joj vrijeme nije", "Pogodi ko je došao na večeru", "Afrička kraljica", "Nevolje sa bebom".

1918. - Rođen američki inženjer Džulijus Rozenberg, koji je sa suprugom Etel 1953. kao prvi civil u SAD osuđen na smrt zbog špijunaže, navodno zbog odavanja SSSR-u tajni o atomskom naoružanju. Kazna je izvršena uprkos kampanji širom svijeta da im bude pošteđen život.
1935. - Umro poljski diktator maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsjednik Poljske od 1918. do 1922. i inicijator rata protiv sovjetske Rusije 1920. i 1921. Na današnji dan 1926. uspostavio je vojnu diktaturu i vlast je držao do smrti.
1947. - Poslije godinu dana snimanja prikazana je "Slavica", prvi jugoslovenski igrani film poslije Drugog svjetskog rata. Režiser i scenarista bio je Vjekoslav Afrić, snimatelj Žorž Skrigin, a tumači glavnih uloga Irena Kolesar, Marjan Lovrić i Ljubiša Jovanović.
1949. - Zvanično ukinuta sovjetska blokada Zapadnog Berlina, započeta krajem juna 1948, pošto su i zapadni saveznici i SSSR shvatili besmislenost beskompromisnog suprotstavljanja.
1957. - Umro američki filmski režiser i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm, protagonista snažnog naturalističko-senzualnog stila u kinematografiji, jedan od najvećih režisera u doba nijemog filma. Bio je izrazito snažna umjetnička priroda i nije dopuštao kompromise, što ga je onemogućilo da u američkoj krajnje komercijalizovanoj filmskoj industriji ostvari većinu zamisli, pa je često morao da glumi u tuđim, katkad i umjetnički neuspjelim filmovima. U Francuskoj je na samrti odlikovan Legijom časti. Filmovi: režija - "Slijepi muževi", "Lude žene", "Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli", gluma - "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka".
1967. - Umro engleski pisac Džon Mejsfild, koji je u poeziji često slikao grube i sirove vidove života, pri čemu je kao kontrast još jače isticana idiličnost njegovih stihova. Pisao je i drame u rimovanom distihu, ali one imaju samo književnoistorijsku vrijednost. Djela: pjesme "Balade s mora", "Soneti", "Vječno milosrđe", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard", drame "Veliki petak", "Kralj Filip".
1969. - U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava snižena s 21 na 18 godina.
1992. - Skupština srpskog naroda u BiH na zasjedanju u Banjaluci donijela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije Srna.
1994. - Umro škotski političar Džon Smit, lider britanske Laburističke partije, pod čijim je vođstvom stranka, poslije 15 godina u opoziciji, znatno ojačala. To je njegovom nasljedniku Toniju Bleru obezbijedilo "odskočnu dasku" za povratak laburista na vlast 1997.
1995. - Vlasnici "Rokfeler centra" u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili bankrotstvo tog gigantskog poslovnog centra.
1997. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali sporazum o obustavi neprijateljstava u južnoj ruskoj republici Čečeniji, koji su čečenski separatisti ubrzo prekršili.
2001. - Umro Aleksej Tupoljev, ruski konstruktor aviona.

2006. - Od eksplozije na naftovodu u blizini Lagosa, najvećeg grada Nigerije, poginulo oko 200 ljudi.
2008. - Umrla Irena Sendler /Križanovska/, Poljakinja koja je iz Varšavskog geta u Drugom svjetskom ratu spasila 25.000 jevrejske djece. 2008. - U snažnom zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale koji je pogodio jugozapadnu kinesku oblast Sečuan poginulo je ili nestalo više od 87.000 ljudi, među kojima i 5.335 đaka.
2016. - Umro Aleksandar Karađorđević, knez, sin kneza Pavla i knjeginje Olge, pilot Kraljevskog britanskog vazduhoplovstva.
 
Danas je srjeda, 17. maj, 137. dan 2023. Do kraja godine ima 228 dana.


1395. - Kraljević Marko - prema oskudnim istorijskim podacima - poginuo na Rovinama kao turski vazal u bici protiv vlaškog vojvode Mirče. Kao najstariji sin i nasljednik kralja Vukašina Mrnjavčevića, poslije očeve pogibije 1371. u Maričkoj bici protiv Turaka, nastavio je da vlada srpskim oblastima oko Prizrena, Skoplja i Prilepa. Pouzdanih podataka o njegovom životu i vladavini gotovo da nema, ali je u narodnim pjesmama idealizovan kao uzor junaštva, viteštva i čestitosti, kao zaštitnik nejakih od zuluma i nasilja. On je najpopularniji lik srpskih narodnih pjesama.

1510. - Umro italijanski slikar Sandro Botičeli, koji je radio religiozne i alegorijske kompozicije, a posebno je poznat po likovima Bogorodice s malim Hristom. Njegov crtež je elegantan i uznemiren, likovi idealizovani, a cijelo djelo prožeto melanholijom i lirskim raspoloženjem. Djela: "Poklonjenje kraljeva", "Proljeće", "Rođenje Venere" i ilustracije za "Božanstvenu komediju" Dantea Aligijerija.


1749. - Rođen engleski ljekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv velikih boginja, čime je utemeljio modernu imunologiju. Uočio je da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju velike boginje ni u vrijeme epidemija. Poslije dvije decenije rada u maju 1796. godine uspješno je vakcinisao jednog osmogodišnjeg dječaka. Njegova vakcina je ubrzo u cijelom svijetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od smrtonosnih velikih boginja.

1809. - Francuski car Napoleon Prvi izdao dekret kojim je prisvojio papske teritorije.

1838. - Umro francuski sveštenik i diplomata Šarl Moris de Taljeran Perigor, vješt i beskrupolozan političar. Kao predstavnik trećeg staleža i predsjednik Ustavotvorne skupštine, koja je zasjedala od 1789. do 1791. godine, izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije postajao je sve umjereniji i emigrirao je poslije proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vrijeme Direktorijuma i vladavine cara Napoleona Prvog bio je šef diplomatije. Predviđajući Napoleonov slom, izdao je gospodara i stupio u kontakt s ruskim carem Aleksandrom Prvim i austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio je 1814. i 1815. predsjednik vlade, a u vrijeme Julske monarhije ambasador u Londonu od 1830. do 1834.

1866. - Umro francuski kompozitor Erik Sati, protivnik impresionizma i pobornik specifičnog uprošćenog muzičkog izraza. Posebno je gajio humor i grotesku. Djela: balet "Priroda", klavirske kompozicije "Hladni komadi", "Osušeni embrioni", "Tri komada u obliku kruške".

1900. - Rođen iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, poslije zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio u Iran iz izbjeglištva. Vladao je do smrti 1989, uspostavio sistem teokratske diktature i insistirao na širenju islamske revolucije, što je podrazumijevalo i podršku islamskim teroristima širom svijeta.

1911. - Rođena američka filmska glumica irskog porijekla Morin O'Saliven, poznata po ulogama Tarzanove partnerke Džejn u seriji filmova s Džonijem Vajsmilerom. Filmovi: "Tarzan i njegova drugarica", "Tarzan i njegov sin", "Tarzanova najveća avantura", "Tarzan u Njujorku", "Visoki čovjek", "Dejvid Koperfild", "Ana Karenjina", "Braća Marks na trkama", "Kardinal Rišelje", "Ponos i predrasude".

1917. - Umro srpski vojskovođa i vojvoda Radomir Putnik, koji se kao sjajan strateg posebno istakao u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1916. U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom brigadom i Veterničkim odredom, jedinicama koje su se istakle u borbama na Javoru, Krevetu, Velikom Šiljegovcu, Đunisu, oko Pirota i u oslobađanju Niša, Vranja i Gnjilana. U srpsko-bugarskom ratu 1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. je postavljen za pomoćnika načelnika Generalštaba. Tada je u program obuke starješina uveo rješavanje taktičkih zadataka na Višoj školi Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu službu. Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću povjerena mu je 1893, ali mu je 1895. oduzeta i 1896. je penzionisan pod sumnjom da sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. poslije ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i od tada je kao načelnik Generalštaba i ministar vojske 1904, zatim od 1906. do 1908. i 1912. rukovodio ratnim pripremama. Umnogome zahvaljujući njemu, srpska vojska je naoružana brzometnim oružjem i teškom artiljerijom, utvrđena je njena doktrina, povećan je i obučen rezervni starešinski kadar, otvorene su oficirske škole rodova, obučeno više generacija generalštabnih oficira, izrađeni su ratni planovi i propisani postupci mobilizacije. U Prvom balkanskom ratu je kao načelnik Štaba Vrhovne komande znatno doprinio pobjedi srpskih armija u neočekivanom sudaru s turskom vojskom u Kumanovskoj, a zatim u Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i pripremio vojsku, predvidjevši bugarski napad, što je bilo odlučujuće za trijumf u Bregalničkoj bici. U Prvom svjetskom ratu 1914. vještim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga doprinio je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915, osujetivši nizom manevara namjeru njemačke Vrhovne komande da je u sadejstvu s bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi, ali su ga prethodno saveznici - pogrešno procijenivši situaciju - onemogućili da ofanzivom spriječi Bugarsku da stupi u rat na strani Centralnih sila. U toku povlačenja srpske vojske teško je obolio i upućen je na liječenje u Francusku, gdje je umro.

1935. - Umro francuski kompozitor Pol Dika, profesor Pariskog konzervatorijuma, koji se inspirisao klasičnom tradicijom, obogativši je uticajem kasnoromantičara i impresionista. Djela: orkestarski skerco "Čarobnjakov učenik", opera "Arijadna i Plavobradi", koreografska poema "Peri".

1940. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu okupirala glavni grad Belgije - Brisel.

1946. - Zbog saradnje sa njemačkim nacistima, premijer Rumunije u Drugom svjetskom ratu Mitri Antonesku osuđen na smrt.


1954. - Vrhovni sud SAD osporio pravilo iz 1896. da obrazovanje treba da bude "odvojeno ali jednako", čime je odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.

1957. - Egipat zabranio izraelskim trgovačkim brodovima da prolaze kroz Suecki kanal.

1965. - Između SAD i Velike Britanije obavljen prvi transatlantski TV prenos programa u boji. Američki komercijalni telekomunikacioni satelit "Erli Bird" prenosio je emisiju američke TV mreže NBC "Novi pogled na staru Englesku".

1974. - Od tri eksplozije automobila bombi u centru Dablina poginulo 32 i ranjeno više stotina ljudi.

1987. - Irački ratni avion "F-I miraž" ispalio dvije "egzoset" rakete na američki vojni brod "Stark", koji je patrolirao Zalivom, usmrtivši 37 i ranivši 62 mornara.

1991. - Ruska Federacija nezavisnih sindikata odbacila odluku sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova o zabrani štrajkova.

1992. - U sarajevskom naselju Pofalići muslimani ubili više od 200 Srba i zapalili njihove kuće. Istovremeno, iz naselja Otes i Stup građani hrvatske nacionalnosti masovno su iselili zbog pokušaja muslimana da ih prisilno mobilišu u vojsku.

1994. - Njegova svetost patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksij Drugi, Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle i zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić potpisali "Sarajevsku deklaraciju," u kojoj pozivaju na mirno rješavanje sporova, dostojanstvo, slobodu i prava svih naroda.

1994. - U Malaviju održani prvi višepartijski izbori, na kojima je vlast izgubio predsjednik Kamuzu Banda, koji je tri decenije diktatorski upravljao tom afričkom državom.

1995. - Bježeći ispred hrvatske ofanzive, oko 270 Srba iz opština Pakrac i Okučani uspjelo preći na teritoriju Republike Srpske. Zbog žestokih napada muslimanskih jedinica, istog dana u srpske opštine Bihać i Petrovac izbjeglo nekoliko hiljada žena, djece i starih osoba.

1995. - Pobjednik predsjedničkih izbora u Francuskoj Žak Širak preuzeo dužnost šefa države, obećavši da će uliti nov elan naciji razdiranoj nejednakošću i nezaposlenošću.

1997. - U Kinšasi, glavnom gradu Zaira, ušle pobunjeničke snage, čiji je vođa Loran Kabila preuzeo vlast kao novi šef države, dan poslije bjekstva iz Kinšase predsjednika Mobutua Sese Seka. Kabila je objavio da je naziv Zaira promijenjen u Demokratska Republika Kongo.


1998. - Pripadnici separatističkog pokreta "Tamilskih tigrova" ubili Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na sjeveru Šri Lanke.

1999. - Izbore u Izraelu dobio vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda, što je označilo novi podstrek mirovnom sporazumu Izraela s Palestincima.
 

Na današnji dan, 23. maj​


IZVOR: BETA UTORAK, 23.05.2023. | 00:00

1430 - Zarobljena je Jovanka Orleanka (Jeanne d'Arc) i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.

1498 - Na lomači je spaljen italijanski dominikanski kaludjer Djirolamo Savonarola (Girolamo), politički i verski reformator u Firenci.
1514 - U Madjarskoj je počela seljačka buna pod vodjstvom plemića Djerdja Dosa. Četiri meseca kasnije, ustanak je ugušen, a Doso je ubijen.


1526 - Papa Klement VII pristupio je Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv rimsko-nemačkog cara Karla V.

1533 - Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer (Thomas Cranmer) objavio je da je poništen brak kralja Henrija VIII sa Katarinom Aragonskom (Catherine of Aragon) i da je njegovo venčanje sa Anom Bolen (Anne Boleyn) legalno. To je dovelo do raskida Engleske crkve i Vatikana.

1618 - Pobunom Čeha u Pragu protiv habsburškog cara Ferdinanda II počeo je Tridesetogodišnji rat. Razljućeni gradjani izbacili su kroz prozor Gradske većnice careve namesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dve protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije su potom proterali jezuite i organizovali svoju vojsku.

1707 - Rodjen je švedski prirodnjak Karl fon Line (Carl von Linne) osnivač i prvi predsednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Uveo je binarnu nomenklaturu biljaka.

1848 - Rodjen je nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental (Otto Lilienthal) čiji su modeli letelica kasnije korišćeni u konstrukciji aviona.

1886 - Umro je nemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, autor knjige o Prvom srpskom ustanku protiv Turaka ("Srpska revolucija" - 1829).

1906 - Umro je norveški dramski pisac Henrik Ibzen (Ibsen). Prvi uspeh donela mu je drama sa nacionalnom tematikom "Pretendenti na presto", a svetsku slavu stekao je "Per Gintom" i "Norom".

1908 - Rodjen je američki fizičar Džon Bardin (John Bardeen), dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. Sa Vilijamom Šoklijem (William Shockley) izumeo je tranzistor.

1915 - Italija je objavila rat Austro-Ugarskoj, napuštajući neutralnost u Prvom svetskom ratu.

1920 - Osnovana je Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.

1934 - U Luizijani su, u okršaju sa policijom, ubijeni Boni (Bonnie) Parker i Klajd Barou (Clyde Barrow), ozloglašeni razbojnički par.

1937 - Umro je američki multimilioner Džon Rokfeler (John Rockefeller), osnivač naftnog koncerna Standard Oil.

1939 - Britanski parlament usvojio je plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.

1945 - Nemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler (Heinrich Himmler) izvršio je samoubistvo dan nakon što su ga Britanci zarobili; uhapšen je Hitlerov naslednik admiral Karl Denic (Doenitz).

1949 - Osnovana je Savezna Republika Nemačka, sa Bonom kao glavnim gradom.

1960 - Agenti izraelske tajne službe Mosad uhvatili su u Argentini nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana (Eichmann). Na suđenju u Jerusalemu Ajhman je osuđen na smrt vešanjem.

1962 - U Beogradu je umrla srpska slikarka Zora Petrović, čija dela imaju značajno mesto u modernom srpskom slikarstvu. Bila je profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.

1971 - U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u istočnoj Turskoj poginulo je najmanje hiljadu ljudi.

1975 - U Ljubljani je umro istaknuti jugoslovenski i slovenački vajar Boris Kalin. Jedan je od osnivača Likovne akademije u Beogradu.

1994 - Kandidat demohrišćana Roman Hercog (Herzog) postao je predsednik Nemačke.

1997 - Predsedničke izbore u Iranu dobio je predvodnik umerene političke struje Mohamad Hatami (Mohammad Khatami).

1999 - Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau (Johannes) izabran je za predsednika Nemačke.

1999 - Avioni NATO-a su grafitnim bombama izazvali nestanak struje u gotovo celoj Srbiji.

2002 - U talasu vrućina, koji je zahvatio Indiju, umrlo je 1.030 ljudi, najviše u južnoj državi Andra Pradeš. Temperatura je dostigla rekordnih 51 stepen Celzijusa.

2002 - Umro Emir Dragulj, akademski slikar, grafičar, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.

2007 - Optuženi za ubistvo premijera Zorana Djindjića, pripadnici zemunskog kriminalnog klana i rasformirane Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije, oglašeni su krivim i osudjeni na ukupno 378 godina zatvora.

2008 - U razornom zemljotresu koji je 12. maja najviše pogodio kinesku provinciju Sečuan, poginulo je 55.239 ljudi, dok ih se 24.949 vode kao nestali, povredjeno je 281.066 ljudi, dok ih je 5,4 miliona ostalo bez krova nad glavom, saopštili su kineski zvaničnici.

2009 - Nemačka Savezna skupština izabrala je ponovo Horsta Kelera za predsednika Nemačke. Keler se kao deveti predsednik Savezne Republike Nemačke na toj funkciji .
 
Danas je sreda 24. maj, 144. dan 2023. godine. Do kraja godine ima 221 dana.

1543. - Umro poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke. Umjesto ptolomejskog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je poslije istraživanja koja je obavio po povratku s višegodišnjih studija u Italiji - polazeći od teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar svijeta oko kojeg kruže Zemlja i druge planete - uspostavio heliocentrični sistem. Prema tom učenju, Zemlja i planete se kreću po putanjama u čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere je posljedica kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju nebeskih tijela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posljedice i za ostale prirodne nauke i cjelokupan duhovni razvoj čovječanstva. Njegovo učenje je, uz mnoštvo sljedbenika, zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije, imalo i mučenike - Đordana Bruna je sud inkvizicije poslao na lomaču, a Galilea Galileja, pod prijetnjom smrti, primorao da svoje učenje proglasi zabludom. Rimska crkva je 1616. zabranila sva djela kojima je osnova bilo Kopernikovo učenje. Djela: "Komentariolus...", "De revolucionibus orbium celestium".

1544. - Rođen engleski ljekar i fizičar Vilijam Gilbert, nazvan "ocem elektriciteta", lični ljekar kraljice Elizabete Prve. U fizici se proslavio - mada mu je ta grana nauke bila samo hobi - kapitalnim djelom "O magnetima". Dokazao je da je Zemlja veliki loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu, kako se do tada vjerovalo, nego prema magnetnim polovima planete. Shvatanjima magnetizma nebeskih tijela i elektriciteta snažno je uticao na razvoj nauke u 17. vijeku.

1686. - Rođen njemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom. Takođe je stvorio skalu za mjerenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom, na kojoj je tačka smrzavanja na 32. stepenu, a ne na nuli kao kod Celzijusove skale. Farenhajtova skala je u upotrebi u SAD, ranije i u Velikoj Britaniji.

1743. - Rođen francuski ljekar i novinar Žan Pol Mara, jedan od vođa Francuske revolucije i lider montanjara. U listu "Prijatelj naroda", koji je pokrenuo, zastupao je interese gradske sirotinje i seljaka i bespoštedno žigosao aristokratiju. Zalagao se za ukidanje torture i smrtne kazne i za slobodu štampe. Sukobio se 1793. sa žirondincima, koji su ga optužili za izdaju, ali ga je sud oslobodio. Predvodio je od 31. maja do 2. juna 1793. jakobinski ustanak protiv vlasti žirondinaca, poslije kojeg je uvedena jakobinska diktatura. Ubila ga je žirondinka Šarlota Korde u julu 1793. Djela: "Filozofski esej o čovjeku", "Okovi ropstva".

1819. - Rođena britanska princeza Aleksandrina Viktorija, koja je kao kraljica Viktorija Prva bila na prijestolu od 1837. do 1901. Tokom njene vladavine u Velikoj Britaniji je izvedena industrijska revolucija, kapitalistička proizvodnja se naglo razvila, a britansko kolonijalno carstvo se raširilo po cijeloj planeti. Njena vladavina se često naziva "viktorijanskim vijekom".

1822. - Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea potukle su Špance u bici kod Pićinće, čime je Kito obezbijedio nezavisnost od Španije.

1844. - Pronalazač telegrafa Semjuel Morze je iz Vašingtona poslao u 65 kilometara udaljeni Baltimor prvu telegrafsku poruku u istoriji, koja je glasila: "Šta je to Bog uradio?". Linija Vašington - Baltimor je postavljena za šest sedmica, pošto je prethodno Kongres SAD odobrio 30.000 dolara za njenu gradnju.

1850. - Rođen srpski revolucionar Afanasije Stojanović, jedini učesnik Pariske komune među južnim Slovenima, koji je 1871. ranjen na barikadama. Poslije propasti Komune vratio se u Srbiju, gdje je dvaput zatvaran, potom se sklonio u Austriju, zatim u Rusiju, gdje je umro i sahranjen uz najveće vojne počasti.

1899. - Rođen srpski arhitekta Branislav Kojić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti, projektant Umjetničkog paviljona na Kalemegdanu i starog dijela palate "Borba". Jedan je od osnivača Grupe arhitekata modernog pravca poslije Prvog svjetskog rata, čiji je bio dugogodišnji predsjednik. Djela: "Poljoprivredne zgrade", "Industrijska arhitektura", "Stara gradska i seoska arhitektura u Srbiji", "Seoska arhitektura i rurizam".

1926. - Otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu, čija gradnja je uz pomoć Karnegijeve zadužbine započeta 1921, a završena 1924. Bila je to prva zgrada u Srbiji namjenski građena za biblioteku. Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" dobila je 1946.

1941. - Na izlazu iz Danskog prolaza njemački ratni brod "Bizmark", koji je krenuo u Atlantik da potapa britanske konvoje, pogodio je u Drugom svjetskom ratu britansku krstaricu "Hud", od čijih su se 1.422 mornara spasila samo trojica. Potom su britanski brodovi počeli da gone njemački "Bizmark" i pogodili ga 27. maja 1941. na pučini ispred francuske obale, poslavši na dno okeana 2.300 članova posade.

1941. - Rođen američki pjevač i kompozitor Robert Cimerman, poznat kao Bob Dilan, jedan od najpopularnijih muzičara 20. vijeka. Smislio je 1965. i popularisao tzv. folk-rok muziku, ali je komponovao i pjevao i mnoštvo balada, protestnih, kantri i folk pjesama. Na koncertima širom svijeta demonstrirao je muzičku univerzalnost, svirajući usnu harmoniku, gitaru, klavir.

1964. - U nemirima na fudbalskoj utakmici u prijestonici Perua Limi, izazvanim odlukom sudije da poništi gol domaće ekipe, poginulo je više od 300 ljudi, u najvećoj nesreći u istoriji fudbala.

1974. - Umro američki pijanista afričkog porijekla kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi "Djuk" Elington, jedan od najznačajnijih džez muzičara. Orkestar koji je osnovao 1926. bio je uzor svim orkestrima džez muzike. Napisao je oko 2.000 kompozicija.

1977. - Predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolaj Podgorni isključen iz Politbiroa vladajuće Komunističke partije.

1981. - Kao žrtve terorista predsjednik Ekvadora Haime Roldos Agilera i još sedam ljudi poginulo je u avionskoj nesreći na Andima, u blizini peruanske granice.

1992. - Kasarna JNA "Viktor Bubanj" u Sarajevu planski evakuisana. Pripadnici JNA, koji su duže vrijeme bili blokirani u kasarni, evakuisani su bez i jednog ispaljenog metka.

1993. - Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije poslije tri decenije građanskog rata.

1994. - U stampedu muslimanskih hodočasnika u Meki, u Saudijskoj Arabiji, poginulo 270 ljudi.

1995. - Osmogodišnja Zorica Divčić ubijena u Ozrenskoj ulici, na Vracama, dok su dvije osobe ranjene u napadu muslimanske artiljerije na ovo srpsko naselje u Sarajevu.

1995. - Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije saopštilo je da su Grčka, Bugarska, Rumunija, Moldavija i Ukrajina, u skladu s članom 50 Povelje UN, podnijele Savjetu bezbjednosti zahtjev za hitnu nadoknadu štete koju trpe usljed sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije.

1995. - Umro engleski državnik i publicista Džejms Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije od 1964. do 1970. i od 1974. do 1976. Djela: "Nju dil za ugalj", "Rat protiv siromaštva u svijetu".

2001. - Jugoslovenske Združene snage bezbjednosti ušle u podsektore "Jug" i "Sjever" Sektora "B" kopnene zone bezbjednosti, čime su zauzele granicu prema Kosovu.

2001. - Predstavnik Vermonta u američkom Senatu Džejms Džefords napustio je Republikansku stranku, čime su demokrati dobili većinu u Gornjem domu američkog Kongresa.

2003. - Vladika Nikolaj Velimirović uvršten među svece Srpske pravoslavne crkve.

2004. - Predsjednik SCG Svetozar Marović boravio u prvoj posjeti Zagrebu, tokom koje je načelno dogovoren transfer srpskih zatvorenika iz Lepoglave u zatvore u SCG.

2004. - Filipinski predsjednik Glorija Arojo pobijedila na predsjedničkim izborima.

2008. - U Beogradu osnovan Srpski svjetski kongres dijaspore, koji se zalaže za očuvanje jezika i identiteta Srba u svijetu.

2010. - Umrla velika kneginja Leonida Georgijevna Romanova. Ona je bila i posljednji predstavnik kuće Romanovih rođen prije Oktobarske revolucije 1917. godine.

Danas je Dan slovenskih prosvetitelja Ćirila i Metodija, Makedonci iz Soluna, osnivača slovenske književnosti i tvoraca prvog slovenskog pisma - glagoljice. To pismo su stvorili prilagođavanjem azbuke slovenskim glasovnim potrebama na koje su preveli više crkvenih knjiga. U prosvjetiteljskom radu u Velikoj Moravskoj, gdje ih je na molbu kneza Rastislava poslao romejski car Mihailo Treći, naišli su na veliki otpor njemačkih crkvenih velikodostojnika, pa su morali da idu u Rim da se pravdaju pred papom. Poslije Ćirilove smrti u Rimu Metodije je nastavio misionarski rad u Moravskoj i Panoniji. Kad je umro, njihovi učenici su protjerani iz Moravske, ali su nastavili rad među južnim Međutim u Rimu Papa ih je proglasio za Svece
По нивната смрт, нивните ученици ја продолжуваат нивната работа и дејност помеѓу Словените. Двајцата браќа се почитувани во Источната православна црква како светци со титулата Еднакви со Апостолите. Во 1880, Папата Лав XIII ја вовел нивната слава во календарот на Римокатоличката црква. Во 1980, Јован Павле II ги прогласил за созаштитници на Европа, заедно со Бенедикт Нурсијски.[6]
 
Danas je srijeda, 31. maj, 151. dan 2023. Do kraja godine ima 214 dana.

1594. - Umro italijanski slikar Tintoreto, umjetnik strasnog temperamenta, jedan od najvećih majstora 16. vijeka. S lakoćom je slikao kompozicije ogromnih dimenzija, snažnim zamahom i upotrebom dramatičnih svjetlosnih efekata, pri čemu je očuvao osjećanje i za najmanje pojedinosti taktilnih i čulnih vrijednosti. Snažno je uticao na evropske slikare, posebno na impresioniste. Radio je u rodnoj Veneciji, u kojoj su ostala glavna djela "Raj" u Duždevoj palati, "Tajna večera" u crkvi San Đorđo Mađore, "Raspeće" u Skuoli di San Roko, ali je dosta rasijano i po evropskim muzejima, poput slika "Suzana i starci" u Beču i "Autoportret" u Parizu.
1793. - Počeo jakobinski teror u Francuskoj revoluciji.

1809. - Poginuo srpski nacionalni junak Stevan Sinđelić (spomenik na fotografiji), resavski vojvoda, ispalivši iz kubure hitac u skladište municije u šancu na uzvišenju Čegar kod Niša, u jeku borbe sa brojčano nadmoćnim Turcima u Prvom srpskom ustanku. Eksplozija je digla šanac u vazduh, usmrtivši i branioce i 6.000 Turaka koji su upali u utvrđenje. Sinđelić se u maju 1809. sa 3.000 Resavaca pridružio ustanicima koji su namjeravali da oslobode Niš. Na Čegru je bio u najisturenijem od šest srpskih šančeva i na njega je napad usmjerio komandant niške tvrđave Kuršid-paša, ali su ustanici odbili više turskih juriša. Kad je uvidio da prorijeđeni branioci, uprkos neviđenom herojstvu, ne mogu da odole turskoj sili, zapalio je skladište municije. Poslije bitke paša je, da bi zastrašio Srbe, naredio da se od glava poginulih ustanika ozida kula, koja je dobila naziv Ćele-kula. Prvobitno su na njoj bile 952 lobanje, a sada je ostalo nekoliko desetina. Sinđelić je učestvovao u svim borbama u Pomoravlju od početka ustanka 1804. i istakao se u bojevima na Ivankovcu 1805, kad je za pokazanu hrabrost dobio čin vojvode, i na Deligradu 1806. pod komandom Petra Dobrnjca.

1809. - Umro austrijski kompozitor Jozef Hajdn, predstavnik "bečkih klasičara", tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi. Prilikom dva boravka u Engleskoj stekao je svjetsku slavu i komponovao najzrelija djela. Inspirisao se austrijskim, mađarskim, njemačkim, francuskim, ruskim folklorom. Napisao je više od sto simfonija, komponovao je gudačke kvartete, klavirske sonate, crkvenu muziku, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Oproštajna", "Marija Terezija", "Oksfordska", "Medvjed", "Kokoška", "Kraljica", "Vojna", "Časovnik", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".
1819. - Rođen američki pisac Volt Volter Vitmen, pjesnik slobode i demokratije. Bio je štamparski radnik, drvodjelja i učitelj. Osnovu njegovih pjesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini ljubav prema čovjeku. Snažno je uticao na modernu liriku, posebno najvažnijom zbirkom pjesama "Vlati trave".
1859. - Počeo da radi veliki sat - nazvan "Big ben" - na kuli britanskog parlamenta u Londonu.
1902. - Mirom u Verenigingu, južno od Johanesburga, kojim je završen britansko-burski rat, Buri su prisiljeni da priznaju vrhovnu vlast Velike Britanije. U ratu započetom 1899. poginulo je 5.774 Britanaca, oko 16.000 ih je umrlo od bolesti, a burske žrtve su procijenjene na oko 4.000. Istog dana 1910. ujedinjene su britanske kolonije Natal, Transval i Rt Dobre Nade i proglašena je Južnoafrička Unija sa statusom britanskog dominiona.
1924. - Kina priznala SSSR.
1930. - Rođen američki filmski glumac, režiser i producent Klint Istvud, koji je karijeru počeo ulogama u italijanskim "špageti-vesternima" Serđa Leonea, poslije čega je sarađivao s nizom značajnih američkih sineasta, posebno s Donom Zigelom. Filmovi: "Za šaku dolara", "Za nekoliko dolara više", "Dobar, ružan, zao", "Šerif u NJujorku", "Prljavi Hari", "Bjekstvo iz Alkatraza", "Noć jeze", "Neočekivani spasilac", "Kazna na planini Ejger", "Odmetnik DŽesi Vols", "Brončo Bil", "Crvena lisica", "Iznenadni sudar".
1931. - U Bahreinu pronađena nafta, i to je bila prva arapska zemlja u kojoj su utvrđena takva nalazišta.
1961. - Južna Afrika proglasila se repubikom s predsjednikom Čarlsom Robertsom Svartom i napustila Britanski komonvelt.
1962. - U Izraelu obješen njemački ratni zločinac Adolf Ajhman, tokom Drugog svjetskog rata glavni egzekutor zamisli Adolfa Hitlera o "konačnom rješenju" jevrejskog pitanja. U sudskom procesu je utvrđeno da je kriv za smrt šest miliona ljudi.
1970. - U zemljotresu u Peruu poginulo više od 70.000 ljudi, 20.000 je nestalo i 200.000 povrijeđeno, a gradovi Jungaj, Huares i Čimbote potpuno su razoreni.

1991. - U Lisabonu potpisan mirovni sporazum o Angoli, kojim je poslije nepunih 16 godina okončan građanski rat u toj afričkoj zemlji.
1992. - Održani prvi višestranački izbori za Vijeće građana Skupštine Savezne Republike Jugoslavije.
1992. - Vlada Srpske Republike BiH odredila ekipu koja je sa UNPROFOR-om trebalo da utvrdi u kakvom se položaju nalazi 4.000 Srba koje su muslimani držali zatočene u tunelu kod Bradine.
1993. - U izvještaju generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju specijalni izvještač UN o stanju ljudskih prava na prostorima bivše Jugoslavije Tadeuš Mazovjetski oštro osudio Hrvate za zločine nad muslimanima, počinjene u dolini Neretve i centralnoj Bosni.
1994. - U Bosni i Hercegovini za prvog predsjednika Muslimansko-hrvatske federacije izabran Hrvat Krešimir Zubak.
1995. - Muslimanski vojnici u Goraždu napali punkt i osmatračnicu Ukrajinskog batoljona UNPROFOR-a.
1995. - U napadu muslimanske artiljerije iz pravca Tešnja na gradsko jezgro Doboja ranjeno sedam srpskih civila.
1999. - Dvadesetak projektila ispaljenih iz aviona NATO pakta na stambene zgrade u centru Novog Pazara usmrtilo najmanje 23 civila, uključujući dvogodišnjeg Marka Simića, a u Surdulici - u kojoj su direktnim pogocima agresorske avijacije razoreni Specijalna bolnica za plućne bolesti i Dom staraca - ubijeno je najmanje 20 civila, a u selima Neradovac kod Vranja i Ripanj kod Beograda život su izgubile starice Leposava Ristić i Slavica Stojiljković. Civilni ciljevi gađani su i u ostalim mjestima širom Srbije, uključujući visokonaponska postrojenja "Elektroprivrede" Srbije u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, postrojenja u Termoelektrani "Nikola Tesla" u Obrenovcu i dalekovod između Obrenovca i Beograda, poslije čega je više miliona ljudi opet ostalo bez struje.
2001. - Pripadnici združenih snaga bezbjednosti /ZSB/ Srbije i Jugoslavije ušli u Podsektor Centra sektora "B" kopnene zone bezbjednosti /KZB/.
2001. - Skupština Srbije nije prihvatila dokument "Ustavni okvir za privremenu samoupravu na Kosovu", "jer se njime prejudicira konačno rješenje na štetu državnih interesa SRJ, Srbije, Srba i ostalog nealbanskog stanovništva u pokrajini".
2006. - Haški tribunal saopštio da bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević nije umro od trovanja.
2009. - Učesnici 4. Međunarodne konferencije o Jasenovcu usvojili Deklaraciju kojom se od Savjeta ministara BiH i vlada Republike Srpske i Srbije zahtijeva da pokrenu tužbu protiv Hrvatske za genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima i Romima u sistemu jasenovačkih logora smrti od 1941. do 1945. godine.
 
22 Jun 2023
Osnabrucku je 1898. rođen njemački pisac Erich Maria Remarque. Postao je poznat po antimilitarističkom romanu “Na Zapadu ništa novo”, koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Njemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast

1757. Rođen britanski istraživač George Vancouver, koji je plovio sa kapetanom Jamesom Cookom 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Vancouver i Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Sjeverne Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.
1805. U Genovi rođen italijanski političar i revolucionar Giuseppe Mazzini, jedna od najznačajnijih ličnosti u pokretu za oslobođenje i ujedinjenje Italije.
1815. Nakon poraza kod Waterlooa Napoleon Bonaparta abdicirao je drugi i posljednji put.
1914. Srpski kralj Petar Karađorđević povukao se s vlasti, kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je 1. decembra 1918. postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon smrti oca 1921. kralj.
1940. Francuska u Drugom svjetskom ratu potpisala kapitulaciju u Compiègneu, mjestu u kojem je francuski maršal Ferdinand Foch 1918. primio kapitulaciju Njemačke poslije Prvog svjetskog rata.

image
Operacija Barbarossa


1941. Počela operacija Barbarossa u Drugom svjetskom ratu, u kojoj su Hitlerove trupe sa više od 150 divizija napale SSSR duž cijele granične linije između Baltičkog i Crnog mora. Italija i Rumunija objavile rat SSSR-u.


1965. Japan i Južna Koreja potpisali u Tokiju sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa.


1987. U Los Angelesu umro američki filmski glumac i igrač Fred Astaire, koji se proslavio u holivudskim muzičkim filmovima s partnericom Ginger Rogers.
1994. Predstavnici Rusije potpisali u sjedištu NATO-a u Bruxellesu program ove vojne alijanse Partnerstvo za mir.
2000. Američka svemirska letjelica Marsov osmatrač otkrila je naznake o postojanju vode na Marsu.
2001. Njemačka počela isplatu ratne odštete ljudima koje je nacistička vlast tokom Drugog svjetskog rata držala na prinudnom radu.
2001. Ustavni sud Turske zabranio je rad glavnoj opozicionoj proislamskoj Partiji vrline, koja je u parlamentu imala 102 poslanika, zbog njene antisekularne aktivnosti. Mjesec kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom Saadet.
2003. U okviru druge svoje posjete BiH poglavar Rimokatoličke crkve Ivan Pavao Drugi posjetio je Banju Luku i kod samostana na Petrićevcu služio svetu misu te obavio beatifikaciju rimokatoličkog svećenika Ivana Merca.
2004. Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić izjavio je u televizijskom obraćanju građanima RS-a da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. predstavljaju crnu stranicu srpske historije i da se učesnici u ovom zločinu ne mogu opravdati ničim.
2005. Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista SS oficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mjesta Sant’Ana di Stacema.
2009. Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio je bivšeg visokog funkcionera Ruande Kaliksta Kalimanzira na 30 godina zatvora zbog genocida.
2017. U eksploziji automobila ispred zgrade banke u gradu Lashkar Gah na jugu Afganistana ubijene su 34 osobe, a više desetina je ranjeno. Napad su izveli talibani.
2017. U Beogradu umro Bogoljub Mitić Đoša, srpski glumac i humorista.
 
03.06.2023
do kraja godine ima 181 dana

321. Rimski car Konstantin II, kršćanin, proglasio je nedjelju za dan odmora i vjerskog obreda.

1775. General George Washington zvanično je preuzeo komandu nad vojskom kolonista u Američkom ratu za nezavisnost.

1881. Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i dijelove Epira.

1883. Rođen austrijski pisac Franz Kafka. Njegova djela, među kojim su najpoznatiji romani “Proces” i “Zamak” te pripovijetka “Metamorfoza”, imala su presudan uticaj na evropsku književnost 20. vijeka.
1940. Britanci onesposobili veliki dio francuske flote stacionirane u Oranu u Sjevernoj Africi da ne bi došla u posjed Njemačke. Francuzi nisu pristali na to da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu dobrovoljno, pa je najveći dio uništen, a poginulo je oko 1.000 francuskih mornara.

1944. Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile glavni grad Bjelorusije Minsk i zarobile 100.000 njemačkih vojnika.

1962. U New Yorku rođen Tom Cruise, američki glumac.

1962. Alžir stekao nezavisnost poslije 132 godine francuske kolonijalne vlasti.
1969. Jedan od osnivača engleske rok-grupe Rolling Stones Brian Jones utopio se u svom bazenu pod dejstvom prekomjerne količine droge.
1972. Indija i Pakistan potpisali mirovni sporazum, čime je okončan sukob izazvan 1971. građanskim ratom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš).
1987. Ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata Klaus Barbie, lokalni šef Gestapa, nazvan kasapin iz Lyona, osuđen je u Francuskoj na doživotnu robiju.
1988. Raketa sa američkog ratnog broda Vensen oborila je iznad Perzijskog zaliva u posljednjoj sedmici iransko-iračkog rata iranski putnički avion Airbus A300. Poginulo je svih 290 ljudi u letjelici.

1996. Predsjednik Rusije Boris Jeljcin pobijedio u drugom izbornom krugu komunističkog kandidata Genadija Zjuganova i time počeo drugi predsjednički mandat.
2001. Ruski avion Tupoljev 154 srušio se kod Irkutska. Poginulo je svih 145 putnika i članova posade.
2002. Bh. filmski redatelj Danis Tanović proglašen jednim od dobitnika italijanske Nagrade za mir.

2004. Umro Andrijan Nikolajev, ruski kosmonaut koji je 1962. godine postavio rekord u boravku u svemiru kružeći oko Zemlje 64 puta za ukupno 96 sati.
2004. Manastir Visoki Dečani uvršten na listu svjetske baštine UNESCO-a kao peti spomenik iz Srbije. Na listi UNESCO-a nalaze se ukupno 754 spomenika iz cijelog svijeta.
2013. Egipatska vojska u državnom udaru svrgnula predsjednika Muhameda Mursija nakon masovnih protesta protiv njegove vladavine. Umro je 17. juna 2019. godine u sudnici, nakon što mu je pozlilo tokom sudskog procesa koji se vodio protiv njega.
2017. Osamnaest osoba poginulo, a 30 povrijeđeno kada se zapalio autobus nakon sudara s kamionom na autoputu kod grada Schtambah u Bavarskoj u Njemačkoj.
 
Danas je sreda, 5. jul, 186. dan 2023. Do kraja godine je ostalo 179 dana.

1811. - Venecuela postala prva južnoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.
1830. - Francuske kolonijalne trupe zauzele grad Alžir u Alžiru, tada pod vlašću Otomanskog carstva. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kad je poslije oslobodilačkog rata izborio nezavisnost.
1833. - Umro francuski hemičar Žozef Nisefor Nieps, pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820. prvi je u svijetu uspio da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osjetljivim slojem asfaltnog laka.
1857. - Rođena njemačka revolucionarka Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije NJemačke, na čiji je prijedlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena. Zbog aktivnosti u socijalističkom pokretu morala je 1882. da emigrira iz NJemačke. Po povratku 1890. rukovodila je ženskim proleterskim pokretom, a od 1892. do 1917. uređivala je ženski socijaldemokratski list "Gleicheit". Inicijator je Prve međunarodne konferencije žena 1907, na kojoj je izabrana za sekretara Međunarodnog ženskog sekretarijata. Međunarodna konferencija žena u Kopenhagenu 1910. prihvatila je njen prijedlog o proglašenju 8. marta za Međunarodni praznik žena-radnica. Tokom Prvog svjetskog rata bila je aktivna u ljevičarskoj grupi "Spartak" i zbog osude imperijalističkog rata 1915. je uhapšena. Bila je član Prezidijuma Treće internacionale, rukovodilac Ženskog odjeljenja Kominterne i komunistički poslanik u Rajhstagu /parlament/ do dolaska nacista na vlast, poslije čega je izbjegla u Moskvu, gdje je umrla 1933.

1872. - Rođen francuski državnik Eduar Erio, koga su Nijemci u Drugom svjetskom ratu 1942. otjerali u zarobljeništvo, odakle je oslobođen 1945. pošto je Crvena armija zauzela Berlin. Predvodio je Radikal-socijalističku partiju od 1919. do 1955. Bio je više puta premijer i član vlade između 1924. i 1936, a od 1936. do 1940. i od 1947. do 1953. predsjednik parlamenta.
1879. - Rođen američki teniser i političar Dvajt Dejvis, koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". U vrijeme predsjednika SAD Kelvina Kulidža bio je ministar rata od 1925. do 1929.
1880. - Rođen češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koji je javno počeo da nastupa već u osmoj godini života, stekavši ugled jednog od najvećih violinskih virtuoza svog vremena, a kao kompozitor je pokazao smisao za kolorit, mada nije iskazao znatniju inventivnost. Djela: "Američka simfonija u A-molu", šest koncerata za violinu i orkestar, simfonijske varijacije za violinu i kamerni orkestar, kraće kompozicije za violinu i klavir.

1889. - Umro srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Poslije završenog prava radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovijedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspio da obuhvati panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti društva. Djela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".
1887. - Rođen srpski ljekar Kosta Todorović, stručnjak za zarazne bolesti, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. Napisao je više od 150 radova na srpskom i stranim jezicima. Značajan je i njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene. Djela: "Udžbenik akutnih i infektivnih bolesti", "Priručnik za liječenje tuberkuloznog meningitisa".
1889. - Rođen francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, član Francuske akademije. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona".
1901. - Rođen ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, jedan od utemeljivača parodijsko-satiričnog žanra minijatura i romansi s lutkama i osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka, jedinstvenog u svijetu. Stvaralac inventivnog duha i bogate mašte, režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim djelima tog pozorišnog žanra, poput "Čarobne Aladinove lampe", "Neobičnog koncerta", "2:0 za nas", "Đavoljeg mlina".
1911. - Rođen francuski državnik Žorž Pompidu, predsjednik Francuske od 1969. do 1974. Šef države je postao poslije ostavke Šarla de Gola. Sa De Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog savjeta, a od 1962. do 1968. premijer.
1932. - U Portugaliji premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine poslije njegove smrti.
1941. - U Beogradu su u Drugom svjetskom ratu Nijemci osnovali zloglasni logor na Banjici, kroz koji su do oktobra 1944. prošle desetine hiljada ljudi, uglavnom Srba i Jevreja. Većina logoraša je usmrćena na stratištu u Jajincima blizu Beograda, gdje je iz tog logora, logora na Starom sajmištu i ostalih zatvora strijeljano najmanje 70.000 ljudi.
1943. - Ofanzivom njemačkih snaga na položaje Crvene armije iz pravca Orela i Harkova, u Drugom svjetskom ratu je počela Kurska bitka, najveći tenkovski okršaj u istoriji ratova, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova s obje strane. Nijemci su angažovali 50 divizija, od kojih 14 oklopnih i dvije motorizovane, ali su pretrpjeli poraz od kojeg se nisu oporavili - izgubili su pola miliona vojnika i 2.900 tenkova.
1943. - U borbama za oslobođenje Zvornika u Drugom svjetskom ratu poginuo je politički komesar Prve proleterske divizije Filip Kljajić - Fića, jedan od organizatora ustanka u Srbiji 1941, član Glavnog štaba Srbije. Bio je prvi politički komesar Prve proleterske brigade. Proglašen je narodnim herojem.

1959. - Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament i preuzeo diktatorska ovlašćenja.

1975. - Zelenortska ostrva dobila nezavisnost poslije 500 godina pod vlašću Portugalije.
1975. - Američki teniser afričkog porijekla Artur Eš u finalu pobijedio zemljaka DŽimija Konorsa, postavši prvi crnac u dugoj istoriji turnira u Vimbldonu koji je pobijedio na najprestižnijem svjetskom teniskom takmičenju.
1977. - General Mohamad Zija ul Hak u Pakistanu vojnim udarom zbacio premijera Zulfikara Ali Buta.
1980. - Švedski teniser Bjorn Borg peti put uzastopno pobijedio na turniru u Vimbldonu, što niko do tada nije uspio.
1990. - Skupština Srbije usvojila Zakon o prestanku rada Skupštine i Izvršnog vijeća SAP Kosova i Metohije zbog njihovog secesionističkog djelovanja i nastojanja da stvore "Republiku Kosovo".
1992. - U bratunačkom selu Zagoni pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice ubili 14 Srba, a u srebreničkom selu Krnjići 24 mještanina.
1994. - Palestinski vođa Jaser Arafat doputovao je na Zapadnu obalu poslije 27 godina boravka u izbjeglištvu, najavivši preobražaj teritorija pod palestinskom samoupravom u državu Palestina, s prijestonicom u Istočnom Jerusalimu.
2003. - Prvi vojnici iz sastava NATO-a krenuli iz Njemačke za Kabul.
2008. - Čuveni srpski genetičar doktor Miodrag Stojković uspio da napravi laboratorijsku krv.
2017. - Oko 400.000 ljudi evakuisano na jugu Japana zbog obilne kiše i rasta vodostaja rijeka.
 
1415. Češki reformator Jan Hus spaljen je, kao jeretik, na lomači u Konstanci zbog svog teološko-polemičkog djela “O crkvi”. Bio je rektor univerziteta u Pragu (1402), reformisao je češki jezik i pravopis.
1535. Engleski humanista i pisac Thomas More pogubljen je kao izdajnik zbog neslaganja sa crkvenom politikom kralja Henrya VIII. Autor je političko-filozofskog djela “Utopija”, u kojem je iznio ideju o idealnoj ljudskoj zajednici.
1908. U Turskoj počela mladoturska revolucija pod vođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladavinom sultana Abdula Hamida II.

1923. Zvanično je proglašeno osnivanje SSSR-a (Savez sovjetskih socijalističkih republika), na osnovu odluke Prvog svesaveznog kongresa sovjeta krajem 1922.
image

Dalaj-lama
1935. U tibetanskoj pokrajini Amdo rođen vjerski vođa Dalaj-lama, pravo ime Tenzin Gyatso, četrnaesti po redu tibetanski duhovni i svjetovni vođa. Dalaj-lama je Tibet napustio 1959. pobjegavši u Indiju od represivne kineske vlasti.
1944. U požaru koji je u glavnom šatoru cirkusa Ringling Brothers and Barnum & Bailey izazvao gutač vatre, u američkom gradu Hartfordu u Connecticutu, poginulo je 167 ljudi.

image

Sylvester Stallone
1946. U New Yorku rođen Sylvester Stallone, američki filmski glumac, scenarist, producent i redatelj. Jedan je od najistaknutijih filmskih akcijskih junaka 80-ih i prve polovice 90-ih, ulogama u serijalima filmova o Rockyu i Rambu.
1962. Umro William Faulkner, jedan od najznačajnijih modernih američkih pisaca. Njegov književni opus najvećim dijelom predstavlja sagu o sudbini američkog Juga.
1964. Britanski protektorat u Africi Nyasaland je, pod nazivom Malawi, postao nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.



1967. U Nigeriji je počeo građanski rat zbog proglašenja nezavisnosti istočne Nigerije (Bijafra). U dvogodišnjem ratu poginulo je više od milion ljudi.
1971. Umro legendarni američki džez-muzičar, trubač i pjevač Louis Satchmo Armstrong, najznačajnija ličnost u historiji džeza. Karijeru je počeo 1918, a mnogobrojne turneje širom sveta donijele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.
1973. Umro njemački dirigent Otto Klemperer, jedan od najznačajnijih dirigenata 20. vijeka, posebno čuven po izvođenju Beethovenovih djela.

1988. U eksploziji naftne platforme Piper Alpha u britanskom dijelu Sjevernog mora poginulo je 167 ljudi.
1990. Predsjednik Bugarske Petar Mladenov podnio je ostavku zbog optužbi da je naredio da se tenkovima rasture antivladini protesti.
1995. U Sarajevu umro istaknuti bh. akademski slikar Ibrahim Ljubović. Rođen 1938. na Vratniku, nakon završetka Škole za primijenjenu umjetnost, Ljubović je postao jednom od okosnica vrlo samosvjesne generacije sarajevskih i bh. likovnih umjetnika 70-ih i 80-ih godina.
1999. Pripadnici međunarodnih mirovnih snaga u BiH uhapsili su u Banjoj Luci lidera Narodne stranke i poslanika u Skupštini Republike Srpske Radoslava Brđanina i izručili ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Osuđen je na 30 godina zatvora.
2003. Oko 51 posto Korzikanaca izjasnilo se na referendumu protiv prijedloga vlade Francuske da ovo ostrvo dobije veću autonomiju u odnosu na centralnu vlast.
 
Danas je nedjelja, 9. jul, 190. dan 2023. Do kraja godine ima 175 dana.

1441. - Umro flamanski slikar Jan van Ajk, jedan od najvećih evropskih slikara 15. vijeka, začetnik renesansnog realističkog slikarstva u sjevernoj Evropi, tvorac flamanske slikarske škole. Među prvima je počeo da slika uljanim bojama i spojio je gotsku komponentu s duhom renesanse, otkrivajući svijet čula i iskazavši vrhunsko majstorstvo u slikanju detalja koje je skladno uklapao u cjelinu. Proslavio se oslikavanjem oltara u katedrali u Ganu i izradio je niz izuzetnih portreta, iskazavši rijetko umijeće dočaravanja fluida vazduha i svjetlosti koja obliva predmete, čime je naturalističke elemente slike bojio atmosferom poetskog snoviđenja.
1519. - Španski osvajač Ernan Kortes iskrcao se na obalu Meksičkog zaliva, gdje je osnovao grad Vera Krus i započeo osvajanje Meksika, koje je okončao 1521. uništenjem carstva Asteka.

1762. - Abdicirao ruski car njemačkog porijekla Petar Treći Fjodorovič Romanov, koji je vladao samo nekoliko mjeseci. Dvorskom prevratu je prethodilo nezadovoljstvo labilnim Petrom Trećim, koje je kulminiralo sramnim okončanjem sedmogodišnjeg rata s Pruskom, kad je pruski uticaj postao presudan u ruskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici. Zavjerenici su pridobili carsku gardu, Senat i Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve i prisilili cara na abdikaciju, potom ga uhapsili i otrovali na osnovu naredbe njegove supruge Katarine Druge Aleksejevne, poznate kao carica Katarina Velika.
1810. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta anektirao Holandiju poslije abdikacije s prijestola te zemlje njegovog brata Luja Napoleona.

1816. - Kongres u Tukumanu objavio nezavisnost Ujedinjenih provincija Rio de la Plate od Španije.
1877. - U Vimbldonu počeo prvi teniski turnir.
1879. - Rođen italijanski kompozitor Otorino Respigi, đak Nikolaja Andrejeviča Rimskog-Korsakova, koji je stvarao djela raskošnih orkestarskih boja, uglavnom u impresionističkom maniru. Djela: "Gregorijanski koncert" za violinu i orkestar, simfonijske poeme "Rimske pinije", "Rimske fontane", "Rimski praznici", opere.
1913. - Pobjedom srpske vojske nad bugarskim trupama završena Bregalnička bitka, što je bilo odlučujuće za pobjedu Srbije, Crne Gore i Grčke u Drugom balkanskom ratu protiv Bugarske.
1916. - Rođen engleski državnik Edvard Hit, vođa Konzervativne partije od 1965. do 1975. Kao premijer Velike Britanije od 1970. do 1974. uveo je zemlju u Evropsku ekonomsku zajednicu.

1922. - Amerikanac Džoni Vajsmiler preplivao 100 metara za 58,6 sekundi, postavši prvi čovjek kojem je trebalo manje od minuta da prepliva tu dionicu.
1932. - Umro američki pronalazač King Kemp Žilet, koji je izumio nožić za brijanje, kod nas poznat kao "žilet", prema francuskoj verziji njegovog prezimena.
1941. - U Banjički logor - koji je u Drugom svjetskom ratu u kasarni 18. pješadijskog puka bivše jugoslovenske vojske u Beogradu osnovala njemačka okupatorska vlast - doveden je prvi zatvorenik. U registar logora, koji je radio do oktobra 1944, upisano je 23.637 zatvorenika, ali se posredno može zaključiti da je brojka znatno veća, jer je u Jajincima, gdje su strijeljani logoraši iz tog logora, sa Starog Sajmišta i drugih zatvora ubijeno najmanje 70.000 ljudi.
1941. - Ustaše u Drugom svjetskom ratu u Kerestincu kod Zagreba strijeljale antifašističke borce i publiciste Božidara Adžiju, Ognjena Pricu i Otokara Keršovanija.

1944. - Predsjednik izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije Ivan Šubašić upoznao svjetsku javnost putem Radio-Londona o sporazumu koji je sklopio s maršalom Josipom Brozom Titom.
1960. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov upozorio SAD da ne intervenišu protiv Kube, jer će u tom slučaju sovjetske snage podržati kubanski narod.
1963. - Potpisan sporazum o formiranju Federacije Malezije, u čiji sastav su ušli Malaja, Singapur, Saravak i Sjeverni Borneo. Dvije godine kasnije Singapur je istupio iz Malezije.
1996. - Ruske snage obnovile operaciju u Čečeniji poslije ponovnog izbora Borisa Nikolajeviča Jeljcina za predsjednika Rusije.
1997. - Američkom bokseru teške kategorije Majklu Tajsonu izrečena jednogodišnja zabrana izlaska na ring i kazna od tri miliona dolara zato što je tokom meča za titulu svjetskog prvaka ujeo za uvo svog protivnika Ivandera Holifilda.
1999. - Umro srpski istoriograf Fedor Nikić, osnivač Muzeja fruškogorskih manastira. Univerzitetsku karijeru je počeo u Beogradu pod okriljem profesora Slobodana Jovanovića, a nastavio u Subotici na Pravnom fakultetu. Bavio se ustavnim pravom, manjinskim pitanjem i crkvenom reformom. Napisao je više djela, uključujući "Lokalne uprave Srbije u 19. i 20. veku".
2006. - Kod Nijagarinih vodopada svečano otkriven spomenik velikom srpskom naučniku Nikoli Tesli.
2008. - NATO sa Albanijom i Hrvatskom potpisao Protokol o pristupanju.
2011. - Južni Sudan svečano proglasio nezavisnost, poslije 50 godina sukoba sa sjevernim dijelom zemlje u kojima je poginulo više od dva miliona ljudi. Nezavisnost Južnog Sudana rezultat je mirovnog sporazuma iz 2005. kojim je okončan građanski rat.
 
Danas je srijeda, 30. avgust, 242. dan 2023. Do kraja godine ima 123 dana.

30. p. n. e. - Egipatska kraljica Kleopatra Sedma ubila se pošto su snage Gaja Julija Cezara Oktavijana Avgusta potukle trupe njenog muža, rimskog vojskovođe Marka Antonija. Na prijesto je došla u 17. godini, 51. prije nove ere, i vladala je sa maloljetnim bratom Ptolomejem Trinaestim, za koga je bila udata. Brat-muž potom ju je oborio sa prijestola, a vlast joj je vratio osvajač Egipta rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar. Tada je vladala sa drugim maloljetnim bratom - Ptolomejem Četrnaestim, čija je, takođe bila žena, ali i Cezarova ljubavnica, kome je rodila sina Cezariona. Kad je u Egipat došao Marko Antonije, pridobila je i njega i uspjela da obezbijedi upravu za svoje sinove.
1483. - Umro francuski car Luj Jedanaesti, koji je tokom vladavine od 1461. okončao ujedinjenje Francuske.

1489. - Rođen italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. NJegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".
1748. - Rođen francuski slikar Žak Luj David, osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona Prvog Bonaparte. Radio je istorijske kompozicije i portrete. Vaspitavan na antičkim uzorima, njegovao je virtuozan crtež, a portretima je postigao vanrednu neposrednost izraza. Djela: "Zakletva Horacija", "Napoleonovo krunisanje", "Porodica Žerar", "Ubijeni Mara", "Gospođa Rekamje".

1757. - Ruska armija u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom maršala Stepana Fjodoroviča Apraksina, porazila pruske trupe u bici kod Gros Jegersdorfa.
1797. - Rođena engleska spisateljica Meri Volstounkraft Šeli, supruga pjesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po romanu "Frankeštajn ili moderni Prometej", pisanim u duhu "gotskih" priča strave i užasa. Ostala djela: romani "Posljednji čovjek", "Lodor".
1871. - Rođen novozelanđanski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Od 1898. do 1907. bio je univerzitetski profesor u Montrealu, potom u Mančesteru do 1919. i do smrti u Kembridžu, gdje je bio i direktor laboratorije "Kevendiš". Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. je otkrio postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno sa njemačkim fizičarem Hansom Gajgerom otkrio je da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.
1914. - NJemačka Osma armija pod komandom generala Paula fon Hindenburga je u Prvom svjetskom ratu u bici kod Tanenberga u sjevernoj Poljskoj, poslije petodnevnih borbi, potukla Drugu rusku armiju generala Aleksandra Vasiljeviča Samsonova, koja je izgubila najmanje 30.000 ljudi. Time je zaustavljeno napredovanje Rusa ka Pruskoj, a Samsonov je istog dana izvršio samoubistvo, ali je angažovanje velikih njemačkih snaga na istoku znatno oslabilo pritisak na zapadnom frontu i doprinijelo pobjedi francuske armije na Marni.
1916. - Turska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Rumuniji.
1918. - Vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Uljanova ranila u Moskvi pripadnica stranke Esera Fanja Kaplan, poslije čega je boljševičko vođstvo zavelo "crveni teror nad kontrarevolucionarnom buržoazijom i njenim agentima".
1929. - Umro srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski autor sa veoma živim osjećajem za scenu, njenu vizuelnost i ekspresiju. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Imeratrix", "Maškerate ispod kuplja".
1935. - Umro francuski pisac Anri Barbis, propovjednik opšteg bratstva i radničke solidarnosti. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu "Oganj" u kojem je opisao stravičnu sliku rata i digao glas u odbranu mira. Tim djelom je snažno uticao na pisce antiratnih romana u Evropi. Poslije rata se kao romansijer i publicista borio za napredne političke i socijalne ideje. Ostala djela: romani "Pakao", "Svjetlost", zbirka pjesama "Tugovanke".
1940. - U Beču završeni razgovori predstavnika NJemačke, Italije, Rumunije i Mađarske, na kojima su NJemačka i Italija prisilile Rumuniju da ustupi Bugarskoj južnu Dobrudžu, a Mađarskoj dio Transilvanije.
1940. - Umro engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsjednik Kraljevskog društva u Londonu, profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je 1897. elektron, takođe i atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.

1941. - Počela njemačka opsada Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu.

1942. - Srpskog slikara Savu Šumanovića, majstora pejzaža, aktova i mrtve prirode, ustaše strijeljale u Sremskoj Mitrovici u Drugom svjetskom ratu, poslije zvjerskog mučenja. Dugo je živio u Parizu, a od 1930. u Šidu. NJegove velike kompozicije "Doručak na travi" i "Pijana lađa" su među najznačajnijim djelima našeg modernog slikarstva. Najbolja njegova djela su u Narodnom muzeju u Beogradu, zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu i galeriji "Sava Šumanović" u Šidu.
1944. - Sovjetska armija u Rumuniji u Drugom svjetskom ratu zauzela naftna polja u Ploeštiju, preotevši od Nijemaca važan izvor snabdijevanja armije gorivom.
1945. - Japanske okupacione snage u Hongkongu se u Drugom svjetskom ratu predale Britancima.
1963. - Direktnu telefonsku liniju, prozvanu "crveni telefon", između vlada SSSR i SAD uspostavili lideri te dvije zemlje Nikita Sergejevič Hruščov i DŽon Ficdžerald Kenedi poslije kubanske krize, koja je zaprijetila opštim nuklearnim sukobom.
1973. - Kenija zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom.

1981. - U Teheranu, od eksplozije podmetnute bombe, poginuli predsjednik Irana Mohamad Ali Radžai i premijer Mohamad Džavad Bahonar.
1983. - Potpukovnik Gijon Blaford postao prvi Amerikanac afričkog porijekla koji je poletio u kosmos, u sastavu petočlane posade spejs šatla "Čelendžer".
1991. - Sovjetska republika Azerbejdžan objavila nezavisnost od Moskve i počela formiranje sopstvene armije.
1995. - Avioni NATO-a počeli seriju masovnih napada na vojne i civilne ciljeve u Republici Srpskoj. U bombardovanjima, u kojima je korišćena i radioaktivna municija - izvedenim uz "objašnjenje" da ona treba Srbe u Bosni da "dovedu za pregovarački sto" - poginulo je više od sto civila, a Hrvati i Muslimani su, zahvaljujući pomoći iz vazduha, osvojili oko 4.000 kilometara kvadratnih na zapadu Srpske, odakle je moralo da izbjegne više od 170.000 Srba. Prvi dan bombardovanja protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske je blizu Pala oborila francuski avion "miraž 2000", iz kojeg su se dva pilota spasila katapultiranjem.
2003. - Potonula ruska atomska podmornica KA-159, sa 10 članova posade, u Sjevernom moru. Od deset članova posade jedan je spasen.

2006. - Umro egipatski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knjiženost 1988. Nagib Mahfuz.
2014. - Kalifornija prva američka savezna država koja je na svojoj teritoriji zabranila korišćenje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu.
 
Danas je srijeda, 27. septembar, 271. dan 2023. Do kraja godine ima 95 dana.

1601. - Rođen francuski kralj Luj Trinaesti, koji je tokom vladavine od 1610. do 1643. zaveo apsolutizam uz pomoć kardinala Armana Žana di Plesija Rišeljea. Ugušio je ustanak hugenota, nastavio kolonijalno širenje Francuske i započeo Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć Njemačkog carstva. U vrijeme njegove vladavine 1635. osnovana je Francuska akademija.
1783. - Rođen španski general i meksički car Agustin Iturbide, koji je 1820. prešao na stranu meksičkih ustanika, a Kongres Meksika ga je 1822. proglasio carem Agustinom Prvim. Nekoliko mjeseci poslije krunisanja prinuđen je da abdicira i ode u izbjeglištvo, a kad se vratio i pokušao da vrati vlast, 1824. uhapšen je i strijeljan.

1825. - Engleski pronalazač Džordž Stivenson u Darlingtonu pokrenuo putnički voz na prvoj željezničkoj pruzi u svijetu: Darlington - Stokton u sjeveroistočnoj Engleskoj, koji je vukla njegova parna lokomotiva "aktiv". Uspjeh je bio ogroman i željeznica je ubrzo "osvojila" Evropu, potom i cijeli svijet.

1862. - Rođen južnoafrički general i državnik Luis Bota, jedan od vođa Bura u ratu s Englezima od 1899. do 1902. i prvi premijer Južnoafričke Unije od 1910. do 1919. Bio je premijer Transvala od 1907. do 1910, kad su se burske republike Transval, Natal, Orandž i Kejplend udružile u Uniju.
1854. - U Atlantskom okeanu se dogodila prva velika nesreća - potonuo je parobrod "Arktik" sa oko 300 ljudi.
1891. - Umro ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i parazitizam ruskog plemstva polovinom 19. vijeka. Atmosferi apatije i besmislenosti koja je obuzela rusko plemstvo suprotstavio je sve snažniji prodor vitalnih duhova mlade građanske klase. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dijela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Ostala djela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene na Bjelinskog", putopis "Fregata `Palada`".
1895. - Rođen srpski ljekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Školovao se u Beogradu i u Francuskoj, gdje je upućen poslije prelaska Albanije u Prvom svjetskom ratu sa srpskom vojskom. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za ljekare iz cijele zemlje i objavio oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je "Medicinski godišnjak", a od 1948. do 1963. uređivao je "Ljekarski priručnik".
1902. - Rođen srpski pisac i pozorišni kritičar Milan Dedinac, sljedbenik francuske avangardne lirike. Doprinio je oslobađanju srpske poezije od tradicionalne forme. Filozofski fakultet je završio u Beogradu, do Drugog svjetskog rata bio je novinar "Politike", od 1941. do 1943. bio u njemačkom zarobljeništvu, a poslije oslobođenja zemlje urednik "Politike", potom "Književnih novina", koje je osnovao sa grupom pisaca, bio ataše za kulturu u Parizu, dramaturg i upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Djela: "Javna ptica", "Jedan čovek na prozoru", "Pesme iz dnevnika zarobljenika broj 60211", "Od nemila do nedraga", "Poziv na putovanje", "Studija o Branku Radičeviću", "Pozorišne hronike".
1917. - Umro francuski slikar, grafičar i vajar Iler Žermen Edgar Dega, virtuozan crtač, slikar kojeg je najviše zanimala živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista, kasnije se približio impresionizmu. U uljanoj tehnici izradio je više sjajnih portreta, naročito u mladosti - kasnije se više služio pastelom. U zrelom dobu radio je gotovo isključivo figure. Potkraj života radio je i sitne figure u vosku i glini.
1921. - Umro njemački kompozitor Engelbert Hamperdin, profesor Konzervatorijuma u Barseloni, Kelnu, Frankfurtu na Majni i Berlinu, koji se romantičnom operskom pričom "Ivica i Marica", prožetom duhom narodne muzike, odupro vagnerijanstvu i dao putokaz razvoja njemačke opere tog tipa. Ostala djela: opere "Kraljevska djeca", "Trnoružica", horske balade, solo pjesme.

1922. - Grčki kralj Konstantin Prvi zbog vojnog poraza u ratu s Turskom primoran, poslije dvogodišnje vladavine, da drugi put abdicira, čime je definitivno sišao s prijestola. Kralj je postao 1913, ali je 1917. prvi put abdicirao, jer je njegova odluka o neutralnosti Grčke u Prvom svjetskom ratu izazvala veliko nezadovoljstvo i u grčkom narodu i među zapadnim saveznicima.
1938. - Društvo naroda označilo Japan kao agresora u Kini.
1939. - Poslije 19 dana otpora i neprestanog trodnevnog bombardovanja Varšava se predala Nijemcima u Drugom svjetskom ratu.
1940. - Njemačka, Italija i Japan potpisali u Berlinu desetogodišnji vojni i ekonomski pakt, poznat pod nazivom Osovina Berlin - Rim - Tokio. Trojnom fašističkom paktu pristupile su ubrzo Mađarska, Rumunija, Bugarska, Slovačka i Finska, a zbog velikih demonstracija u Beogradu i ostalim srpskim gradovima 27. marta 1941. propao je pokušaj jugoslovenske vlade da mu priključi Jugoslaviju.

1947. - U Varšavi na savjetovanju komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije odlučeno da se osnuje Informacioni biro tih partija sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbiroa "organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti".
1959. - Tajfun usmrtio skoro 5.000 ljudi na japanskom ostrvu Honšu.
1962. - U Jemenu u vojnom udaru pukovnik Abdula al Salal oborio monarhiju i proglasio Jemensku Arapsku Republiku. S prijestola je zbačen imam Mohamed, samo sedmicu pošto je naslijedio umrlog oca imama Ahmada.
1968. - Portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar, koji je vladao 36 godina, morao je zbog moždanog udara da napusti mjesto premijera.
1970. - Na inicijativu egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera kralj Jordana Husein i vođa palestinske gerilske grupe "Al Fatah" Jaser Arafat su se u Kairu sastali s liderima deset arapskih zemalja i potpisali sporazum o okončanju građanskog rata u Jordanu.

1990. - Iran i Velika Britanija obnovili diplomatske odnose, koje je Teheran prekinuo 1989. zbog knjige "Satanski stihovi" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, ali su oni podignuti na ambasadorski nivo tek 1998. kad su iranske vlasti odustale od "fatve", smrtne kazne zaprijećene Ruždiju.
1995. - Izraelska vlada Palestincima predala na samoupravu veliki dio Zapadne obale.
1996. - Snage fundamentalističkog islamskog pokreta talibana zauzele glavni grad Avganistana Kabul i objesile bivšeg šefa države Nadžibulu.
2000. - Komisija za traženje nestalih i zarobljenih lica Republike Srpske, na lokalitetu sela Zalazje na području opštine Srebrenica, pronašla ostatke 23 leša - lica srpske nacionalnosti koja su nestala na Petrovdan 1992. godine u ovom selu.
2011. - Umro Vilijam Grejtbač, američki inženjer, izumitelj pejsmejkera.
 
11 Oktobar
Dan kada su Makedonski partizani počeli oružani ustanak protiv fašističkih Begarskih okupatora i krvopija.
Prve oružane napade na fašističkih Bugarskih okupatora su izvršene u Kumanovo i Prilepu, napadima na vojno policijske stanice bugarskih okupatora .
Obeležavanje dana između ostalog je i proglašenje za neradni dan.
 
Poslednja izmena:
Danas je nedjelja, 15. oktobar, 288. dan 2023. Do kraja godine ima 77 dana.

70. p. n. e. - Rođen rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac savršenih pjesničkih djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" (12 knjiga, 9.896 heksametara), pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju, koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" (ekloge, 900 heksametara), "Pjesme o poljoprivredi" (georgike, 2.000 heksametara).
1529. - Turski sultan Sulejman Drugi morao da odustane od opsade Beča.
1542. - Rođen mogulski car Abu ul Fat DŽelaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Bio je veliki reformator, nastojao je da sjedini podanike različitih vjera i rasa i ukinuo je ropstvo.

1582. - U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primjena kalendara pape Grgura Trinaestog (Gregorius). Prema savjetu astronoma, papa je reformisao Julijanski kalendar, zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, u kojem je godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi i svakih 128 godina pojavljivao se dan "viška". Ta razlika je uklonjena tako što je poslije četvrtka, 4. oktobra 1582. naredni dan računat kao petak, 15. oktobar. Godina Gregorijanskog kalendara ipak je duža od prirodne 12 sekundi, ali će dan razlike biti dostignut tek poslije 3.320 godina.
1608. - Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti naslijedio je njegovu katedru.

1791. - Rođen srpski pisac Sima Milutinović - Sarajlija, preteča srpskih romantičara i autor djela nacionalno-romantičarske egzaltacije, koji je nadimak dobio po mjestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a na Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra Prvog Petrovića Njegoša i vaspitač i pjesnički učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra Drugog Petrovića - Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića, vratio se 1831. u Srbiju i bio diplomatski agent za veze s Crnom Gorom, sekretar ministarstva prosvjete, istoriograf kneza Miloša. Djela: spjevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore", zbirka narodnih pjesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".

1814. - Rođen ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, čije su pjesme koje je napisao još kad je bio dječak bile antologijske. Obeshrabren stanjem u Rusiji, padao je u rezignaciju i osjećao nemoć inteligencije da riješi teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je protjerivan na Kavkaz. Poginuo je 1841. u dvoboju. Djela: roman "Junak našeg doba", drama "Maskarada", poeme "Demon", "Mciri", "Pjesma o trgovcu Kalašnikovu", pjesme "Oblaci", "Misao", "Prorok", "Dimiskija", "Otadžbina", "Borodino".
1815. - Četiri mjeseca poslije poraza njegove armije u bici kod Vaterloa prognani francuski car Napoleon Prvi Bonaparta stigao je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821.

1817. - Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, učesnik u američkom ratu za nezavisnost i ađutant DŽordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796, pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije i umro je u Švajcarskoj.
1834. - Srpski knez Miloš Obrenović ukazom o Velikoj školi u Kragujevcu naložio "popečitelju prosveštenija" da "novi i shodni poredak uvede, kako bi se u njoj i one nauke predavale koje se u prosveštenijim evropejskim carstvima i po školama, takozvanim gimnazijama, predaju". Tu gimnaziju su pohađali mnogi srpski umjetnici - Radoje Domanović, Jovan Ilić, Svetozar Marković, Sreten Popović, Vojislav Ilić, Dobrica Milutinović.

1844. - Rođen njemački filozof poljskog porijekla Fridrih Vilhelm Niče, koji je bio zaokupljen temama smrti Boga (i idejom natčovjeka), voljom za moć i vječnim vraćanjem. Optuživan je da je stvorio ideološku potku nacizma, ali je to krajnje proizvoljno tumačenje ozbiljna filozofska misao odavno odbacila. U početku je na njega snažno uticao Artur Šopenhauer, kad je nastao spis "Rođenje tragedije iz duha muzike", ali je kasnije, suprotno Šopenhaueru, razvio ideju o potvrđivanju života. Ostala djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Volja za moć", "S one strane dobra i zla", "Sumrak idola", "Ljudsko, odveć ljudsko", "Genealogija morala", "Radosna nauka", "Nesavremena razmatranja".
1894. - Francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus uhapšen pod optužbom za veleizdaju, čime je počela afera koja je godinama potresala Francusku. Bez dokaza je osuđen na doživotnu robiju, ali je poslije velikog negodovanja javnosti i snažnog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus rehabilitovan.
1917. - Navodno njemačka špijunka u Prvom svjetskom ratu, Holanđanka Mata Hari, strijeljana je u blizini Pariza. Prema zvaničnoj verziji, uzdrmanoj novijim istraživanjima, kao poznata igračica i pjevačica susretala se s nizom istaknutih ličnosti i saznavala tajne koje je predavala Nijemcima.
1928. - Njemački dirižabl "Graf cepelin" obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.
1945. - Premijer "višijevske Francuske" u Drugom svjetskom ratu Pjer Laval ubijen na osnovu sudske presude - zbog izdaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.
1946. - Njemački ratni zločinac Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan prije nego što je, na osnovu presude Međunarodnog suda u Nirnbergu za ratne zločine, trebalo da bude pogubljen.
1949. - U Mađarskoj poslije montiranog staljinističkog sudskog procesa kao "titoisti" pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai.
1964. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov zbačen, a sutradan je objavljeno da je tobože sam izrazio želju da se povuče, čemu je "udovoljeno s obzirom na njegove godine i slabo zdravstveno stanje". Prvi sekretar Komunističke partije postao je Leonid Iljič Brežnjev, a premijer Aleksej Nikolajevič Kosigin.
1987. - U državnom udaru ubijen predsjednik Burkine Faso, kapetan Tomas Sankara, a šef države je postao kapetan Blez Kompaore.
1989. - Umro srpski pisac Danilo Kiš, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka. Pisao je njegovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".
1990. - Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir, s obrazloženjem da je zadužio svijet politikom mira, ali su mnogi u njegovoj zemlji to kasnije doživjeli kao nagradu za razbijanje SSSR-a.
1991. - Poslije napuštanja sjednice srpskih poslanika skupština u Sarajevu proglasila BiH suverenom državom, mimo volje jednog od tri njena naroda. Preostali poslanici su odbacili Beogradsku inicijativu da BiH, poslije otcjepljenja Slovenije i Hrvatske, ostane u Jugoslaviji.
1993. - Južnoafričkom predsjedniku Frederiku Vilemu de Klerku i vođi Afričkog nacionalnog kongresa Nelsonu Mandeli dodijeljena Nobelova nagrada za mir kao priznanje za okončanje režima aparthejda i stvaranje osnova za razvoj demokratije u Južnoj Africi.
1995. - Na referendumu u Iraku predsjednik Sadam Husein kao jedini kandidat dobio skoro stoprocentnu podršku da i narednih sedam godina predvodi državu.
1997. - Pobunjenici u Republici Kongo ušli u glavni grad Brazavil, zbacivši poslije četvoromjesečnog građanskog rata predsjednika Paskala Lisubu, a na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Saso Ngueso.
2003. - Prvi kineski kosmički brod sa ljudskom posadom lansiran u svemir, čime je Kina, poslije Rusije i SAD, postala treća zemlja koja je poslala astronaute u svemir.
2010. - U Alpima, kroz masiv Gothard, u Švajcarskoj, probijen je najduži tunel na svijetu, ukupne dužine 57 kilometara. Probijanje tunela počelo je 1993. godine a planovi su započeti još polovinom 20. vijeka. Izgradnja tunela "Gothard Baze" ukupno je procijenjena na sedam milijardi evra.
2013. - Švajcarska je, potpisavši međunarodni sporazum o borbi protiv utaje poreza, ukinula bankarsku tajnost, čime je označen kraj specifične pozicije bankarskih računa u toj zemlji.
 

Na današnji dan, 22. oktobar​


IZVOR: BETA

​

1721 - Nakon uspešno okončanog rata sa Švedskom, Rusija je postala nova sila na Baltiku, a Petar Veliki proglašen je carem cele Rusije.

1773 - Kralj Tonga poklonio je engleskom istraživaču Džejmsu Kuku (James Cook) gorostasnu kornjaču koja je u Londonu živela do 1966.

1797 - Francuz Andre Žak Garnerin (Jacques) prvi je upotrebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom sa visine od 680 metara.




1811 - Rodjen je madjarski kompozitor Franc List (Franz Liszt) legendarni pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i dao klaviru snagu orkestra. Bio je vrstan muzički pedagog. (20 madjarskih rapsodija, "Godine hodočašća", "Ljubavni snovi", "Mazepa").

1844 - Rodjena je francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar (Henriette Rosine Bernhardt), poznata kao Sara Bernar (Sarah), koja je obeležila pozorišnu epohu kao najveća tragetkinja svog doba. Bila je izuzetno popularna i savremenici su je nazivali "božanska Sara".

1873 - Da bi onemogućio Francuze da se udruže sa nemačkim neprijateljima, nemački car Vilhelm I (Wilhelm), na inicijativu kancelara Bizmarka (Bismarck) pridružio se savezu Rusije i Austrije ("Savez triju careva").

1883 - U Njujorku je izvođenjem opere "Faust" francuskog kompozitora Šarla Gunoa (Charles Gounod) otvorena operska kuća "Metropoliten".

1887 - Uredu za patente u Njujorku Nikola Tesla prijavio je šest izuma, medju kojima i višefaznu naizmeničnu struju. Izume je 1888. otkupila firma "Vestinghaus" i njihovu primenu prikazala na svetskoj izložbi u Čikagu 1893.

1906 - Umro je francuski slikar Pol Sezan (Paul Cezanne) čije delo nije prihvaćeno od savremenika, ali je izvršilo ogroman uticaj na likovno stvralaštvo 20. veka. Modifikujući impresionizam stvorio je novi likovni izraz koji je bio inspiracija fovizma, kubizma i apstraktne umetnosti ("Kupačice", "Kartaši", "Plave vaze").

1912 - Treća srpska armija generala Božidara Jankovića potukla je u Prvom balkanskom ratu turske snage i oslobodila Prištinu.

1913 - Rodjen je vijetnamski car Bao Daj (Dai) poslednji monarh Vijetnama. Na presto je došao 1926, a abdicirao je 1945, kada je stvorena Demokratska Republika Vijetnam. Francuzi su ga vratili na presto 1949. da upravlja oblastima pod francuskom okupacijom, a 1955. je emigrirao u Francusku, gde je 1997. umro.

1927 - Umro je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("Iz starog jevandjelja", "Stari dani", "Koštana", "Nečista krv", "Pod okupacijom").

1947 - Počeo je rat Indije i Pakistana oko Kašmira, nakon što je kašmirski maharadža Hari Sing (Singh) odbio da se priključi jednoj od dve zemlje kada je podeljen indijski potkontinent. Rat je početkom 1949. okončan posredstvom UN, a Kašmir je ostao podeljen.

1962 - Predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy) izdao je naređenje američkoj ratnoj mornarici i avijaciji da blokiraju Kubu zbog postavljanja sovjetskih nuklearnih raketa u toj zemlji. Kubanska kriza koja je dovela svet na ivicu atomskog rata, okončana je mesec dana kasnije sporazumom sovjetskog lidera Nikite Hruščova i Kenedija o povlačenju nuklearnog naoružanja i deblokadi Kube.

1964 - Francuski književnik Žan-Pol Sartr (Jean-Paul Sartre) odbio je Nobelovu nagradu za književnost.

1964 - Slovenački gimnastičar Miroslav Cerar osvojio je zlatnu medalju na Olimpijadi u Tokiju. To je bila prva zlatna medalja za SFR Jugoslaviju na olimpijskim takmičenjima.

1973 - Umro je španski violončelista katalonskog porekla Pablo Kazals (Casals), jedan od najvećih instrumentalista 20. veka. Kao protivnik Frankovog režima, od 1938. živeo je van domovine i stekao veliku popularnost nastupajući širom sveta.

1987 - Primerak retke edicije Gutenbergove biblije prodat je u aukcijskoj kući "Kristi" u Njujorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.

1991 - Predsedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo je predlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiše u asocijaciju suverenih država. Ta odluka je doprinela produbljavanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.

1992 - Na putu Priboj-Rudo pripadnici nepoznate paravojne formacije kidnapovali su iz autobusa 16 Muslimana, stanovnika pograničnog sela Sjeverin (na granici Srbije i Bosne) i odveli ih u nepoznatom pravcu, a potom likvidirali.

2000 - Posmrtni ostaci jednog od najvećih srpskih pesnika Jovana Dučića preneti su 57 godina nakon njegove smrti iz američkog mesta Libertvil i sahranjeni u rodnom gradu Trebinju u Republici Srpskoj.

2002 - Umrla je Džeraldina Nagi-Aponi (Geraldine Nagy-Appony) bivša albanska kraljica. Ona se 1938. godine udala za Kralja Zogua, muslimanskog vodju, koji se deset godina ranije sam proglasio monarhom. Oni su Albaniju napustili u aprilu 1939. godine, zajedno sa sinom Lekom koji je bio beba kada je Italija izvršila invaziju.

2005. - Pesma "Voterlu" (Waterloo) švedske grupe ABBA, proglašena je najboljom pesmom Evrovizije svih vremena.

2007 - Crnogorska Skupština proglasila je Ustav, prvi u nezavisnoj državi Crnoj Gori.

2010 - Na severu Haitija umrlo je 135 osoba od kolere, a registrovano je još 1.500 inficiranih.

2016 - Američki telekomunikacioni gigant Ej-Ti end Ti (AT&T) postigao je dogovor o kupovini firme Tajm Vorner, vlasnika televizija Si-En-En i Ejč-Bi-Ou (HBO) i filmskog studija Vorner Braders, po ceni od preko 80 milijardi dolara.

2021 - Američki glumac Alek Boldvin (Alec Baldwin) pucao je iz pištolja rekvizita na snimanju vesterna u SAD i slučajno ubio direktorku fotografije Halinu Hačins i ranio reditelja Džela Suzu.

2022 - Italija je dobila prvu ženu na funkciji premijerke, Djordju Meloni (Georgia) koja je na čelu je prve, krajnje desne vlade u toj zemlji od kraja Drugog svetskog rata.
 
Danas je subota, 9. decembar, 343. dan 2023. Do kraja godine su 22 dana.

1594. - Rođen švedski kralj Gustav Drugi Adolf, veliki vojskovođa i vojni reformator, čija je protestantska armija u Tridesetogodišnjem ratu nanijela niz poraza rimokatoličkim snagama njemačkog cara Ferdinanda Drugog. U ratu s Rusijom postavio je granicu na Ladoškom jezeru, a poljsku armiju je potukao 1613, 1617. i 1629. i ostvario dominaciju Švedske na Baltiku. Poginuo je u novembru 1632. u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju njemačkog generala Albrehta Vencela fon Valenštajna.
1608. - Rođen engleski pisac DŽon Milton, jedan od najvećih pjesnika svjetske književnosti, izuzetno obrazovan, snažna ličnost visokog morala i veliki mislilac. Poslije pogubljenja kralja Čarlsa Prvog 1649. sasvim se posvetio politici i, osim nekoliko soneta, pisao je samo prozu, raspravljajući o različitim političkim i vjerskim pitanjima. Do obnove monarhije 1660. bio je latinski sekretar Državnog savjeta. Oslijepio je 1652, a kad je monarhija obnovljena dopao je zatvora i izgubio veći dio imanja i od tada do smrti 1674. vratio se poeziji. Slijep, siromašan i razočaran spjevao je najveća djela: "Izgubljeni raj" - religiozni ep u 12 pjevanja o pobuni Satane i njegovih čuvara protiv nebeskog Samodršca, o padu Čovjeka i obećanju spasenja, "Vraćeni raj" - ep u četiri pjevanja o spasenju i Hristovoj pobjedi nad Satanom i "Samson Agonistes" - tragediju inspirisanu biblijskom pričom o Samsonu, koju je napisao po ugledu na grčke tragedije. Ostala djela: poeme "L'alegro", "Il penseroso", maskerata "Komus", elegija "Lisidas", prozna djela "Areopagitika", posvećena slobodi štampe, "Odbrana engleskog naroda" u dva toma, u kojoj je opravdavao pogubljenje Čarlsa Prvog.

1641. - Umro flamanski slikar Anton van Dajk, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole, na čije je slikarstvo snažan pečat utisnuo Peter Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa Prvog Stjuarta i portretista engleskog visokog društva. NJegove religiozne kompozicije osrednje su vrijednosti, ali portrete odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.
1824. - U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara i državnika Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu.

1887. - Rođen srpski revolucionar i pisac Dragojlo Dudić, organizator ustanka u Drugom svjetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. protiv okupatorske vojske nacističke NJemačke. Član Komunističke partije Jugoslavije je postao 1920, poslije čega je često hapšen. Između Prvog i Drugog svjetskog rata sarađivao je u više listova i časopisa, uključujući "Radničke novine", "Rad", "Narodnu pravdu" i zbornik seljaka pisaca "Za plugom". U julu 1941. je formirao Kolubarsku partizansku četu, potom je postao komandant Valjevskog odreda, u novembru 1941. je izabran za predsjednika Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije, a kasnije, u istom mjesecu, poginuo je u borbi protiv Nijemaca. NJegov "Dnevnik", važno svjedočanstvo o prvim mjesecima ustanka u Srbiji, objavljen je 1945.

1905. - U Francuskoj ozakonjeno odvajanje države i crkve.

1910. - Umro srpski pisac Laza Kostić, snažna i originalna pjesnička priroda, koji je u poeziju unio nove i smjele oblike i obogatio srpski književni jezik novim izrazima. Eksperimentator i krčilac novih puteva, bio je začetnik srpske avangardne lirike i napisao je nekoliko pjesama koje su najviša ostvarenja srpskog romantizma. Istakao se i prevođenjem Viljema Šekspira. Djela: lirske pjesme i balade, poetične tragedije "Maksim Crnojević", "Pera Segedinac", rasprave "Kritički uvod u opštu filozofiju", "O Jovanu Jovanoviću - Zmaju, njegovu pevanju, mišljenju i pisanju".
1916. - Rođen američki filmski glumac ruskog porijekla Išur Danijelovič, poznat kao Kirk Daglas, koji se proslavio ulogama nervoznih, ambicioznih i grubih tipova. Filmovi: "Mladić s trubom", "Spartak", "Šampion", "Staklena menadžerija", "Grad iluzija", "Žeđ za životom", "Detektivska priča".
1926. - Rođen španski borac s bikovima Luis Migel Lukas - Domingin, vjerovatno najbolji svjetski borac s bikovima u 20. vijeku. NJegova vještina inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.
1929. - Rođen američki filmski režiser i glumac DŽon Kasavetes, vodeći predstavnik "njujorške škole", nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. NJegove filmove odlikuje psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: "Zločin na ulicama", "Ubice", "Dvanaest žigosanih", "Rozmarina beba", "Furije", "Zašto ste me osudili na život", "Sjenke", "Suviše kasni bluz", "Lica", "Muževi", "Žena pod uticajem", "Glorija", "LJubavni potok".
1941. - Kina u Drugom svjetskom ratu objavila rat Japanu, NJemačkoj i Italiji.
1961. - Afrička država Tanganjika stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom DŽulijusom NJerereom, a istog dana 1962. postala je republika.
1985. - Bivši predsjednik Argentine general Horhe Videla osuđen na doživotnu robiju zbog otmica, mučenja i ubistva oko 9.000 ljudi tokom "prljavog rata", koji su protiv gradske gerile i političkih protivnika od 1976. do 1982. vodile tri vojne hunte. Na istu kaznu je osuđen član vojne hunte admiral Emilio Masera, a Videlin nasljednik general Roberto Viola na 17 godina zatvora.
1989. - Umro srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i sociologiju Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Od 1945. učestvovao je u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Djela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".
1990. - U Poljskoj prve slobodne izbore za predsjednika dobio bivši vođa sindikata "Solidarnost" Leh Valensa.
1991. - U Hagu počela konferencija o Jugoslaviji, uz učešće predsjednika Konferencije lorda Pitera Karingtona i predsjednika svih šest bivših jugoslovenskih republika. Arbitražna komisija, kojom je rukovodio francuski pravnik i političar Rober Badenter, ocijenila je da je Jugoslavija zemlja u nestajanju, procesu rastakanja i iščezavanja, ali su tu ocjenu odbacili predsjednici Srbije i Crne Gore. Skup nije riješio nijedno pitanje.
1992. - Svjetska fudbalska federacija priklonila se sankcijama protiv Savezne Republike Jugoslavije i obavijestila Fudbalski savez Jugoslavije da reprezentacija Jugoslavije neće moći da učestvuje u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo u SAD 1994.
1994. - Partija "Šin fejn", političko krilo terorističke Irske republikanske armije, prvi put poslije više od 70 godina otpočela mirovne razgovore s britanskom vladom.
1995. - Vrhovni sud Poljske potvrdio pobjedu Aleksandra Kvašnjevskog na novembarskim predsjedničkim izborima, odbacivši žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valense.
1996. - UN odobrile primjenu dugo odgađanog sporazuma s Irakom o prodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svjetsko tržište nafte prvi put nakon invazije na Kuvajt 1990.
2000. - SR Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile diplomatske odnose.
2012. - Umro Norman Vudlend, američki inženjer, izumitelj bar-koda.
2017. - Huan Karlos Mesa, jedan od najtraženijih trgovaca drogom za čije hapšenje su SAD ponudile nagradu od dva miliona dolara, uhapšen je u Kolumbiji.
 

Dogodilo se na današnji datum, 17. decembar​

Dogodilo se na današnji datum, 17. decembar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 17. decembar
izvor N.N.17.12.2023
Danas je nedjelja, 17. decembar, 351. dan 2023. Do kraja godine ima 14 dana.

1538 - Papa Pavle Treći isključio iz rimokatoličke crkve engleskog kralja Henrija Osmog, koji je prethodno sebe proglasio poglavarom anglikanske crkve.
1718 - Engleska objavila rat Španiji.
1749 - Rođen italijanski kompozitor Domeniko Čimaroza, autor živahnih bufo-opera rokoko stila, od kojih je najpoznatija "Tajni brak". Napisao je i više oratorijuma.
1778 - Rođen engleski hemičar Hamfri Dejvi, predsjednik Kraljevskog učenog društva u Londonu, koji je pomoću elektrolize prvi dobio natrijum, kalijum i kalcijum u elementarnom obliku. Dokazao je da je hlor hemijski element, da je dijamant čist ugljenik, da neke kiseline ne sadrže kiseonik. Pronašao je rudarsku lampu i otkrio električni luk.
1788 - Pod komandom maršala Grigorija Potemkina Rusi potukli Turke i zauzeli crnomorski grad Očakov.
1794 - U Beču prestao da izlazi list "Slaveno-serbske vjedomosti", koji je 1792. pod uticajem Dositeja Obradovića pokrenuo Stefan Novaković. Cilj lista bilo je širenje "istine o otečestvu i prosvešćenije roda našega". List je imao pretplatnike u Pešti, Budimu, Sent Andreji, Novom Sadu, Osijeku, Trstu i Veneciji, a prodavan je i u Crnoj Gori, Rumuniji, Rusiji i podunavskim gradovima Bugarske. Zapavši u dugove, Novaković je prodao štampariju, pa je list prestao da izlazi.

1830 - Umro južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar, vođa borbe za nezavisnost Južne Amerike od Španije, koji je poslije niza vojnih pobjeda nazvan "El libertador de la patria" (Oslobodilac otadžine). Nezavisnost Venecuele proglasio je 1811, a od 1812. do 1825. predvodio je vojsku protiv Španaca i potukao ih u više od 200 bojeva. Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i izabran za predsjednika Kolumbije i Bolivije koja je po njemu dobila ime. NJegovu životnu zamisao - osnivanje federacije južnoameričkih republika - omela su trvenja vladajućih slojeva i otpor SAD i Velike Britanije. Optužen da je htio da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo je umro.

1888 - Rođen jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, nazvan "kralj Ujedinitelj". Umjesto starijeg brata Đorđa 1909. proglašen je prestolonasljednikom, a od 1914. je kao regent vladao Srbijom umjesto bolesnog oca kralja Petra Prvog. Prva srpska armija pod njegovom komandom izvojevala je ključne pobjede u Prvom balkanskom ratu nad Turcima u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobjedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu ličnu hrabrost. Za vladara Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca krunisan je 6. novembra 1921. Školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na vojnoj akademiji Sen-Sir u Francuskoj, bio je veoma obrazovan i tečno je govorio francuski i ruski jezik. Prilikom posjete Francuskoj ubijen je u Marseju 9. oktobra 1934, u atentatu koji su organizovale hrvatske ustaše uz pomoć italijanskih fašista, postavši prva žrtva fašizma kojem je - u planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova izuzetno jaka ličnost.
1894 - U Beogradu Lovačko udruženje donijelo prva lovačka pravila u Srbiji da bi bila očuvana korisna divljač i potpomognuto "umnožavanje blagorodne divljači".
1903 - Braća Vilbur i Orvil Rajt izvela prvi uspješan let avionom u istoriji vazduhoplovstva. NJihova letjelica "Flajer I" je nad pješčanim dinama blizu mjesta Kiti Houk u Severnoj Karolini, SAD, poletjela četiri puta, zadržavši se, pri tome, najduže u vazduhu 59 sekundi.
1922 - Posljednji britanski vojnici napustili Republiku Irsku.

1939 - U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svjetskom ratu potonuo njemački bojni brod "Admiral Graf fon Špe", čiji se kapetan Hans Langsdorf zbog toga kasnije ubio. NJemački brod - koji je prethodno tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu potopio devet trgovačkih brodova - četiri dana ranije su u pomorskoj bici teško oštetile tri britanske krstarice.
1971 - Indijsko-pakistanski rat zbog Istočnog Pakistana /sadašnji Bangladeš/ okončan predajom 90.000 pakistanskih vojnika.
1973 - Arapski islamski teroristi ubili 32 čovjeka na aerodromu u Rimu.
1983 - U požaru u jednoj diskoteci u Madridu poginulo 83 ljudi.
1985 - Vojna vlada Ugande i njeni gerilski rivali ugovorom podijelili vlast i okončali skoro petogodišnji građanski rat.

1989 - U Rumuniji izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima Nikolae Čaušeskua. Nemiri koji su počeli u Temišvaru i Aradu ubrzo su se prenijeli u Bukurešt i na cijelu zemlju. Vojska i zloglasna politička policija "Sekuritate" su u početku krvavo gušili nerede, zavedeno je i vanredno stanje, ali je poslije višednevnih demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenog naroda, svrgnut režim Čaušeskua. NJemu je zatim na brzu ruku suđeno i zajedno sa suprugom Elenom strijeljan je u dvorištu jedne vojne kasarne u Trgovištu. Prvobitno je procijenjeno da je u nemirima poginulo više od 5.000 ljudi, ali je naknadnim provjerama brojka svedena na oko 150 žrtava.

1989 - Prve direktne predsjedničke izbore u Brazilu poslije 29 godina dobio Fernando Kolor de Melo.
1990 - Na prvim demokratskim izborima u Haitiju populistički sveštenik Žan Bertran Aristid izabran za predsjednika. Potom ga je s vlasti zbacila vojska i živio je u SAD u izbjeglištvu, dok ga 1994. na vlast nisu vratile američke trupe.
1992 - Skupština Republike Srpske usvojila Deklaraciju o završetku rata. Umjesto Predsjedništva, Skupština je ustanovila funkciju predsjednika Republike Srpske i za prvog predsjednika izabrala Radovana Karadžića.
1994 - Prilikom obaranja američkog vojnog helikoptera iznad Sjeverne Koreje jedan pilot poginuo, a drugi se spasao katapultiranjem.
1995 - Na izborima za Državnu dumu, Donji dom ruskog parlamenta, Komunistička partija Ruske Federacije dobila najviše glasova među 43 partije i politička bloka, osvojivši 158 od 450 mjesta.

1996 - Generalna skupština UN za novog generalnog sekretara svjetske organizacije sa petogodišnjim mandatom izabrala ganskog diplomatu Kofija Anana, koji je stupio na dužnost 1. januara 1997, zamijenivši egipatskog diplomatu Butrosa Butrosa Galija, čiji su reizbor spriječile SAD.
1996 - Pobunjenici peruanskog ljevičarskog gerilskog pokreta "Tupak Amaru" zauzeli japansku Ambasadu u Limi, zaprijetivši da će pobiti skoro 490 talaca ukoliko vlasti Perua ne oslobode iz zatvora njihovih 300 saboraca.
1997 - Ukrajinski putnički avion srušio se u planinskoj oblasti na sjeveru Grčke, što nije preživio niko od 70 ljudi u letjelici.
1997 - Tabo Mbeki naslijedio Nelsona Mendelu kao predsjednik južnoafričke vladajuće partije Afričkog nacionalnog kongresa.
1998 - SAD, podržane Velikom Britanijom, otpočele četvorodnevne vazdušne udare na Irak, čije su mete - kako je zvanično objašnjeno - bili nuklearni, hemijski i biološki irački vojni potencijali.

2003 - Predstavnici Stalnog komiteta za vojna pitanja, ministarstva odbrane i vojski Republike Srpske i Federacije BiH usaglasili u Banjaluci Prijedlog zajedničke vojne doktrine i standarda obuke u oružanim snagama u BiH, što je jedan od uslova za ulazak u Partnerstvo za mir.
2004 - Sudsko vijeće Haškog suda odbacilo zahtjev bivšeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika da mu bude organizovano novo suđenje.
2004 - Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću kaznu zatvora od 25 godina, dok je bivšem komandantu Viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu kazna smanjena sa 15 na šest godina zatvora.

2004 - EU i Turska postigle istorijski sporazum o početku razgovora o članstvu Turske u Uniji, nakon što je Ankara pristala da potpiše pakt o priznavanju Kipra kao članice EU.
 
Danas je četvrtak, 8. februar, 39. dan 2024. Do kraja godine ima 327 dana.

1314. - Umrla Jelena Anžujska, srpska kraljica, žena kralja Uroša Prvog i majka kraljeva Dragutina i Milutina, ktitor manastira Gradac.
1587. - Pogubljena škotska kraljica Meri Stjuart, koja je prethodno 19 godina provela u zatvoru pod optužbom za kovanje zavjere protiv engleske kraljice Elizabet Prve. Zbog nepopularne rimokatoličke politike koju je pokušala da nametne protestantskoj Škotskoj, 1568. je morala da pobjegne u Englesku. Na suđenju, održanom prema nalogu Elizabet Prve, izrečena joj je smrtna kazna.
1676. - Umro ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do smrti ugušio pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka, koju je predvodio Stepan Razin. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio Ukrajinu do rijeke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je centralnu vlast, pripojio istočne dijelove Sibira i razvio trgovinu s Kinom, Persijom i evropskim zemljama.

1725. - Umro ruski car Petar Prvi Aleksejevič Romanov, poznat kao Petar Veliki, koji je poslije dolaska na prijesto 1682. učinio rusku državu svjetskom silom prvog reda. Proglašen je carem kao dijete, a vlast je preuzeo 1689, uklonivši regenta - polusestru Sofiju. Zapadnu Evropu je proputovao 1697. i 1698. Proveo je dalekosežne reforme, izvodeći Rusiju iz srednjovjekovne zaostalosti. Umjesto stare vojske "strijelaca", čiju je pobunu ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku i sagradio snažnu flotu, osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, reformisao kalendar, suzbijao štetne običaje naslijeđene iz Srednjeg vijeka i od Mongola, pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podijelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prijestonicu Sankt Peterburg. Bio je sjajan vojskovođa i dvaput je ratovao protiv Otomanskog carstva, potukao je Švedsku i mirom u Ništadu 1721. osigurao izlaz Rusije na Baltičko more, a pobjedom nad Persijom obezbijedio je izlaz na zapadne i južne obale Kaspijskog mora.

1819. - Rođen engleski pisac i kritičar DŽon Raskin, koji je smatrao da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Djela: o umjetnosti - "Moderni slikari", "Kamenje Venecije", "Dvije staze", o društvenim i ekonomskim problemima "Do posljednjeg", "Sezam i ljiljani", "Krošnja divlje masline", "Munera Pulveris".
1828. - Rođen francuski pisac Žil Vern, autor naučno-fantastičkih romana s predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za filmove. Djela: romani "Put oko svijeta za 80 dana", "20.000 milja pod morem", "Put na Mjesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedjelja u balonu".

1834. - Rođen ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su osobine hemijskih elemenata periodično zavisne od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je "Periodični sistem elemenata" koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. "Periodični sistem elemenata" postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. NJegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1861. - Južne članice SAD - Alabama, Florida, DŽordžija, Luizijana, Misisipi i Teksas odvojile su se od Unije i osnovale Konfederaciju država Amerike. Te države su se protivile oslobađanju crnih robova, ali i sve jačem ekonomskom uticaju industrijski razvijenog Sjevera. Konfederaciji su se kasnije priključili Arkanzas, Sjeverna Karolina, Virdžinija i Tenesi. To je izazvalo američki Građanski rat, završen 1865. kapitulacijom južnih država.
1878. - Rođen jevrejski pisac i filozof Martin Buber, koji je najviše bio zaokupljen književnim i filozofskim nasljeđem hasidizma, vjerske sekte osiromašenih i obespravljenih Jevreja nastale u Poljskoj početkom 18. vijeka. Napisao je i više značajnih djela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na njemačkom jeziku i za pripovijetke je uzimao motive iz folklora poljskih Jevreja. S Francom Rozencvajgom je na savremeni njemački jezik preveo "Stari zavjet". Pred nacistima je 1938. pobjegao iz rodne Austrije u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu. Djela: "Priče rabi Nahmana", "Ja i ti", "Hasidske priče", "Gog i Magog", "Slike o dobru i zlu", "Mojsije", "Susreti".
1894. - Rođen američki filmski režiser King Volis Vidor, čiji nijemi film "Gomila" filmska kritika smatra jednim od remek-djela svjetske kinematografije. Veliki uspjeh postigao je i filmom "Haleluja," u kome su glavne uloge igrali crnci. Ostali filmovi: "Velika parada", "Hljeb naš nasušni", "Citadela", "Dvoboj na suncu", "Rat i mir".
1904. - Japan bez objave rata napao rusku flotu u Port Arturu, čime je počeo rusko-japanski rat. Rusija je gubila bitku za bitkom, a pomorski poraz kod Cušime, revolucija u Rusiji i pritisak Velike Britanije, SAD i Francuske, primorali su je da 1905. mirom u Portsmautu preda Japanu južnu polovinu poluostrva Sahalin i Port Artur s okolinom i prihvati da južna Mandžurija i Koreja potpadnu pod uticaj Japana.
1920. - Rođena američka filmska glumica DŽulija DŽin Mildred Frensis Tarner, poznata kao Lana Tarner, jedna od najsjajnijih zvijezda Holivuda pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Oni neće zaboraviti", "LJubav je snašla Endija Hardija", "Dr DŽekil i mr Hajd", "Poštar uvijek zvoni dva puta", "Kas Timberlan", "Gradić Pejton", "Imitacija života", "LJubav ima mnogo lica", "Monsunske kiše".
1921. - Umro ruski revolucionar i geograf plemićkog porijekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gdje je takođe proganjan. Djela: "Uzajamna pomoć", "Velika francuska revolucija", "Zapisi revolucionara".
1924. - Gasna komora prvi put upotrijebljena za izvršenje smrtne kazne prilikom pogubljenja Gija DŽona u američkoj državi Nevada.
1925. - Rođen američki filmski glumac DŽon Uler Lemon Treći, poznat kao DŽek Lemon, podjednako sjajan u dramskim i komičnim ulogama. Filmovi: "Mister Roberts" /nagrada "Oskar"/, "Neki to vole vruće", "Apartman", "Spasite tigra" /nagrada "Oskar"/, "Zatočenik Druge avenije", "Naslovna strana", "Kineski sindrom", "Nestao".
1931. - Rođen američki filmski glumac DŽejms Bajron, poznat kao DŽejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti poslije Drugog svjetskog rata, čiji je tragičan kraj u automobilskoj nesreći 1955. u 24. godini doprinio da preraste u svojevrstan mit. Filmovi: "Istočno od raja", "Buntovnik bez razloga", "Div".
1935. - Umro njemački slikar i grafičar Maks Liberman, najznačajniji predstavnik njemačkog impresionizma. U početku je realistički obrađivao sentimentalne žanr-scene, a kasnije se priklonio nazorima francuskih impresionista, što je posebno uočljivo u slikama pejzaža.
1937. - Trupe generala Fransiska Franka u Španskom građanskom ratu, uz pomoć 15.000 vojnika fašističke Italije, zauzele Malagu.
1942. - U manastiru Ostrog skupština crnogorskih i bokeljskih patriota je u Drugom svjetskom ratu pozvala sve rodoljube na jedinstvo u oružanoj borbi protiv fašističkih okupatora, bez obzira na ranije političke i partijske podjele.
1943. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila grad Kursk, koji su Nijemci okupirali 1941.
1955. - Sovjetski premijer Georgij Maljenkov prinuđen da podnese ostavku, a na položaju predsjednika vlade naslijedio ga je Nikolaj Bulganjin.
1963. - Predsjednik Iraka general Abdul Karim Kasem svrgnut državnim udarom i strijeljan, a novi šef države postao je pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref.
1975. - Sovjetski i američki kosmonauti počeli zajedničke pripreme za letove "Sojuz-Apolo".
1984. - U Sarajevu otvorene 14. zimske Olimpijske igre - prve u Jugoslaviji, na kojima su učestvovali sportisti 49 država, najviše do tada u istoriji zimskih igara.
1989. - U blizini atlantskih ostrva Azori pao američki putnički avion s italijanskim turistima i poginulo je svih 144 putnika i članova posade.
1993. - Poslije sudara sa vojnim avionom "suhoj" blizu Teherana srušio se iranski putnički avion "tupoljev" i u nesreći su poginula sva 132 putnika i članovi posade, pilot i kopilot vojnog aviona.
1997. - U Tirani, glavnom gradu Albanije, policija pribjegla sili nad hiljadama demonstranata protiv vlade koja je omogućila poslovanje privatnih štedionica prema "piramidalnoj šemi", čiji je slom odnio životne ušteđevine desetina hiljada Albanaca.
2001. - SRJ dobila status posmatrača u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, čime je zvanično započeo proces prijema SRJ u punopravno članstvo ove organizacije.

2006. - Masovni protesti muslimana zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda u danskoj štampi - u Sarajevu demonstranti spalili zastave Norveške i Danske.
2006. - General Vojske Republike Srpske u penziji Zdravko Tolimir preminuo je u pritvoru Haškog tribunala. Tolimir je tokom rata bio pomoćnik za obavještajno-bezbjednosne poslove komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića.
 
Probrala šta mi odgovara :manikir:

Rođeni 8. februara :
- Konstantin XI Paleolog, poslednji vizantijski car
- Žil Vern, ♥️ francuski književnik
- Abdul Aziz, osmanlijski sultan
- Mendeljejev, ruski hemičar, autor Periodnog sistema hem. elem.
- King Volis Vidor, američki filmski režiser.
- Lana Tarner, američka glumica
- Džek Lemon, američki glumac
- Radmila Savićević, srps. glumica
- Džejms Din, američki glumac
- Branislav Crnčević, srpski književnik, aforističar, novinar, scenarista i političar
- Lidija Pilipenko, primabalerina Narodnog pozorišta u Beogradu i koreograf
- Nick Nolte, američki glumac
Itd itd

Radmila Savićević :

downloadfile(1).jpg
 
Danas je utorak, 13. februar, 44. dan 2024. Do kraja godine ima 322 dana.

1571. - Umro italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini, čija je autobiografija "Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom" - kod nas prevedena pod naslovom "Moj život" - značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse. Takođe je napisao "Traktat o zlatarstvu" i "Traktat o vajarstvu". Vodio je buran život i radio je u Firenci i Rimu, a u Parizu je bio zlatar francuskog kralja Fransoe Prvog. Napravio je mnoštvo minuciozno urađenih likova i sitnih zlatarskih predmeta, ali i skulpture i reljefe velikog formata, poput "Perseja sa glavom meduze", "Kozima Medičija", "Nimfe iz Fontenbloa".

1633. - Rimokatolička inkvizicija uhapsila je u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja zato što je dokazivao prednost Kopernikkovog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod prijetnjom smrću, potom prisilio da to učenje proglasi zabludom.
1668. - Španija priznala nezavisnost Portugalije.
1754. - Rođen francuski sveštenik i diplomata Šarl Moris de Taljeran Perigor, vješt i beskrupolozan političar. Kao predstavnik trećeg staleža i predsjednik Ustavotvorne skupštine koja je zasjedala od 1789. do 1791, izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije je postajao sve umjereniji i emigrirao je poslije proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vrijeme Direktorijuma i vladavine cara Napoleona Prvog bio je šef diplomatije. Predviđajući Napoleonov slom, izdao ga je i stupio u kontakt s ruskim carem Aleksandrom Prvim i austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio je 1814. i 1815. predsjednik vlade, a u vrijeme Julske monarhije ambasador u Londonu od 1830. do 1834.
1768. - Rođen ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama slijedio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Osim basni, pisao je i satirična "pisma" i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova "naravoučenija" postala su poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Djela: zbirke basni, komedije "Modna trgovina", "Lekcija kćerima", "Književnik u predsoblju", komične opere "Histerična porodica", "Kafana".

1787. - Umro srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković (na fotografiji), osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih umova svjetske nauke svog vremena. U 15. godini je iz rodnog Dubrovnika otišao u Rim, gdje je završio isusovački kolegijum. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku NJutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Djela: "Teorija philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura ehistentijum", "Opera partientija ad opticam et astronomiam", "Elementorijum universea matheseos", "O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svjetlu", "Teorija konusnih presjeka", "Elementi matematike".

1793. - Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska kraljevina sklopile savez protiv revolucionarne Francuske.

1831. - Rođen srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. vijeka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, koji je dvaput bio regent i četiri puta premijer Srbije. Poslije okončanja studija u Francuskoj i na njemačkom univerzitetu u Hajdelbergu vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istambulu. Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867. uspješno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova Kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, premijer Kneževine i Kraljevine Srbije. Namjesnik maloljetnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloljetnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana najviše je doprinio donošenju novog ustava 1869, a 1878. je uspješno zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od dvojne monarhije, zbog čega je podnio ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. kad je kralj Aleksandar, uz podršku radikala, izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Djela: "Spoljašnji odnošaji Srbije 1848 - 1872", "Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875 - 1878".

1873. - Rođen ruski pjevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u istoriji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primijenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu sa djelima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama - poput Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota u istoimenim operama - dao je lični pečat, koji je ostao uzor.
1883. - Umro njemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac njemačke muzičke drame, uz Đuzepa Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz njemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima njemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši "jedinstveno umjetničko djelo", u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umjesto široko raspjevanih arija, upotrijebio je dramatični ariozo, a orkestar prožet vodećim muzičkim mislima postao je osnovni činilac u tumačenju događaja. Djela: muzičke drame "Parsifal", "Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Rienci", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pjevači", "Nibelunški prsten", koji se sastoji od četiri drame - "Rajnsko zlato", "Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova", muzičko-filozofske studije "Umjetničko djelo budućnosti", "Umjetnost i revolucija", "Opera i drama".
1938. - Umro srpski pisac Momčilo Nastasijević, jedna od najsnažnijih pjesničkih ličnosti srpske literature između dva svjetska rata i preteča moderne srpske drame, koji se odlikovao originalnim stilom i izuzetnom jezičkom invencijom. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do smrti bio profesor gimnazije. Pisao je lirske pjesme, drame i pripovijetke sa staroslovenskim motivima, ulazeći eliptičnim i prividno arhaičnim izrazom u virove strasti i "tamne vilajete" ljudske prirode i duše. Djela: pjesme "Lirski krugovi", pripovijetke "Iz tamnog vilajeta", libreto "Međuluško blago", drame "Kod večne slavine", "Nedozvani", "Gazda-Mladenova kći".
1945. - Sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Budimpeštu poslije 50 dana opsade, tokom koje je ubijeno 50.000 njemačkih vojnika.
1945. - Američki i britanski avioni su u Drugom svjetskom ratu 14 časova bombardovali njemački grad Drezden, vojno beznačajan cilj, usmrtivši najmanje 35.000 ljudi, uglavnom civila.
1958. - Umro francuski slikar Žorž Anri Ruo, koji je u ekspresionističkom maniru, snažnim koloritom, izražavao tragična osjećanja. Glavne teme njegovih slika su arlekini, ljudske maske i religiozni motivi, radovi podsjećaju na srednjovjekovne vitraže, a i sam je rado slikao na staklu.
1961. - Savjet bezbjednosti UN odlučio da u Kongo uputi mirovne snage svjetske organizacije da bi spriječio građanski rat u toj afričkoj zemlji.
1974. - Umro slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umjetnika 20. vijeka. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Prije Drugog svjetskog rata je postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom stvarao slike guste materije i zasićene atmosfere. Poslije rata je postepeno mijenjao orijentaciju, a stvaralački impuls i snažan slikarski temperament su ga uputili na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera. Slikao je i predjele, mrtvu prirodu, portrete, a u posljednjem periodu se oprobao u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.
1974.- Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, protjeran je iz zemlje i oduzeto mu sovjetsko državljanstvo.
1975. - Kiparski Turci su u sjevernom djelu ostrva, koji je sedam mjeseci ranije okupirala Turska, proglasili "federalnu državu", dodatno pogoršavši višegodišnju napetu situaciju na tom mediteranskom ostrvu. Formirana je i "Turska ustavotvorna skupština", za čijeg je prvog "predsjednika" izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.
1976. - Umrla američka operska pjevačica francuskog porijekla Lili Pons, jedan od najvećih koloraturnih soprana 20. vijeka. Nastupala je na scenama širom svijeta, s posebnim uspjehom u njujorškoj Metropoliten operi, a snimila je i više filmovanih opera.
1983. - U italijanskom gradu Torino u požaru u jednom bioskopu poginulo 64-oro ljudi.
1984. - Šef Komunističke partije SSSR i države postao Konstantin Černjenko, naslijedivši preminulog Jurija Andropova. Poslije Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i posljednji lider SSSR-a.
1990. - SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njemačke države objavili plan o ujedinjenju Njemačke.
1991. - Američki bombarderi razorili sklonište u Bagdadu, identifikovano kao vojni položaj u kojem su civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima dosta djece i žena.

2000. - Papa Jovan Pavle Drugi zatražio oproštaj za sve grijehove Rimokatoličke crkve u prošlosti, uključujući odnos prema Jevrejima i jereticima.
2001. - Amerikanka En Bankroft i Norvežanka Liv Arnesen postale prve žene koje su na skijama prešle Antarktik. Njihovo putovanje od 2.700 kilometara trajalo 90 dana.
 
Danas je sreda, 28. februar, 59. dan 2024. Do kraja godine ima 307 dana.

1525. - Španski osvajač Ernan Kortes pogubio posljednjeg astečkog cara Kuautemoka.
1533. - Rođen Mišel de Montenj, francuski književnik i filozof.

1825. - Rusija i Velika Britanija potpisale ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade.
1832. - U čitalištu Grigorija Vozarevića u Beogradu osnovana prva nacionalna srpska biblioteka - ovaj datum obilježava se kao Dan Narodne biblioteke Srbije.
1842. - Rođen Milan Kujundžić Aberdar, književnik i političar, akademik. Kujundžić je filozofiju studirao u Beogradu, Beču, Minhenu i Parizu, a diplomirao na Oksfordu. Bio je profesor Velike škole u Beogradu, predsjednik Narodne skupštine i ministar prosvjete Srbije. Pripadao je Ujedinjenoj omladini srpskoj i bio urednik "Mlade srbadije". Pisao je članke iz oblasti filozofije, a njegova poezija, sa svim obilježjima romantizma, bila je poziv na borbu protiv ugnjetača i za oslobođenje i ujedinjenje porobljene braće. Poznat je njegov spjev "Srpski patrijarh", balada "Nevesta hajdukova" i zbirke pesama: "Prvi jek" i "Drugi jek". Neke od njegovih pesama su komponovane i dugo su se zadržale u narodu. Kao recenzent, Kujundžić je objavio više prikaza knjiga u kojima su došla do izražaja njegova filozofska, književna i politička shvatanja.
1869. - Umro Alfons de Lamartin, francuski književnik i političar. U proznom djelu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.
1901. - Rođen američki hemičar Linus Karl Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962. Prvu je dobio za primjenu kvantne mehanike u istraživanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da se uspostavi međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrane probe atomskih bombi.

1909. - Rođen engleski pisac Stiven Harold Spender, koji je kao pjesnik počeo pod uticajem Španskog građanskog rata u kojem se borio na strani republikanaca, ali je kasnije pisao lično obojenu poeziju, zasnovanu na untrašnjem doživljaju svijeta. Kao pripadnik grupe ljevičarskih pjesnika antifašista, tridesetih godina 20. vijeka u pjesmama je slikao užase rata i razaranja, ali bez naglašene političke obojenosti. Potom se odrekao komunizma i vratio idejama liberalizma, a lirika mu je postala nježnija i romantičnija. Djela: zbirke pjesama "Nepokretno središte", "Ruševine i vizije", "Rub bića", "Plemeniti dani", roman "Zaostali sin", zbirka priča "Zapaljeni kaktus", eseji "Razorni element", "Stvaralački element", "Borba modernih", "Tridesete i poslije", autobiografski spis "Svijet u svijetu".

1911. - Rođen Otakar Vavra, češki filmski režiser i pedagog, osnivač Filmske akademije u Pragu.

1913. - Rođen američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsent Mineli, koji je 1958. dobio nagradu "Oskar" za film "Žiži". Ostali filmovi: "Madam Bovari", "Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom", "Čaj i simpatija", "Kismet", "Kuća na brdu", "Zvona zvone", "Grad iluzija", "Neki su dotrčali", "Diži zavjesu".
1916. - U Prvom svjetskom ratu završeno prebacivanje na Krf glavnine od oko 140.000 srpskih vojnika. Početkom januara prve srpske jedinice su dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi, koji se nisu pojavili, pa su zbog mrcvarenja duž močvarnog albanskog primorja, tokom dodatne golgote od 160 kilometara od Skadra do Valone, vojnici masovno umirali od gladi i iscrpljenosti. Od 23. januara do 23. marta 1916. u Krfskom zalivu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira.

1916. - Umro američki pisac Henri DŽejms, tanan i prodoran psiholog, koji je u realističnom maniru precizno analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog društva, uvijek u potrazi za moralnim vrijednostima. Brižljivo je gradio kompoziciju djela, težeći umjetničkom savršenstvu, pri čemu se držao principa jedinstva i ekonomije sredstava, ali mu je stilski izraz povremeno oskudijevao u jasnoći. Pred kraj života, 1915. godine, postao je britanski državljanin. Djela: romani "Roderik Hadson", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Portret jedne ledi", "Tragična muza", "Bostonci", "Golubija krila", "Ambasadori", "Zlatna zdjela".
1921. - Počela Kronštatska pobuna mornara ruske Baltičke flote i radnika u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu protiv boljševičke vlasti. Kronštatski mornari i radnici u bazi zapadno od Petrograda - koji su snažno podržali boljševike 1917. i bili jedan od oslonaca Oktobarske revolucije - tražili su ekonomske reforme i okončanje boljševičke političke dominacije, ali su boljševici 20 dana kasnije vojskom krvavo ugušili pobunu.

1922. - Velika Britanija formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.
1933. - Dan nakon što su nacisti zapalili u Berlinu zgradu Rajhstaga /parlament/, optuživši za to komuniste, vođa nacista Adolf Hitler ubijedio ostarjelog predsjednika Njemačke Paula fon Hindenburga da potpiše dekrete o suspendovanju ličnih sloboda, slobode govora, slobode štampe i prava na okupljanje.
1943. - Devet norveških komandosa u Drugom svjetskom ratu izvelo sabotažu u njemačkim postrojenjima za proizvodnju teške vode u blizini Rjukana u okupiranoj Norveškoj.
1948. - Posljednje britanske vojne jedinice napustile Indiju.
1953. - U Ankari Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji.
1974. - SAD i Egipat, poslije sedam godina prekida, obnovili diplomatske odnose.
1975. - U najvećoj podzemnoj željezničkoj nesreći u Velikoj Britaniji poginula 42 putnika kada je voz u punoj brzini udario u odbojnike u stanici "Murgejt" londonskog metroa.
1986. - Švedski državnik Ulof Palme ubijen u Stokholmu na povratku iz pozorišta, a terorista, uprkos obimnoj policijskoj istrazi, nije otkriven. Palme je u politiku ušao kao studentski vođa, a 1969. je, u 42. godini, postao šef Socijaldemokratske stranke i premijer. Bio je među rijetkim zapadnim državnicima koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a ljutnju SAD je izazvao odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj interenciji u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale rukovodio je mirovnim misijama UN /za miroljubivo rješenje sukoba Irana i Iraka/ i SI /Radna grupa o Južnoj Africi/.
1992. - Usvojen prvi ustav Republike Srpske pod nazivom Ustav Srpske Republike BiH.
1992. - Savjet bezbjednosti UN odobrio upućivanje 22.000 "plavih šljemova" u Kambodžu.
1995. - Raul Salinas, brat bivšeg predsjednika Meksika Karlosa Salinasa de Gortarija, uhapšen pod optužbom da je umiješan u ubistvo predsjedničkog kandidata vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Luisa Donalda Kolosija na predizbornom mitingu u Tihuani u martu 1994.
1996. - Britanska princeza Dajana pristala na razvod od princa Čarlsa, rekavši da je to najtužniji dan njenog života.
1997. - U Iranu zemljotres razorio više od 20 sela, usmrtivši skoro hiljadu ljudi.
2011. - Umrla Ani Žirardo, francuska pozorišna i filmska glumica. Poslije nekoliko nezapaženih uloga, postala je poznata 1960. godine igrajući u filmu Lukina Viskontija "Roko i njegova braća" ulogu prostitutke Nađe. Nakon toga, nastupala je i u filmovima Marka Fererija, Rože Vadima, Marija Moničelija, Marsela Karnea, Aleksandra Saše Petrovića i Kloda Leluša.
2011. - Umrla DŽejn Rasel, američka filmska glumica. Glumila je u filmovima "Mlada udovica", "Dupli dinamit", "Muškarci više vole plavuše", "DŽoni Reno".
 
Danas je petak, 1. mart, 60. dan 2024. Do kraja godine ima 306 dana.

1498. - Na putu ka Indiji portugalski moreplovac Vasko de Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sadašnje aFričke države Mozambik.

1562. - Francuski rimokatolici, s blagoslovom Vatikana, u Vasiju poklali 1.200 hugenota, izazvavši religiozni rat koji je trajao do 1598.
1643. - Umro italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.
1767. - Španski kralj Karlos Treći protjerao iz zemlje rimokatolički jezuitski red.
1810. - Rođen poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, nazvan "pjesnikom klavira", koji je u vrhunskom romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike, uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći da više neće vidjeti otadžbinu. Djela: dva koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada.
1815. - Francuski car Napoleon Prvi iskrcao se na obalu Francuske, tri dana pošto je s grupicom sljedbenika napustio mediteransko ostrvo Elba, na kojem je bio zatočen pošto je primoran da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno ušao u Pariz i vratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina, poznata kao "sto dana", okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.
1872. - U planinskom području Jelouston u SAD osnovan prvi nacionalni park u svijetu.
1878. - Pobjedom Srbije završen Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat s Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspjehom Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. donio teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi su bili nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u BiH.

1879. - Rođen bugarski državnik Aleksandar Stamboliski, vođa Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920. do 1923, kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao šef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom.
1886. - Rođen austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. NJegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme i ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, jeste dramatična vizija strastveno doživljene realnosti. Pred nacistima je 1938. izbjegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog svjetskog rata je slikao velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. NJegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost.

1891. - Rođen pisac Stanislav Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svjetska rata radio je kao novinar. U Prvom svjetskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svjetskom ratu je proveo u njemačkom zarobljeništvu, a od 1945. je radio u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti poslije Prvog svjetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pjesničkog izraza i književnog jezika. Djela: zbirke pjesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari svijeta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u njemačkim 'oFlazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "NJemačka u vrenju".

1896. - Bosonogi ratnici abisinskog negusa Menelika Drugog do nogu potukli italijanske trupe kod Adue, poslije čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije.
1909. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao britanski tip džentlmena, dobitnik nagrade "Oskar" 1958. za film "Odvojeni stolovi". Tridesetih godina 20. vijeka otišao je u Holivud, a u Drugom svjetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi: "Put oko svijeta za 80 dana", "Dobar dan, tugo", "Topovi s Navarona", "Kasino Rojal", "Papirnati tigar".
1914. - Rođen američki pisac afričkog porijekla Ralf Valdo Elison, čiji je roman "Nevidljivi čovjek" jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski obrazac čovjeka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodeFinisanje. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao knjigu eseja "Sjenka i čin".

1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani prije Prvog svjetskog rata.
1922. - Rođen izraelski državnik Jicak Rabin, premijer od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u trenutku dok je napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah, od 1940. borio se protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i protiv francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.
1938. - Umro italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim zbirkama "Rajska poema" i "Alkiona". U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani "Slast", "Uljez", "Oganj", drame "Mrtvi grad", "frančeska da Rimini", "Joriova kći", "Đokonda".
1941. - Bugarska u Drugom svjetskom ratu pristupila fašističkom Trojnom paktu i već 2. marta 1941. u nju su iz Rumunije počele da ulaze njemačke trupe. Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička politika Bugarske još više je usmjerena protiv Jugoslavije, prema kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije.
1942. - U Čajniču u Drugom svjetskom ratu od oko hiljadu boraca formirana Druga proleterska brigada s četiri bataljona, u čiji su sastav ušli Prvi i Četvrti bataljon Užičkog, Drugi bataljon Čačanskog i Treći bataljon Šumadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000 kilometara brigada je izvela više od 120 većih operacija širom Jugoslavije.
1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske željezničke sisteme na teritoriji pod kontrolom nacističke Njemačke.
1946. - Rođen Ljubiša Veličković, koji je postao general-pukovnik pilot, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO-a na SRJ 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i VJ i prvi je Srbin koji je letio avionom "Mig 29". Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom obilaska jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.
1954. - SAD saopštile da su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.
1954. - U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena prva konferencija Organizacije američkih država.
1958. - Umro srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osjećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se vrani konji" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.
1959. - Arhiepiskop Makarios Treći vratio se na Kipar iz izgnanstva na Sejšelskim ostrvima, na koja su ga 1956. protjerali Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Grčka i Turska su se sporazumjele o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi predsjednik Kiparske republike, što je ostao do smrti 1977.
1966. - Poslije tri i po mjeseca leta na Veneru se spustila sovjetska "Venera 3", prvi vasionski brod koji je prispio na neku drugu planetu.
1985. - U Urugvaju preuzeo vlast predsjednik Hulio Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj latinoameričkoj zemlji.
1991. - Na prvim slobodnim izborima u Albaniji Albanska partija rada osvojila 176 od 250 poslaničkih mjesta i zadržala vlast, ali je predsjednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.
1992. - Muslimani i Hrvati iz BiH na referendumu glasali za otcjepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Mirović, a ubice - koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.

1992. - U Crnoj Gori na referendumu 63 odsto građana izjasnilo se za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Čelnici najvećih političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne Gore i Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj državi.
1993. - Američki vojni transporteri iznad istočne Bosne izbacili prve tovare sa hranom i lijekovima, čime je počela "Operacija padobran" u bivšoj BiH.
1994. - Poslije četvorodnevnih pregovora pod pritiskom SAD, predstavnici Hrvatske i bosanskih muslimana i Hrvata u Vašingtonu potpisali preliminarni sporazum o stvaranju muslimansko-hrvatske federacije u bivšoj BiH.
1996. - Niko od 123 putnika i članova posade nije preživio pad peruanskog putničkog aviona "boing 737", u najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.
1997. - Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnijela ostavku poslije dvomjesečnih krvavih nereda izazvanih krahom štedionica u kojima su desetine hiljada Albanaca izgubile životnu ušteđevinu.
2001. - Vlada SRJ prihvatila Sporazum o specijalnim paralelnim vezama Republike Srpske i SRJ.
2012. - Evropski savjet dodijelio Srbiji status kandidata za članstvo u EU.
2017. - Pronađeni su fosili od najranijih živih organizama koji predstavljaju "direktan dokaz" života na Zemlji prije 3,8 do 4,3 milijarde godina, kada je naša planeta bila još u fazi razvoja.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Z
  • Anketa Anketa
Где сте се налазили на данашњи дан?
Odgovora
14
Pregleda
208
Van_Helsing
Van_Helsing
Sensei
Da li ste se privikli na blokade kao na obične radove na putu?
Odgovora
9
Pregleda
258
Mister
Mister
Sensei
Znojim se ko...?
Odgovora
19
Pregleda
315
Lovac Luka ulovio vuka
Lovac Luka ulovio vuka

Back
Top