Na današnji dan_ desilo se

Petak 28.10.2022
1492 - Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) na prvom putovanju preko Atlantika otkrio je Kubu i proglasio je posedom Španije.
1628 - Kraljevske trupe pod kardinalom Rišeljeom (Richelieu) zauzele su nakon višemesečne opsade uporište hugenota (protestanata) La Rošel.
1636 - U Kembridžu, u američkoj državi Masačusets, osnovan je Harvard koledž, najstarija obrazovna ustanova u SAD.
1704 - Umro je engleski filozof Džon Lok (John Locke), jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države ("Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dve rasprave o vladi", "Vaspitanje".
1746 - U zemljotresu u Peruu, u kojem su razoreni gradovi Lima i Kaljao, poginulo je najmanje 18.000 ljudi.
1836 - Proglašena je federacija Perua i Bolivije.
1884 - Rođen je srpski kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao je beogradski orkestar "Collegium musicum" ("Četiri komada za klavir", "Melodije i ritmovi sa Balkana", "Pred veličanstvom prirode").
1886 - Na ostrvu Bidl u njujorškoj luci predsednik SAD Grover Klivlend (Cleveland) otkrio je Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi (Frederic Auguste Bartholdi).
1891 - U Japanu je u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon poginulo 10.000 ljudi, a 300.000 ostalo je bez domova.
1914 - Rođen je američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk (Jonas Edward), koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dečje paralize.
1918 - Posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu, u Pragu je preuzeo vlast Nacionalni komitet. Republika Čehoslovačka sa predsednikom Tomašem Garigom Masarikom (Tomas Garrigue Masaryk) proglašena je u novembru 1918.
1919 - U SAD je stupio na snagu zakon o prohibiciji, kojim je zabranjena prodaja pića sa više od pola procenta alkohola.
1922 - Oko 40.000 fašista crnokošuljaša Benita Musolinija (Mussolini) krenulo je iz Napulja u "Marš na Rim". Dva dana kasnije kralj Vitorio Emanuele (Vittorio) poverio je Musoliniju mandat za sastav vlade. Fašistički režim trajao je do jula 1943.
1923 - Umro je srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je urednik listova "Samouprava" (1881-83) i "Ođek" od 1884.
1932 - Rođen je kiparski državnik Spiros Kiprijanu (Spyros Kyprianou), prvi šef diplomatije posle sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države je postao 1977, posle smrti predsednika arhiepiskopa Makariosa III.
1940 - Italijanske trupe napale su Grčku iz Albanije, nakon što je Grčka odbila ultimatum kojim je Italija tražila vojna uporišta na grčkoj teritoriji. Uz pomoć Nemaca, Grčka je okupirana u aprilu 1941.
1962 - Okončana je kubanska raketna kriza - sovjetski lider Nikita Hruščov saopštio je da je naredio povlačenje raketa sa Kube, a predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy) da će obustaviti blokadu te zemlje.
1974 - Šefovi arapskih država, uključujući i jordanskog kralja Huseina (Hussein) usvojili su Deklaraciju kojom su zatražili stvaranje nezavisne palestinske države.
1982 - Na opštim izborima u Španiji ubedljivu pobedu odnela je Socijalistička radnička partija Felipea Gonzalesa (Gonzalez).
1995 - U požaru u metrou glavnog grada Azerbejdžana, Bakuu, poginulo je 289, a povređeno 270 ljudi.
2000 - Na Kosovu su, u organizaciji administracije UN održani lokalni izbori, na kojima je ubedljivo pobedio Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove. Kosovski Srbi su bojkotovali izbore, a jugoslovenske vlasti ih nisu priznale.
2001 - Američki predsednik Džordž Buš formirao je Grupu za praćenje inostranih terorista, kojom rukovodi javni tužilac Džon Eškroft, a zadatak grupe je da pronalazi i deportuje strane državljane koji ilegalno borave u SAD.
2002 - Visoki diplomata SAD-a Lorens Foli (Lawrence Foley), ubijen je u Amanu (Jordan). Foli je u ambasadi SAD u Amanu vodio američku agenciju za međunarodnu pomoć i saradnju (USAID). On je prvi zapadni diplomata ikada ubijen u toj državi.
2005 - Umro je pozorišni i filmski velikan, glumac Ljuba Tadić. Bio je stalni član Beogradskog dramskog pozorišta, Narodnog pozorišta, Ateljea 212 i Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u kojima je ostvario veliki broj zapaženih uloga. Glumio je u više od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.
2008 - Na izborima u Maldivima predsednik Maumun Abdula Gejum izgubio je vlast posle 30 godina. On je priznao pobedu opozicionog kandidata Mohameda Našida koji je tokom njegove vladavine više puta bio zatvaran zbog promovisanja demokratije na tom arhipelagu u Indijskom okeanu.
2011 - Umro je književnik i filozof Radomir Konstantinović, najpoznatiji po filozofsko-esejističkom delu "Filozofija palanke".
2013 - Umro je Tadeuš Mazovjecki, prvi nekomunistički premijer u zemljama sovjetskog bloka od kraja Drugog svetskog rata.
 
Danas je nedjelja, 30. oktobar, 303. dan 2022. Do kraja godine ima 62 dana.


1735. - Rođen američki državnik Džon Adams, prvi potpredsjednik SAD i predsjednik od 1797. do 1801, jedan od autora Deklaracije nezavisnosti 1776.
1751. - Rođen engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".
1762. - Rođen francuski pisac Andre de Šenije, jedan od najvećih pjesnika 18. vijeka, ali su ga zbog snage osjećanja i povremeno ličnog tona mnogi romantičari smatrali svojom pretečom. Bio je sjajno obrazovan, a u salonu svoje majke rano je došao u dodir s najboljim helenistima tog doba. U uvjerenju da se nove misli najbolje mogu iskazati u formi antičkih rodova, pisao je nadahnute elegije, himne, ode, pjesme. Pozdravio je početak Francuske revolucije, ali se kao legalista odupro teroru, pišući oštre satirične stihove. Pogubljen je na giljotini 1794, dan prije pada jakobinskog vođe Maksimilijana Robespjera. Djela: pjesme "Poslanica o mojim djelima", "Hermes", "Amerika", "Mlada Tarantinka", "Nera", "Slijepac", "Mlada zatočenica", "Jambi".
1864. - Potpisan Bečki mir, kojim je Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.
1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila" u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je početa 1851. na Zelenom Vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, poslije gostovanja novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović je donio odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol-kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.
1871. - Rođen francuski pisac Pol Valeri, izuzetan stilista, jedan od najvećih evropskih liričara 20. vijeka, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta. Nastavio je poeziju simbolista, dajući joj nove misaone tonove i strožu formu, a pisao je stilski briljantno uglačanu prozu. Djela: poeme "Mornarsko groblje", "Mlada Parka", eseji "Uvod u metod Leonarda da Vinčija", "O plesu".
1874. - Rođen srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Sprske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Djela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O porijeklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vjere i drugim etnološkim problemima".
1905. - Ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov "Oktobarskim manifestom" ponudio šire biračko pravo, izabrani parlament /Duma/ sa zakonodavnom vlašću i garanciju građanskih sloboda.
1905. - U Beogradu osnovano Kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva su osnovana i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena poslije Drugog svjetskog rata.
1910. - Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti je doživio priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena medalja "Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".
1918. - Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala je da postoji Otomanska imperija. Na osnovu akta o kapitulaciji Turska je morala da raspusti vojsku, otvori pobjednicima prolaz kroz Crno more, pristane na okupaciju Carigrada i Bosforskog moreuza, povuče se iz Arabije, Mesopotamije, Sirije, Jermenije i dijela Kilikije.
1918. - Slovačka proglasila otcjepljenje od Mađarske i ujedinjenjem sa Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu.
1922. - Poslije "Marša na Rim", kojim su fašisti zaplašili režim i dvor, Benito Musolini je formirao vladu.
1932. - Rođen francuski filmski režiser Luj Mal, koji je posebno insistirao na intelektualizmu. Filmovi: "Lift za gubilište", "LJubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mjesec", "Atlantik siti".
1938. - Orson Vels objavio na njujorškom radiju CBS radio-igru "Rat svjetova" na osnovu teksta Herberta Džordža Velsa. Napad Marsovaca na Zemlju prikazan je tako uvjerljivo da su milioni Amerikanaca pomislili da je riječ o stvarnom događaju, što je izazvalo nevjerovatan haos i paniku u tom dijelu SAD.
1944. - Njemački vojnici su u Risnu u Drugom svjetskom ratu ubili 42 civila. Najstarija žrtva u tom gradu u Boki Kotorskoj je imala 80, a najmlađa godinu dana.
1967. - Prvi put u istoriji kosmonautike sovjetski naučnici su letjelicama "Kosmos 186" i "Kosmos 188" izveli spajanje i razdvajanje vještačkih satelita.
1973. - Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.
1975. - Teško bolesnog diktatora Fransiska Franka na čelu Španije zamijenio princ Huan Karlos.
1975. - Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije "Ineks-Adria", u kojem je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su ljetovali na Jadranu.
1983. - Na prvim izborima poslije deset godina vojne diktature Argentinci su glasali za nacionalne, oblasne i opštinske organe vlasti.
1995. - Na referendumu o nezavisnosti kanadske provincije Kvebek minimalnom većinom pobijedili protivnici otcjepljenja.
1998. - U požaru u makedonskom klubu - iznajmljenom za tu priliku kurdskoj omladini - u švedskom gradu Geteborg poginulo 63 ljudi.
2000. - Na gradskom banjalučkom groblju privremeno sahranjeni posmrtni ostaci 450 neidentifikovanih srpskih boraca i civila.
2001. - Haški istražioci počeli sa iskopavanjem masovnih grobnica u Gračcu u Lici, u kojima je pokopano najmanje stotinu tijela, uglavnom Srba, ubijenih za vrijeme i nakon akcije hrvatske vojske "Oluja".
2003. - Narodna skupština Republike Srpske saglasila se da svoje nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu BiH.
2003. - Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,6 miliona evra, namijenjenih uspostavljanju Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH, što je dovoljno za prve dvije godine rada.
2009. - Eksperti OHR-a označili dio bošnjačkog političkog rukovodstva, kao kriminalnu grupu i o tome obavestili nadležne institucije EU.
 
Danas je utorak, 28. februar, 59. dan 2023. Do kraja godine ima 306 dana.

1525. - Španski osvajač Ernan Kortes pogubio posljednjeg astečkog cara Kuautemoka.
1533. - Rođen Mišel de Montenj, francuski književnik i filozof.
1825. - Rusija i Velika Britanija potpisale ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade.
1832. - U čitalištu Grigorija Vozarevića u Beogradu osnovana prva nacionalna srpska biblioteka - ovaj datum obilježava se kao Dan Narodne biblioteke Srbije.
1842. - Rođen Milan Kujundžić Aberdar, književnik i političar, akademik. Kujundžić je filozofiju studirao u Beogradu, Beču, Minhenu i Parizu, a diplomirao na Oksfordu. Bio je profesor Velike škole u Beogradu, predsjednik Narodne skupštine i ministar prosvjete Srbije. Pripadao je Ujedinjenoj omladini srpskoj i bio urednik "Mlade srbadije". Pisao je članke iz oblasti filozofije, a njegova poezija, sa svim obilježjima romantizma, bila je poziv na borbu protiv ugnjetača i za oslobođenje i ujedinjenje porobljene braće. Poznat je njegov spjev "Srpski patrijarh", balada "Nevesta hajdukova" i zbirke pesama: "Prvi jek" i "Drugi jek". Neke od njegovih pesama su komponovane i dugo su se zadržale u narodu. Kao recenzent, Kujundžić je objavio više prikaza knjiga u kojima su došla do izražaja njegova filozofska, književna i politička shvatanja.
1869. - Umro Alfons de Lamartin, francuski književnik i političar. U proznom djelu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.
1901. - Rođen američki hemičar Linus Karl Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962. Prvu je dobio za primjenu kvantne mehanike u istraživanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da se uspostavi međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrane probe atomskih bombi.
1909. - Rođen engleski pisac Stiven Harold Spender, koji je kao pjesnik počeo pod uticajem Španskog građanskog rata u kojem se borio na strani republikanaca, ali je kasnije pisao lično obojenu poeziju, zasnovanu na untrašnjem doživljaju svijeta. Kao pripadnik grupe ljevičarskih pjesnika antifašista, tridesetih godina 20. vijeka u pjesmama je slikao užase rata i razaranja, ali bez naglašene političke obojenosti. Potom se odrekao komunizma i vratio idejama liberalizma, a lirika mu je postala nježnija i romantičnija. Djela: zbirke pjesama "Nepokretno središte", "Ruševine i vizije", "Rub bića", "Plemeniti dani", roman "Zaostali sin", zbirka priča "Zapaljeni kaktus", eseji "Razorni element", "Stvaralački element", "Borba modernih", "Tridesete i poslije", autobiografski spis "Svijet u svijetu".
1911. - Rođen Otakar Vavra, češki filmski režiser i pedagog, osnivač Filmske akademije u Pragu.
1913. - Rođen američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsent Mineli, koji je 1958. dobio nagradu "Oskar" za film "Žiži". Ostali filmovi: "Madam Bovari", "Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom", "Čaj i simpatija", "Kismet", "Kuća na brdu", "Zvona zvone", "Grad iluzija", "Neki su dotrčali", "Diži zavjesu".
1916. - U Prvom svjetskom ratu završeno prebacivanje na Krf glavnine od oko 140.000 srpskih vojnika. Početkom januara prve srpske jedinice su dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi, koji se nisu pojavili, pa su zbog mrcvarenja duž močvarnog albanskog primorja, tokom dodatne golgote od 160 kilometara od Skadra do Valone, vojnici masovno umirali od gladi i iscrpljenosti. Od 23. januara do 23. marta 1916. u Krfskom zalivu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira.
1916. - Umro američki pisac Henri Džejms, tanan i prodoran psiholog, koji je u realističnom maniru precizno analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog društva, uvijek u potrazi za moralnim vrijednostima. Brižljivo je gradio kompoziciju djela, težeći umjetničkom savršenstvu, pri čemu se držao principa jedinstva i ekonomije sredstava, ali mu je stilski izraz povremeno oskudijevao u jasnoći. Pred kraj života, 1915. godine, postao je britanski državljanin. Djela: romani "Roderik Hadson", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Portret jedne ledi", "Tragična muza", "Bostonci", "Golubija krila", "Ambasadori", "Zlatna zdjela".
1921. - Počela Kronštatska pobuna mornara ruske Baltičke flote i radnika u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu protiv boljševičke vlasti. Kronštatski mornari i radnici u bazi zapadno od Petrograda - koji su snažno podržali boljševike 1917. i bili jedan od oslonaca Oktobarske revolucije - tražili su ekonomske reforme i okončanje boljševičke političke dominacije, ali su boljševici 20 dana kasnije vojskom krvavo ugušili pobunu.
1922. - Velika Britanija formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.
1933. - Dan nakon što su nacisti zapalili u Berlinu zgradu Rajhstaga /parlament/, optuživši za to komuniste, vođa nacista Adolf Hitler ubijedio ostarjelog predsjednika Njemačke Paula fon Hindenburga da potpiše dekrete o suspendovanju ličnih sloboda, slobode govora, slobode štampe i prava na okupljanje.
1943. - Devet norveških komandosa u Drugom svjetskom ratu izvelo sabotažu u njemačkim postrojenjima za proizvodnju teške vode u blizini Rjukana u okupiranoj Norveškoj.
1948. - Posljednje britanske vojne jedinice napustile Indiju.
1953. - U Ankari Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji.
1974. - SAD i Egipat, poslije sedam godina prekida, obnovili diplomatske odnose.
1975. - U najvećoj podzemnoj željezničkoj nesreći u Velikoj Britaniji poginula 42 putnika kada je voz u punoj brzini udario u odbojnike u stanici "Murgejt" londonskog metroa.
1986. - Švedski državnik Ulof Palme ubijen u Stokholmu na povratku iz pozorišta, a terorista, uprkos obimnoj policijskoj istrazi, nije otkriven. Palme je u politiku ušao kao studentski vođa, a 1969. je, u 42. godini, postao šef Socijaldemokratske stranke i premijer. Bio je među rijetkim zapadnim državnicima koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a ljutnju SAD je izazvao odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj interenciji u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale rukovodio je mirovnim misijama UN /za miroljubivo rješenje sukoba Irana i Iraka/ i SI /Radna grupa o Južnoj Africi/.
1992. - Usvojen prvi ustav Republike Srpske pod nazivom Ustav Srpske Republike BiH.
1992. - Savjet bezbjednosti UN odobrio upućivanje 22.000 "plavih šljemova" u Kambodžu.
1995. - Raul Salinas, brat bivšeg predsjednika Meksika Karlosa Salinasa de Gortarija, uhapšen pod optužbom da je umiješan u ubistvo predsjedničkog kandidata vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Luisa Donalda Kolosija na predizbornom mitingu u Tihuani u martu 1994.
1996. - Britanska princeza Dajana pristala na razvod od princa Čarlsa, rekavši da je to najtužniji dan njenog života.
1997. - U Iranu zemljotres razorio više od 20 sela, usmrtivši skoro hiljadu ljudi.
2011. - Umrla Ani Žirardo, francuska pozorišna i filmska glumica. Poslije nekoliko nezapaženih uloga, postala je poznata 1960. godine igrajući u filmu Lukina Viskontija "Roko i njegova braća" ulogu prostitutke Nađe. Nakon toga, nastupala je i u filmovima Marka Fererija, Rože Vadima, Marija Moničelija, Marsela Karnea, Aleksandra Saše Petrovića i Kloda Leluša.
2011. - Umrla Džejn Rasel, američka filmska glumica. Glumila je u filmovima "Mlada udovica", "Dupli dinamit", "Muškarci više vole plavuše", "Džoni Reno".
 
Danas je srijeda, 1. mart, 60. dan 2023. Do kraja godine ima 305 dana.

1498. - Na putu ka Indiji portugalski moreplovac Vasko de Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sadašnje aFričke države Mozambik.
1562. - Francuski rimokatolici, s blagoslovom Vatikana, u Vasiju poklali 1.200 hugenota, izazvavši religiozni rat koji je trajao do 1598.
1643. - Umro italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.
1767. - Španski kralj Karlos Treći protjerao iz zemlje rimokatolički jezuitski red.
1810. - Rođen poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, nazvan "pjesnikom klavira", koji je u vrhunskom romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike, uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći da više neće vidjeti otadžbinu. Djela: dva koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada.
1815. - Francuski car Napoleon Prvi iskrcao se na obalu Francuske, tri dana pošto je s grupicom sljedbenika napustio mediteransko ostrvo Elba, na kojem je bio zatočen pošto je primoran da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno ušao u Pariz i vratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina, poznata kao "sto dana", okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.
1872. - U planinskom području Jelouston u SAD osnovan prvi nacionalni park u svijetu.
1878. - Pobjedom Srbije završen Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat s Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspjehom Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. donio teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi su bili nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u BiH.
1879. - Rođen bugarski državnik Aleksandar Stamboliski, vođa Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920. do 1923, kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao šef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom.
1886. - Rođen austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. NJegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme i ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, jeste dramatična vizija strastveno doživljene realnosti. Pred nacistima je 1938. izbjegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog svjetskog rata je slikao velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. NJegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost.
1891. - Rođen pisac Stanislav Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svjetska rata radio je kao novinar. U Prvom svjetskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svjetskom ratu je proveo u njemačkom zarobljeništvu, a od 1945. je radio u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti poslije Prvog svjetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pjesničkog izraza i književnog jezika. Djela: zbirke pjesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari svijeta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u njemačkim 'oFlazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "NJemačka u vrenju".
1896. - Bosonogi ratnici abisinskog negusa Menelika Drugog do nogu potukli italijanske trupe kod Adue, poslije čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije.
1909. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac DŽejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao britanski tip džentlmena, dobitnik nagrade "Oskar" 1958. za film "Odvojeni stolovi". Tridesetih godina 20. vijeka otišao je u Holivud, a u Drugom svjetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi: "Put oko svijeta za 80 dana", "Dobar dan, tugo", "Topovi s Navarona", "Kasino Rojal", "Papirnati tigar".
1914. - Rođen američki pisac afričkog porijekla Ralf Valdo Elison, čiji je roman "Nevidljivi čovjek" jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski obrazac čovjeka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodeFinisanje. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao knjigu eseja "Sjenka i čin".
1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani prije Prvog svjetskog rata.
1922. - Rođen izraelski državnik Jicak Rabin, premijer od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u trenutku dok je napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah, od 1940. borio se protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i protiv francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.
1938. - Umro italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim zbirkama "Rajska poema" i "Alkiona". U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani "Slast", "Uljez", "Oganj", drame "Mrtvi grad", "frančeska da Rimini", "Joriova kći", "Đokonda".
1941. - Bugarska u Drugom svjetskom ratu pristupila fašističkom Trojnom paktu i već 2. marta 1941. u nju su iz Rumunije počele da ulaze njemačke trupe. Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička politika Bugarske još više je usmjerena protiv Jugoslavije, prema kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije.
1942. - U Čajniču u Drugom svjetskom ratu od oko hiljadu boraca formirana Druga proleterska brigada s četiri bataljona, u čiji su sastav ušli Prvi i Četvrti bataljon Užičkog, Drugi bataljon Čačanskog i Treći bataljon Šumadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000 kilometara brigada je izvela više od 120 većih operacija širom Jugoslavije.
1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske željezničke sisteme na teritoriji pod kontrolom nacističke Njemačke.
1946. - Rođen LJubiša Veličković, koji je postao general-pukovnik pilot, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO-a na SRJ 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i VJ i prvi je Srbin koji je letio avionom "Mig 29". Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom obilaska jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.
1954. - SAD saopštile da su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.
1954. - U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena prva konferencija Organizacije američkih država.
1958. - Umro srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osjećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se vrani konji" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.
1959. - Arhiepiskop Makarios Treći vratio se na Kipar iz izgnanstva na Sejšelskim ostrvima, na koja su ga 1956. protjerali Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Grčka i Turska su se sporazumjele o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi predsjednik Kiparske republike, što je ostao do smrti 1977.
1966. - Poslije tri i po mjeseca leta na Veneru se spustila sovjetska "Venera 3", prvi vasionski brod koji je prispio na neku drugu planetu.
1985. - U Urugvaju preuzeo vlast predsjednik Hulio Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj latinoameričkoj zemlji.
1991. - Na prvim slobodnim izborima u Albaniji Albanska partija rada osvojila 176 od 250 poslaničkih mjesta i zadržala vlast, ali je predsjednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.
1992. - Muslimani i Hrvati iz BiH na referendumu glasali za otcjepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Mirović, a ubice - koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.
1992. - U Crnoj Gori na referendumu 63 odsto građana izjasnilo se za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Čelnici najvećih političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne Gore i Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj državi.
1993. - Američki vojni transporteri iznad istočne Bosne izbacili prve tovare sa hranom i lijekovima, čime je počela "Operacija padobran" u bivšoj BiH.
1994. - Poslije četvorodnevnih pregovora pod pritiskom SAD, predstavnici Hrvatske i bosanskih muslimana i Hrvata u Vašingtonu potpisali preliminarni sporazum o stvaranju muslimansko-hrvatske federacije u bivšoj BiH.
1996. - Niko od 123 putnika i članova posade nije preživio pad peruanskog putničkog aviona "boing 737", u najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.
1997. - Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnijela ostavku poslije dvomjesečnih krvavih nereda izazvanih krahom štedionica u kojima su desetine hiljada Albanaca
 
Danas je četvrtak, 2. mart, 61. dan 2023. Do kraja godine ima 304 dana.

1354. - Turci krenuli u pohod na Evropu.
1459. - Rođen holandski sveštenik Adrijan Florison, papa Adrijan Šesti od januara 1522. i jedini Holanđanin poglavar Rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Umro u septembru 1523, ne uspjevši da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.
1824. - Rođen češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, čije djelo predstavlja uspješnu sintezu folklornog i umjetnički dotjeranog muzičkog izraza. Utemeljivač češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere.
1855. - Umro ruski car Nikolaj Prvi Romanov. NJegova autokratska i militaristička vladavina od 1825. godine završena porazom u Krimskom ratu, poslije čega je Rusija izgubila pravo da drži flotu u Crnom moru i podiže tvrđave na njegovim obalama, kao i dio Besarabije, te protektorat nad dunavskim kneževinama.
1917. - Tokom Februarske revolucije u Rusiji car Nikolaj Drugi Romanov abdicirao, formirana privremena vlada Georgija Lvova. Car je potom s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a, pošto mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija, carska porodica premještena u Jekaterinburg, gdje je pogubljena 1918.
1919. - U Moskvi održan osnivački kongres Komunističke internacionale, kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna odigrala značajnu ulogu u odbrani prve socijalističke zemlje, SSSR-a, mnogim partijama i pokretima pružila ideološku, političku i materijalnu pomoć, a u Staljinovo vrijeme se pretvorila u centralističku organizaciju, čije su članice bile obavezne da slijede Staljinovu liniju.
1931. - Rođen ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, posljednji predsjednik SSSR-a, koji je poslije preuzimanja vlasti 1985. počeo proces reformi - "perestrojku". Okončao razdoblje Hladnog rata sa Zapadom i doprinio slomu komunizma u zemljama Istočne Evrope.
1943. - Počela bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svjetskom ratu u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, spriječivši ih da dopreme pojačanja na Novu Gvineju. Poginulo oko 4.000 Japanaca.
1949. - Američki kapetan DŽejms Galager spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okončavši prvi neprekidni let oko Zemlje. On je za 94 časa i jedan minut avionom "B-50" preletio 37.742 kilometra.
1951. - U Bostonu održan prvi američki košarkaški susret "Ol star".
1956. - Francuska priznala nezavisnost Maroka.
1962. - U Burmi izvršen vojni udar pod vođstvom Ne Vina. Vojni režim okončan na isti dan 1974, kada je stupio na snagu novi Ustav, a Burma proglašena socijalističkom republikom sa predsjednikom Ne Vinom na čelu.
1962. - Američki košarkaš Vilt Čemberlen postigao rekord - 100 koševa na jednoj utakmici.
1994. - U Vašingtonu predsjednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik Hrvata iz BiH Krešimir Zubak i ministar spoljnih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminarni sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u BiH u federaciju sedam etničkih kantona /Vašingtonski sporazum/.
1996. - Teškim izbornim porazom Laburističke partije australijskog premijera Pola Kitinga okončana trinaestogodišnja vladavina laburista u Australiji.
1998. - "Titanik" postao prvi film u svijetu koji je ostvario prihod od milijardu dolara.
1999. - Ruandski pobunjenici iz plemena Hutu ubili osam od 17 stranih turista, koje su oteli prethodnog dana. Otmičari kasnije ubijeni.
2000. - Britanske vlasti dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu da napusti London i ode u Čile, odbivši zahtjev Španije za njegovo izručenje.
2002. - Devet izraelskih civila ubijeno u Jerusalemu u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremistia.
 
Danas je petak, 3. mart, 62. dan 2023. Do kraja godine ima 303 dana.

1652. - Rođen engleski pisac Tomas Otvej, čije se stihovane tragedije odlikuju poetskim darom i snažnom tragikom, prožetom sentimentalnošću u slikanju ljudskih emocija. Djela: "Spasena Venecija", "Siroče", "Don Karlos".
1703. - Umro engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i gravitaciju nebeskih tijela i autor je zakona o istezanju elastičnih tijela /Hukov zakon/.
1792. - Umro škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.
1847. - Rođen američki filolog škotskog porijekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač telefona. Poslije studija medicine u Edinburgu i Londonu preselio je u SAD i posvetio se liječenju gluvih. Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što mu je donijelo slavu, ali i brige. Patent nije bio zaštićen, pa su ga mnogi pokrali i tek je 1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta. Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu - liječenju gluvih.

1861. - Manifestom cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova ukinuto kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je lične zavisnosti od gospodara i dobilo pravo da trguje, bavi se zanatima i svim poslovima u privredi.

1878. - U San Stefanu sklopljen ugovor, diktatom carske Rusije Osmanlijskom carstvu stvorena Velika Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor je izazvao oštra reagovanja u Velikoj Britaniji, Austro-Ugarskoj, NJemačkoj, Francuskoj i Italiji, a i u Rusiji je bilo negodovanja. Na najveći otpor je naišao u Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoji i izmijenjen je Berlinskim mirovnim ugovorom u julu 1878. Berlinski kongres je odlučio da Bugarsku svede u nacionalne okvire, Srbiji su vraćene oduzete teritorije, a Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori je priznata nezavisnost.

1886. - Poslije tromjesečnog rata Srbija i Bugarska zaključile Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bilo je pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije, tek oslobođene od turske vlasti. Slabije opremljena srpska vojska je odbijena i poslije poraza na Slivnici Bugari su zauzeli Pirot. Rat nije donio teritorijalne promjene, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana Obrenovića. Najprije je prisiljen da prihvati liberalno-demokratski ustav, a 1889. da abdicira u korist sina Aleksandra.
1918. - U Brest-Litovsku u Prvom svjetskom ratu potpisan mirovni ugovor Centralnih sila i Sovjetske Rusije. Rusija je morala da prihvati teške teritorijalne ustupke i plati ratnu odštetu NJemačkoj od šest miliona zlatnih maraka, ali su krajem 1918. poništene klauzule tog silom nametnutog mira.

1924. - Nastavljajući reforme u Turskoj, Kemal Ataturk zabranio kalifat i protjerao iz zemlje kalifa i njegovu porodicu.
1931. - Pjesma "Zastava posuta zvijezdama" proglašena himnom SAD.
1944. - Američki ratni avioni prvi put u Drugom svjetskom ratu pojavili se iznad Berlina.
1974. - U do tada najvećoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva poginulo svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.
1980. - Vođa partije DŽAPU Robert Mugabe ubjedljivo dobio prve slobodne izbore u Rodeziji, kasnije nazvanoj Zimbabve, i ubrzo formirao prvu većinsku crnačku vladu.
1980. - Francuski predsjednik Valeri Žiskar d`Esten u razgovoru s državnicima arapskih zemalja Persijskog zaliva prvi put u zvaničnoj formi priznao palestinskom narodu pravo na samoopredjeljenje.
1987. - Umro američki pozorišni i filmski glumac Deni Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u, agenciji UN za pomoć djeci. Filmovi: "Čudo od čovjeka", "Momak iz Bruklina", "Pjesma se rodila", "Tajni život Voltera Mitija", "Revizor", "Ludi podvig".
1988. - Umro meksički violinista, porijeklom poljski Jevrejin, Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine svih vremena, koji je temeljito produbio klasičan i savremeni repertoar izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je nacistička NJemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbjegličke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Profesor Muzičkog fakulteta u Meksiku je postao 1945. a od 1953. je kao ambasador dobre volje meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku širom svijeta.
1991. - Umro engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam DŽordž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom je izvedena prva proba britanskog atomskog oružja 1952. na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.
1991. - Letonija i Estonija postale nezavisne države.
1993. - Umro američki virusolog, porijeklom poljski Jevrejin, Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine protiv poliomielitisa /zarazna dječija paraliza/. Tzv. Sejbinova vakcina, spravljena od oslabjelih virusa, prvi put je masovno primijenjena u SSSR-u. Bio je profesor Medicinskog koledža Univerziteta u Sinsinatiju /SAD/, potom predsjednik Vajdžmanovog instituta u Izraelu.
1996. - Arapski islamski terorista-samoubica u autobusu u centru glavnog grada Izraela Jerusalimu usmrtio 18 i ranio deset ljudi.
1996. - U Španiji konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara dobila parlamentarne izbore, okončavši 13-godišnju vladavinu socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.
1997. - Putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini sletio sa šina. Tom prilikom poginulo najmanje 125 ljudi.
2002. Građani Švajcarske izjasnili se na reFerendumu o ulasku Švajcarske u Ujedinjene nacije.
2004. - Muzej "Holokaust" iz Vašingtona dostavio Ministarstvu prosvjete Republike Srpske mikrofilmovanu jasenovačku građu, koju je Vlada Srpske 2000. godine predala tom muzeju.
 
Danas je ponedjeljak, 6. mart, 65. dan 2023. godine. Do kraja godine ima 300 dana.

1475. - Rođen italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni "Strašni sud", veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampodiljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Pisao je stihove misaonog sadržaja i strasnog izraza /"Soneti", "Madrigali"/. Skulpture: "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", "Dan", "Noć", "Pijeta".
1480. - U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalijsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

1619. - Rođen francuski pisac Savinijen Sirano de Beržerak, čija su djela kombinacija političke satire i naučne fantazije. Teško je ranjen 1640, zbog čega je napustio vojsku u kojoj se istakao kao izuzetan mačevalac. Napisao je po jednu komediju i tragediju. Pisao je pjesme, ali je najpoznatiji po djelu "Drugi svijet" u kojem je opisao putovanje na Mjesec i Sunce. Edmon Rostan je u herojskoj komediji "Sirano de Beržerak" stvorio od njega simbol izuzetne duševnosti i uma u sudaru s društvenim stegama i sopstvenom fizičkom ružnoćom.
1836. - Trupe pod komandom predsjednika Meksika generala Antonija Lopesa de Santa Ane zauzele tvrđavu Alamo u Teksasu i pobile sve branioce, uključujući Dejvija Kroketa.

1882. - Knez Milan Četvrti Obrenović proglasio se kraljem Srbije. Sedam godina kasnije istog datuma je abdicirao u korist sina Aleksandra.

1900. - Umro njemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler, koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Taj motor je omogućavao brzinu vozila od 18 kilometara na čas. Osnovao je kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelšaft" 1890, koja se 26 godina poslije njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila "mercedes".
1926. - Rođen poljski filmski režiser Andžej Vajda, čiji je izrazito ekspresionistički postupak utemeljio subjektivni realizam i bio glavna vrijednost "crne serije" poljskog filma pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Generacija", "Kanal", "Pepeo i dijamant", "Lotna", "Samson", "Prah", "Svadba", "Obećana zemlja", "Čovjek od mramora", "Gospođice iz Vilka", "Dirigent", "Čovjek od gvožđa", "Danton", "Jedna njemačka ljubav".
1930. - Umro njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. doprinio izgradnji moćne ratne flote NJemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare "Sjećanja".
1941. - Krunski savjet u Drugom svjetskom ratu odlučio da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj NJemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

1944. - Poletjevši s vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera u Drugom svjetskom ratu započelo danonoćno bombardovanje Berlina.
1945. - Umrla Milena Pavlović-Barili, umjetnik rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osjećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Pod uticajem renesansnih majstora insistirala je na preciznosti, jasno artikulisanom crtežu, naglašenoj linearnosti. Život je provela između dva svijeta - majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog kompozitora i muzičkog kritičara, odnosno između patrijarhalne Srbije i velikih kulturnih centara Evrope. Završila je Umjetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živjela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939, gdje je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Od posljedica pada s konja umrla je u NJujorku u 36. godini života.
1949. - Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je po kontinuitetu svjetski rekorder.
1950. - Umro francuski državnik Alber Lebren, predsjednik Francuske od 1932. do 1940. Kao posljednji predsjednik Treće republike, poslije nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, natjeran je da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena.
1953. - Georgij Maljenkov poslije smrti boljševičkog diktatora Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.
1957. - Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland su ujedinjene u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.
1965. - Ministarstvo odbrane SAD saopštilo da će u Južni Vijetnam prebaciti 3.500 marinaca, čime je otpočelo otvoreno američko vojno angažovanje u toj zemlji.
1967. - Umro mađarski kompozitor Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".

1970. - Iz Komunističke partije Čehoslovačke isključen njen bivši lider Aleksander Dubček.
1973. - Umrla američka spisateljica Perl Bak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Takođe je pisala knjige za decu i eseje. Kao ćerka misionara dugo je živjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata osnovala je fondaciju "Perl Bak" za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavještala najveći prihoda od knjiga - više od sedam miliona dolara. Djela: romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Zmajevo sjeme", "Rastureni dom", "Majka", "Izgnanstvo", "To ponosno srce", "Obećanje", "Paviljon žena", "Božur", "Skriveni cvijet".
1980. - Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.
1988. - Britanski komandosi, pripadnici elitne jedinice SAS, u Gibraltaru ubili trojicu terorista Irske republikanske armije.
1993. - U Cerskoj i Konjević Polju nije bilo nikakvog masakra, izjavio je poslije posjete tim istočnobosanskim selima komandant mirovnih snaga UN u bivšoj BiH francuski general Filip Morion, dematujući propagandnu izmišljotinu vlade u Sarajevu pod kontrolom Alije Izetbegovića, koju su zapadni mediji bili prihvatili kao notornu činjenicu.
1994. - Umrla grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".
1999. - Na sjeveru Kambodže uz granicu sa Tajlandom uhapšen Ta Mok, posljednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta "Crvenih Kmera", koji su tokom četvorogodišnje strahovlade Kambodžom u drugoj polovini sedamdesetih godina 20. vijeka pobili između milion i dva miliona ljudi.
2007. - U samoubilačkim bombaškim napadima na šiitske hodočasnike u iračkom gradu Hili poginulo 115, a ranjeno najmanje 200 ljudi.
2012. - Umro je Robert B. Šerman, pisac Diznijevih filmskih klasika. Zajedno sa bratom Ričardom komponovao je pjesme za brojne Diznijeve filmove, među kojima su "Knjiga o džungli", "Meri Popins", za koju su osvojjili dvije nagrade Oskar i jednu Gremi...
2016. - Umrla Nensi Regan /En Frensis Robins/, američka filmska glumica, supruga predsjednika SAD Ronalda Regana.
2017. - Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je modifikovanu verziju dekreta o privremenoj zabrani putovanja za šest većinski muslimanskih zemalja, čiju je prvobitnu verziju zabranio federalni sud. Građanima Irana, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Jemena je blokiran ulaz u SAD na 90 dana. Irak je uklonjen s liste nakon što je pristao da sarađuje sa američkom vladom i zabrani svojim građanima da apliciraju za vize.
2020. - U napadu u Kabulu ubijeno 27 ljudi, a ranjeno 55 osoba. Odgovornost preuzela teroristička organizacija "Islamska država".
 

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN, 9. MART​



NA_DANASNJI_DAN.jpg

1074. Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio ekskomunikaciju svih oženjenih rimokatoličkih sveštenika.
1495. Tokom opsade Napulja, u vojsci frnacuskog kralja Šarla III pojavila se epidemija sifilisa koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog kontinenta.
1796. Napoleon Bonaparta oženio Žozefinu de Boarne, udovicu bivšeg francuskog oficira gijotiniranog za vreme Francuske revolucije.
1814. Rođen ukrajinski pisac i slikar Taras Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik XIX veka, romantičar i revolucionar. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio književni ukrajinski jezik i otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji.
1831. Kralj Luj Filip osnovao francusku Legiju stranaca sa sedištem u Alžiru.
1862. Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između "Monitora", broda armije Unije, i broda Konfederalne vojske "Merimak". U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.
1888. Umro Vilhelm I, pruski kralj od 1861, koji je uz pomoć moćnog kancelara Ota fon Bizmarka 1871. ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko Carstvo i proglasio se carem.
1890. Rođen ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju, u avgustu 1939. Posle 30 godina provedenih u partijskom i državnom vrhu u vreme Staljinove diktature, isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija u junu 1957.
1924. Italija anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu u novembru 1920. imala status nezavisnog grada.
1942. Japanske invazione snage u Drugom svetskom ratu okončale zauzimanje indonežanskog ostrva Java, tada pod holandskom kolonijalnom vlašću.
1943. Rođen američki velemajstor Robert Bobi Fišer, prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u šahu. Šampionsku titulu stekao pobedivši 1972. u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog, a izgubio bez meča 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka sveta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.
1989. Vlasti u Varšavi zvanično optužile sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi, u proleće 1940.
1991. U Beogradu održane prve velike antirežimske demonstracije. Policija silom rasturila demonstrante, posle čega su na ulice Beograda izašli s tenkovi. Poginuli jedan demonstrant i jedan policajac. Proteste narednih dana nastavili studenti, kod Terazijske česme.
1992. Umro bivši premijer Izraela Menahem Begin. Lider ilegalne cionističke grupe "Irgun Cevai Leumi" četrdesetih, a posle osnivanja Izraela 1948. šef desničarske partije "Likud", potpisao 1997. u Kemp Dejvidu mirovni ugovor sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom, za šta je s njim podelio Nobelovu nagradu za mir 1978.
1994. IRA izvela prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom "Hitrou".
1999. Iranski predsednik Mohamad Hatami doputovao u Italiju, što je bila prva poseta šefa iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. Tokom trodnevne posete Hatami se sreo i s poglavare Rimokatoličke crkve Jovanom Pavlom II u Vatikanu, kao najviši iranski verski lider koji je posetio papu.
2001. U napadima albanskih ekstremista na selo Lučane na jugu Srbije poginuo jedan pripadnik srpskih snaga bezbednosti, a dva povređena.
2002. Ponovo otvoren tunel Mon Blan u Alpima, posle velikog požara u kojem je 1999. poginulo 39 osoba.
2002. U samoubilačkoj eksploziji u prepunom kafiću “Moment” u Jerusalimu, u blizini rezidencije izraelskog premijera Ariela Šarona, poginulo 13, povređeno više od 50 osoba.
 
Danas je petak, 10. mart, 69. dan 2023. Do kraja godine ima 296 dana.

1452. - Rođen španski kralj Fernando Drugi i Peti katolički /kao Fernando Drugi vladar Aragonije, a kao Fernando Peti Kastilje/, čiji je dolazak na prijesto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. NJegova žena Isabela Prva je 1474. postala kraljica Kastilje, a on je naslijedio oca Huana Drugog u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. Nastojeći da ojača rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. je utemeljio zloglasni sud inkvizicije /koji je u toj zemlji postojao do 1834/, a 1492. je protjerao Jevreje iz Španije. Borbe s Mavrima je pobjedonosno okončao 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine je opremio ekspediciju Kristofora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. je od Francuske preoteo Napuljsku kraljevinu.
1628. - Rođen italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi, tvorac mikroskopske anatomije. Pronašao je veoma konveksna sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.
1772. - Rođen njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je i aforizme. Djela: roman "Lucinda", "Istorija stare i nove književnosti" /jedan od prvih pregleda cjelokupne svjetske literature/.

1856. - Umro srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je u djelima ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost. Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije je obavio pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog". U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala djela: komedije "Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Tvrdica ili Kir-Janja", "Rodoljupci", zbirka pjesama "Davorje".

1861. - Umro ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani /na ruskom jeziku/ "Najamnica", "Kneginja", "Muzikant", "Blizanci", "Umjetnik".
1872. - Umro italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista "Mlada Italija" i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. i 1849. Ostao je do kraja života - 1872. godine - vjeran republikanskim načelima i idejama Francuske revolucije i protivio se 1861. ujedinjenju Italije pod Savojskom dinastijom.

1875. - Umro srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj, gdje je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Ubrzo je protjeran iz Srbije i godinu dana je živio u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog navodne štamparske krivice odležao je devet mjeseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rješenje člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost u poeziji" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. vijeka. Političke ideje je razradio u djelu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.
1908. - Rođen srpski pravnik Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za ustavno pravo. Od 1945. je učestvovao u pisanju ustava i zakona u bivšoj SFRJ i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Djela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".
1922. - Na Evropskoj ekonomskoj konferenciji u Đenovi zapadne sile su uslovile priznavanje SSSR-a isplatom 12 milijardi zlatnih franaka carskih državnih zajmova i štete zbog nacionalizacije stranih firmi poslije Oktobarske revolucije. Šef sovjetske diplomatije Georgij Čičerin je predožio da su zapadne sile sovjetskoj Rusiji nanijele štetu vojnom intervencijom od 30 milijardi zlatnih franaka, pa je skup zapao u ćorsokak.

1940. - Umro ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, koji je zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi kao "inženjer duša" - što se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije - bio u nemilosti čak i decenijama poslije smrti. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata "Bijela garda", u kojem je razmatrao istrajnost etičko-estetičkog kodeksa ličnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je "počastvovan" napadom samog sovjetskog vođe Josifa Staljina. Sličan gnjev je izazvao romanom "Majstor i Margarita", štampanom u Moskvi tek 1966. Ostala djela: priče i pripovijetke "Bilješke mladog ljekara", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", romani "Život gospodina de Molijera", "Pozorišni roman" /nedovršen/, drame "Bjekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemjera", "Posljednji dani", "Batum", scenariji "Revizor", "Mrtve duše", dramatizacije "Mrtve duše", "Rat i mir".
1945. - Tokio u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29, u kojem je ubijeno oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice.
1948. - Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsjednika čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je samoubistvo - kako je zvanično saopšteno. Motivi tog čina predratnog ambasadora Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji i ministra inostranih poslova od 1940. nisu rasvijetljeni, ali se znalo da nije bio naklonjen totalitarnom komunističkom režimu koji je preuzimao vlast.
1952. - Kubansku vladu zbacio bivši predsjednik Fulhensio Batista i potom je kao diktator vladao Kubom do 1959. godine.
1968. - U feribotu koji se prevrnuo u luci novozelanđanskog grada Velington poginulo najmanje 200 ljudi.
1969. - DŽejms Erl Rej pod optužbom za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968. osuđen na 99 godina robije. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je vjerodostojnost "dokaza" FBI veoma nepouzdana i da nije sasvim sigurno da je Rej atentator na Kinga.
1974. - Japanski poručnik Hiro Onade, poslije 29 godina skrivanja u džungli, predao se filipinskim vlastima, objasnivši da nije dobio naređenje o povlačenju i da nije znao da je prestao rat SAD i Japana.
1982. - Jugoslavija osvojila prvo mjesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.
1985. - Umro ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko, samo 13 mjeseci pošto je postao lider SSSR. Na najmoćniji položaj u državi, mjesto generalnog sekretara sovjetske Komunističke partije, dospio je poslije smrti Jurija Andropova u februaru 1984. NJegovu vladavinu nije obilježilo ništa značajno, ne samo zbog činjenice da je na vlast došao već sasvim zdravstveno onemoćao već i zato što je dotadašnja karijera nosila neizbrisiv pečat tipičnog aparatčika nenaviklog na autonomne odluke - godinama je bio šef kabineta sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva, u periodu najveće stagnacije i okoštalosti sovjetskog društva.
1990. - Britanskom novinaru Farzadu Bazoftu irački sud je, zbog navodne špijunaže, izrekao smrtnu kaznu izvršenu pet dana kasnije, uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela Bagdadu da mu poštedi život.
1993. - Suharto šesti put izabran za predsjednika Indonezije.
1995. - Od eksplozije ispred jedne džamije u najvećem pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi teroriste na ljude koji su pohitali u pomoć povrijeđenima, poginulo je 12 ljudi, uključujući petoro djece.
1997. - Vatikan uspostavio diplomatske odnose sa Libijom.
2002. - Ubijen Risto Jugović, generalni direktor SOD "Jahorina" ispred porodične kuće na Palama. Prije rata u BiH, bio je zaposlen u RO "Famos" Koran, "Crvena zastava" Kragujevac i Narodnoj banci BiH. Funkciju generalnog direktora SOD "Jahorina" obavljao je od 1992. godine. Bio je nosilac Ordena Nemanjića i Ordena Svetog Save prvog reda.
2003. - Muhamed Topalović priznao pred Kantonalnim sudom u Mostaru ubistvo tri člana porodice Anđelić i pokušaj ubistva četvrtog člana, na katoličko Badnje veče.
2004. - Kantonalno tužilaštvo u Mostaru podiglo optužnicu protiv sedmorice Bošnjaka koji su počinili ratne zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti u Konjicu početkom 1992. godine.
2004. - Ambasador Rusije u UN Sergej Lavrov imenovan za novog ministra inostranih poslova Ruske Federacije.
2006. - Bivši komandant Kosovskog zaštitnog korpusa /KZK/ Agim Čeku izabran za novog premijera Kosova na vanrednoj sjednici parlamenta.
2006. - Žalbeno vijeće Haškog tribunala odlučilo da bivši komandant OVK Ramuš Haradinaj, optužen za zločine nad nealbancima na Kosovu, može javno politički djelovati dok na slobodi čeka početak suđenja.
 
Danas je ponedjeljak, 13. mart, 72. dan 2023. Do kraja godine su 293 dana.

1325. - Osnovan Tenočtitlan, prijestonica Asteškog carstva.
1572. - Umro hvarski pisac i plemić srpskog porijekla Petar Hektorović, autor spjeva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", jednog od najoriginalnijih djela renesansne književnosti. U spjev je unio više srpskih narodnih pjesama, uključujući epsku pjesmu dugog stiha "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo je spjev "Remedija amoris" rimskog pjesnika Ovidija.
1733. - Rođen engleski hemičar i filozof DŽozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja - vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: "Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja", "Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima", "Sokrat i Isus", "Istorija i sadašnje stanje elektriciteta".

1741. - Rođen austrijski car Josif Drugi, apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao "Patent o toleranciji" kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u vjerskom i građanskom pogledu izjednače sa rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je poslije smrti Josifa Drugog 1790. sve vratio u pređašnje stanje.

1781. - Engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema.

1848. - Dan poslije masovnih demonstracija u Beču pao policijsko-apsolutistički režim kancelara Klemensa Meterniha. Kancelar je pobjegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnjevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand Prvi je obećao ustav.
1860. - Rođen austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pjesama, posebno po "Knjizi španskih pjesama" i "Knjizi Geteovih pjesama". Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pjesnika.
1871. - Rođen srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska i Prvog svjetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsjedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odjeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svjetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu je 1916. i 1917. komandovao Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom Prvim Karađorđevićem. Djela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913.", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija".
1881. - Članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja" ubili ruskog cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova. Tokom vladavine 1861. je oslobodio seljake feudalnih obaveza, proveo je buržoaske reforme, reorganizovao sudstvo, upravu i vojsku i proširio državu osvajanjem Kirgizije, Turkmenije, Uzbekistana i dijelova Kavkaza. Progonio je nosioce naprednih ideja. Naslijedio ga je sin Aleksandar Treći, koji je vladao sličnim metodama.
1895. - U NJujorku izgorjela laboratorija srpskog pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao.
1903. - Rođen srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, upravnik Geološkog zavoda i Geološkog instituta, urednik "Geoloških anala Balkanskog poluostrva", "Zbornika" i "Glasnika Geološkog instituta SANU". Objavio je više od 200 naučnih radova i izradio prvu geološku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Djela: "Geološki sastav i tektonski sklop Suve planine", "Geološki sastav i tektonski sklop Majdanpeka", "Geologija okoline Dubrovnika", "Geološka građa Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležišta, reljefa i razvoj privrede", "Mezozoik Jugoslavije I-IV", "Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963, I-III", "Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore".
1928. - Pukla brana "St. Frensis", udaljena oko 60 kilometara sjeverno od Los Anđelesa, najmanje 450 ljudi se utopilo.
1938. - U Francuskoj socijalista Leon Blum formirao vladu Narodnog fronta.
1972. - Velika Britanija i Kina se saglasile da razmijene ambasadore, 22 godine pošto je London prvi priznao vladu u Pekingu, a Britanci su ukinuli konzulat na Tajvanu.
1975. - Umro srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. djelom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svjetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a poslije Drugog svjetskog rata je živio u Beogradu. U mladosti je pisao pjesme ("Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"). Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umijećem da sugestivnom magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen). Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci I i II", "Sveske".
1986. - Kosmonauti Vladimir Solovjov i Leonid Kizim postali prvi članovi posade sovjetske kosmičke stanice "Mir".
1990. - Sovjetski parlament izglasao okončanje 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.
1992. - U zemljotresu na istoku Turske poginulo najmanje 570 ljudi.
1993. - Umro srpski slikar i istoričar umjetnosti Pavle Vasić, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umjetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Umjetničkoj školi u Beogradu, privatnoj školi Jovana Bijelića i u Parizu. Djela: "Uvod u likovne umetnosti", "Doba baroka", "Anastas Jovanović", "Dimitrije Avramović", "Uroš Knežević", "Nošnja naroda Jugoslavije kroz istoriju", "Uniforme srpske vojske 1808-1918.", "Primenjena umetnost kod Srba", "Umetnički život, 1 i 2".

1996. - U gradiću Danblejn, oko 40 kilometara sjeverno od Glazgova, ubica u fiskulturnoj sali osnovne škole usmrtio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.
1996. - Umro Kšištof Kišlovski, poljski filmski i TV režiser. Kišlovski je bio jedan od najuticajnih savremenih poljskih filmskih režisera i scenarista, a njegova najpoznatija djela svakako su ciklus kratkih televizijskih filmova Dekalog i filmska trilogija Tri boje.
1997. - Jordanski vojnik ubio sedam izraelskih učenica koje su tokom ekskurzije razgledale oblast nazvanu "Ostrvo mira" na izraelsko-jordanskoj granici.
1999. - Od eksplozija koje su šiptarski teroristi izazvali u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima terorističke OVK kod Vučitrna ubijena su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.
2002. - Umro Spiros Kiprijanu, kiparski političar i državnik, predsjednik Kipra.
2018. - Japanski naučnici izumili su metod čitanja misli pomoću slika, pa bi u budućnosti ljudi mogli da crtaju koristeći telepatiju. Tim naučnika sa Univerziteta Kjoto, u saradnji sa više naučnih ustanova, objavio je rezultate istraživanja na naučnoj platformi "biorxiv". Riječ je o dometima istraživanja o korištenju vještačke inteligencije za dekodiranje misli.
 
Danas je utorak, 14. mart, 73. dan 2023. Do kraja godine su 291 dana.

1558. - NJemački car Ferdinand Prvi uzeo titulu rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.
1776. - Rođena Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvijećenosti, što je uočljivo u njenom djelu kroz koje provijava kosmpolitski duh 18. vijeka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornik modernog vaspitanja žena. Napisala je dvije poučne knjige, u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".
1791. - U Beču izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pjesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.
1803. - SAD od Francuske za 15 miliona dolara otkupile njenu koloniju Luizijanu, teritoriju od 123.667 kilometara kvadratnih.
1804. - Rođen austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, otac popularnih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Djela: veliki broj marševa, uključujući "Marš Radecki", valcera, kadrila, polki, galopa.
1820. - Rođen italijanski kralj Vitorio Emanuele Drugi, prvi monarh ujedinjene Italije, nazvan "čestiti kralj". Od stupanja na prijesto 1861. do smrti 1878. vladao je striktno kao ustavni monarh. Prethodno je od 1849. bio kralj Pijemonta.
1844. - Karlos Antonio Lopes proglašen za prvog ustavnog predsjednika Paragvaja.
1879. - Rođen njemački fizičar jevrejskog porijekla Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar fizike u 20. vijeku, tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Studirao je matematiku i fiziku na Politehnici u Cirihu, gdje je dobio švajcarsko državljanstvo i oženio se srpskom matematičarkom Milevom Marić. Vanredni profesor u Cirihu postao je 1909, a 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i član Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio njemačko državljanstvo. Iz NJemačke je emigrirao u SAD 1933, poslije dolaska nacista na vlast. Među velikim imenima nauke bio je jedan od najupornijih u osudi rata i fašizma. Objavio je 1905. specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativnosti. Objasnio je 1905. zakon fotoelektričnog efekta pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju fizičkog polja, tražeći vezu među gravitacionim i elektromagnetnim poljima. Rasprave o osnovanosti teorije relativiteta još nisu zaključene, ali je nesumnjivo da je njegov naučni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka. Djela: "Osnovi opšte teorije relativnosti", "O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti", "Značenje relativnosti", "Teorija Braunovih kretanja", "Elektrodinamika tijela u kretanju", "Evolucija fizike", "Moja slika svijeta", "Ideje i mišljenja".
1883. - Umro njemački filozof jevrejskog porijekla Karl Hajnrih Marks, najveći teoretičar socijalističke misli i istaknuti vođa zapadnoevropskog radničkog pokreta u 19. vijeku. Završio je studije filozofije u Berlinu, a u 23. godini je doktorirao filozofiju na Univerzitetu u Jeni sa izvanredno ocijenjenom disertacijom "Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode". Odustajući od univerzitetske karijere, posvetio se publicističkom radu u "Rajnskim novinama", čiji je glavni urednik postao 1842. Pruske vlasti su 1843. zabranile list, poslije čega je otišao u Francusku i otad je, s kraćim prekidima, cio život proveo u emigraciji, najduže u Engleskoj, gdje je i umro. Od septembra 1844. do kraja života družio se i sarađivao s njemačkim filozofom Fridrihom Engelsom. S njim je 1847. u Londonu osnovao Savez komunista, prvu revolucionarnu radničku organizaciju. Drugi kongres Saveza komunista zadužio ga je da napiše sažet program organizacije i u saradnji s Engelsom 1848. izdao je brošuru "Manifest Komunističke partije". Pod njegovim uticajem 1864. je osnovana Prva internacionala. Napisao je niz kapitalnih djela iz ekonomije, filozofije, istorije i sociologije. Djela: "Prilog jevrejskom pitanju", "Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Kritika Hegelove filozofije državnog prava", "Ekonomsko-filozofski rukopisi", "Teze o Fojerbahu", "NJemačka ideologija" /s Engelsom/, "Sveta porodica" /s Engelsom/, "Bijeda filozofije", "Klasne borbe u Francuskoj 1848 - 1850", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Građanski rat u Francuskoj", "Kapital - kritika političke ekonomije".
1891. - Podmornica "Monarh" postavila telefonski kabl ispod La Manša, što je omogućilo telefonsku vezu Velike Britanije i "ostatka" Evrope.
1903. - Umro srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića. Djela: drame "Smrt Uroša Petog", "Kralj Vukašin".
1908. - Rođen srpski političar i publicista cincarskog porijekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Studije filozofije je završio na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu - od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967. potpredsjednik SFRJ. Poslije obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji 1972. je odstranjen iz političkog života.
1912. - Umro ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: "Sila pritiska svjetlosti na gasove", "Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela".
1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska uspostavile odnose, riješena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.
1932. - Rođen srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Mika Antić, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "Doručak s đavolom". Djela: zbirke pjesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pjesme za djecu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio-drame "Otužni marš", "Povečerje".
1932. - Samoubistvo izvršio američki industrijalac DŽordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak". Lansirao je 1844. osjetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu foto-kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku prilagođenu kameri.
1938. - Strijeljan ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin poslije montiranog sudskog procesa u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki. Osuđen je na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra". Bio je profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi i boljševicima se priključio 1906, a poslije Oktobarske revolucije 1917. je postao jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Zbog ilegalnog revolucionarnog djelovanja 1910. je prognan u Sibir, odakle je pobjegao i do 1917. živio u Austriji, Švajcarskoj, Švedskoj, Norveškoj i SAD. Po povratku u otadžbinu poslije Februarske revolucije 1917. ušao je u Centralni komitet, ubrzo i u Politbiro Boljševičke partije, a od 1918. do 1922. bio je glavni urednik lista "Pravda". Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. protivio se potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Staljina sa starim boljševicima. Djela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svjetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".
1945. - Najtežu bombu u Drugom svjetskom ratu - "velikog slema", težine 11 tona, britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo na željeznički vijadukt u njemačkom gradu Bilefeld.
1979. - Najmanje 200 ljudi poginulo prilikom pada aviona tipa "trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga.
1980. - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo 87 ljudi, uključujući 14 članova američkog bokserskog tima.
1983. - Organizacija zemalja proizvođača nafte prvi put u 23-godišnjoj istoriji OPEK-a saglasila se sa smanjenjem cijene nafte za 15 odsto.
1986. - Umro srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umjetničke akademije u Beogradu.
 
Danas je nedjelja, 19. mart, 78. dan 2023. Do kraja godine su 286 dana.

1519. - Rođen francuski kralj Anri Drugi, otac trojice kraljeva - Fransoe Drugog, Šarla Devetog i Anrija Trećeg. Tokom vladavine od 1547. do smrti 1559, kao zagriženi rimokatolik, uz podršku supruge Katarine de Mediči, otpočeo je sistematsko proganjanje hugenota, što je 1562. izazvalo vjerske ratove koji su 36 godina potresali Francusku.
1563. - Mirom u Amboazu završen prvi vjerski rat u Francuskoj i hugenoti su dobili ograničenu slobodu ispovijedanja religije.
1629. - Rođen ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do 1676. ugušio pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka pod Stepanom Razinom. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio Ukrajinu do rijeke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je centralnu vlast, pripojio istočne djelove Sibira i razvio trgovinu s Kinom, Persijom i evropskim zemljama.

1812. - Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji južnoromanskih naroda. Poslije povratka na prijesto 1813. kralj Ferdinand Sedmi je ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali ga je poslije izbijanja ustanka, 1820. godine, pod pritiskom ustanika vratio na snagu.
1813. - Rođen škotski ljekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston, koji je 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi je istraživao pustinju Kalahari, basen rijeke Zambezi, jezero Njasu i druga jezera i izvorište rijeke Kongo. Više od 30 godina je proveo u Africi. Kao najveći britanski istraživač Afrike, sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

1821. - Rođen engleski istraživač, pisac, prevodilac i diplomata Ričard Barton, prvi Evropljanin koji je, predvodeći ekspediciju s DŽonom Spikom, 1858. vidio jezero Tanganjika u Africi. Bio je u vojnoj službi u Indiji i britanski konzul u Brazilu, Siriji i Italiji. Kao izuzetan poliglota dosta je prevodio, uključujući vrsne prevode arapskih priča "Hiljadu i jedna noć" u 16 tomova, "Mirisni vrt šeika Nefzauija" i "Kama sutru". Napisao je više od 50 putopisnih knjiga o različitim dijelovima svijeta, mahom egzotičnim, ispoljivši ogromnu erudiciju i nesputanu fantaziju. Djela: "Sind i rase koje nastanjuju dolinu Inda", "Sokolarstvo u dolini Inda", "Hodočašće u Medinu i Meku", "Prvi koraci Istočnom Afrikom".
1849. - Rođen njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. odlučujuće doprinio izgradnji moćne ratne flote Njemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare "Sjećanja".

1872. - Rođen ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, jedan od najvećih u istoriji baleta, osnivač čuvene grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspjehom nastupala od 1909. do 1929. Okupio je sjajne baletske igrače, kompozitore i slikare, a briljatno izvedeni baleti pod njegovim rukovodstvom, poput "Žar-ptice", "Petruške", "Popodneva jednog fauna", "Posvećenja proljeća", "Trorogog šešira" - vrhunac su baletske umjetnosti.
1900. - Rođen francuski nuklearni fizičar i hemičar Žan Frederik Žolio, poznat kao Žan Frederik Žolio Kiri, koji je sa suprugom Irenom - kćerkom nobelovaca Pjera i Marije Kiri - 1935. podijelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili vještačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svjetlost može preobratiti u čestice. Od 1946. je rukovodio Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor.
1906. - Rođen njemački ratni zločinac Adolf Ajhman, glavni izvršilac zamisli Adolfa Hitlera o "konačnom rješenju" jevrejskog pitanja u vrijeme Drugog svjetskog rata. U sudskom procesu u Izraelu je utvrđeno da je tokom nacističke strahovlade u Evropi rukovodio zločinačkom mašinerijom koja je poslala u smrt šest miliona ljudi, većinom Jevreja, izrečena mu je smrtna presuda i 1962. je obješen.
1917. - Sile Antante su u Prvom svjetskom ratu provele pomorsku blokadu Grčke i tako pokrenule proces političkih borbi koje su tu zemlju dovele u njihov ratni savez, zbog čega je progermanski orijentisan kralj Konstantin Prvi 1917. abdicirao u korist sina Aleksandra.
1920. - SAD su odbile da potpišu Versajski ugovor poslije Prvog svjetskog rata i priključe se Društvu naroda zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.
1930. - Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao državni sekretar za Irsku od 1887. do 1892. je stekao nadimak "Krvavi Balfur" zbog načina na koji je gušio irski pokret za nezavisnost, a kao šef diplomatije objavio je 1917. plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.
1933. - Rođen američki pisac Filip Rot, duhovit i provokativni slikar običaja i psihologije druge generacije američkih Jevreja i jevrejsko-nejevrejskih odnosa. Djela: romani "Grudi", "Naša banda", "Prepuštanje", "Portnojeva boljka", "Veliki američki roman", "Profesor želje", "Kad je bila dobra", "Moj život muškarca", "Oslobođeni Cukerman", zbirka priča "Zbogom, Kolumbus", eseji "Čitajući sebe i druge".
1945. - Vlada Velike Britanije priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, na čijem čelu je bio Josip Broz.
1950. - Umro američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu.
1970. - Prvi put od postanka Zapadne i Istočne Njemačke u Erfurtu su se susreli šefovi vlada tih zemalja Vili Brant i Vili Štof.
1971. - Najmanje 160 ljudi poginulo prilikom iznenadnog klizanja zemlje sjeverno od brazilskog grada Sao Paolo.
1977. - U predsjedničkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsjednik Konga Marijen Nguabi, za šta je optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast je preuzela vojna hunta, a za predsjednika je u aprilu 1977. proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.
1978. - Nastojeći da spriječi upade arapskih terorista, izraelska armija je okupirala veći dio juga Libana.
1993. - U Narodnoj biblioteci Srbije osnovana "Zadudžbina Desanke Maksimović", nekoliko nedjelja poslije smrti pjesnikinje, s ciljem da pomaže objavljivanje i prevođenje na strane jezike njenih djela i da podstiče pjesničko stvaralaštvo.
1994. - Od eksplozije bombe, podmetnute u podzemnu željeznicu u glavnom gradu Azerbejdždana Bakuu, poginulo je 12 i ranjeno više od 50 ljudi.
1994. - Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crvenih Kmera.
1996. - Sarajevsko naselje Grbavica prešlo pod kontrolu Federacije BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma. I Grbavicu su, kao prethodno ostale srpske dijelove grada, napustili gotovo svi Srbi, noseći i grobove svojih najbližih.
1996. - U glavnom gradu Filipina Manili u požaru u jednoj diskoteci poginulo najmanje 150 ljudi.
1997. - Umro američki slikar holandskog porijekla Vilem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma, koji je četrdesetih godina 20. vijeka preobrazio slikarstvo u SAD. NJegove slike rastresite građe i nemirne linije, u kojima je istraživao nagonsku, plahovitu, pa i brutalnu ljudsku prirodu, snažan su protest protiv ledenog, bezličnog svijeta otuđene tehničke civilizacije.
1999. - Od eksplozije bombe, koju su islamski čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz, poginulo je više od 50 ljudi.
1999. - Poslije garancija saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju Libija se saglasila da škotskom pravosuđu do 6. aprila 1999. preda dvojicu Libijaca osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona "boing 747" iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi.
2007. - Poginulo 106 rudara od eksplozije metana u rudniku "Uljanovskaja" u Sibiru.
 
Danas je ponedjeljak, 20. mart, 79. dan 2023. Do kraja godine ima 286 dana.

43. p. n. e. - Rođen rimski pisac Publije Ovidije Nazon, jedan od najvećih pjesnika ljubavne poezije u svjetskoj literaturi. Njegove pjesme su virtuozne i izuzetno muzikalne, a sam je govorio: "Čega god se taknem, postaje stih". Car Oktavijan Avgust ga je devete godine nove ere prognao u Tomi - u provinciji Mezija na Crnom moru (sada grad Konstanca u Rumuniji) zbog ljubavne veze s carevom razuzdanom kćerkom Julijom. Uprkos molbi za oproštaj u djelima "Tugovanke" u pet knjiga i "Pisma sa Ponta" u četiri knjige, umro je 17. godine nove ere, kao prognanik, u Tomiju, ali tačan datum njegove smrti nije poznat. Ostala djela: "Preobraženja" - prepjev 250 grčkih mitova u 15 knjiga sa 11.995 stihova u heksametrima, zbirka u tri knjige "Ljubavi", zbirka "Lijekovi od ljubavi", zbirka "Legendarne ljubavnice" ili "Pisma", didaktički ep u tri knjige "Ljubavna tehnika", zbirka etioloških elegija u šest knjiga "Praznični kalendar", drama "Medeja" (izgubljena).
1413 - Umro engleski kralj Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.

1727 - Umro engleski fizičar, matematičar i astronom Isak Njutn, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici, nebeskoj mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti bio je predsjednik Kraljevskog društva u Londonu. Nezavisno od Gotfrida Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 aglebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. Njemu u čast znakom "N" obilježava se sila.

1815 - Francuski car Napoleon Prvi vratio se trijumfalno u Pariz iz progonstva sa sredozemnog ostrva Elba. Poslije "vladavine sto dana" u bici kod Vaterloa u junu 1815. porazile su ga sile antifrancuske koalicije i doživotno je prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu.

1828 - Rođen norveški pisac Henrik Ibzen, jedan od najvećih svjetskih dramskih pisaca, bespoštedan kritičar građanskog društva. Mnogo je putovao po Evropi, izučavajući dramaturgiju i pišući drame. Poslije 20 godina se vratio u Norvešku i postao upravnik nacionalnog pozorišta u Oslu. Istraživao je problem krivice i ispaštanja, sukob htijenja i stvarnosti, gušenje istine, pogađajući bit građanskog društva koje počiva na lažima. Djela: drame "Pretendenti na prijesto", "Brand", "Perom Gintom", "Savez mladih", "Stubovi društva", "Lutkin dom", "Aveti", "Narodni neprijatelj", "Divlja patka", "Rosmersholm", "Gospođa s mora", "Heda Gabler", "Graditelj Sulnes", "Mali Ejulf", "Jun Gabrijel Borkman", "Kad se mi mrtvi probudimo", poezija "Pjesme".
1875 - Rođen korejski državnik Singman Ri, prvi predsjednik Južne Koreje, koji je poslije podjele korejskog poluostrva, kao vođa Liberalne partije 1949. postao šef države. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.

1890 - Rođen italijanski pjevač Benjamino Đilji, jedan od najvećih operskih tenora 20. vijeka. Više od 40 godina blistavo je tumačio šezdesetak rola, posebno u operama italijanskih i francuskih kompozitora. Igrao je i u nizu filmova.

1894 - Umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848, nepomirljiv protivnik feudalno-apsolutističkog režima Habsburške monarhije. Poslije upada hrvatskih snaga bana Josipa Jelačića u Mađarsku u septembru 1848. organizovao je Komitet za odbranu otadžbine, potukao Hrvate i krenuo na Beč da bi se obračunao s Habsburzima, ali su mađarski reakcionarni oficiri osujetili plan. Narodna skupština je u aprilu 1849. proglasila nezavisnost zemlje i svrgavanje monarhije, a u maju ga je izabrala za prvog premijera slobodne Mađarske. Republika je brzo podlegla spoljnim vojnim napadima, čemu je i sama doprinijela, jer je bila neodlučna prema reakcionarnim oficirima koji su sabotirali borbu i podsticala je ostrašćeni nacionalizam, odbivši time druge narode. Emigrirao je u avgustu 1849. u Italiju i u Torinu je ostao do smrti.
1908 - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Majkl Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog glumišta 20. vijeka. Posebno se isticao suptilnošću u karakterizaciji likova i izvrsno je vladao jezikom. Filmovi: "Gospođa koja nestaje", "Smrt noći", "Brauningova verzija", "Važno je zvati se Ernest", "Usamljenost trkača na duge staze", "Juriš lake konjice", "Demoni".
1915 - Rođen ruski klavirista njemačkog porijekla Svjatoslav Teofilovič Rihter, najznačajniji pijanista 20. vijeka, prema mišljenju pojedinih muzičkih kritičarima - i najveći pijanista u istoriji muzike. Originalno je tumačio kompozicije različitih epoha, interpretirajući ih savršenom tehnikom, što je oduševljavalo koncertnu publiku širom svijeta.
1929 - Umro francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza NJemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.
1933. - Njemački nacisti u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor.
1945 - U Drugom svjetskom ratu počele završne operacije za oslobađanje Jugoslavije, za šta je odlučujući bio proboj Sremskog fronta tri sedmice kasnije.
1956 - Francuska priznala nezavisnost Tunisa, sa Habibom Burgibom kao prvim predsjednikom.
1972 - U lavini na planini Fuđi u Japanu poginulo 19 alpinista.
1991 - Kaleda Zija izabrana za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.
1994 - Tunis dobio prvi višepartijski parlament.
1995 - U građanskom ratu u BiH vojska pod kontrolom vlasti Alije Izetbegovićeve u Sarajevu pokrenula snažnu ofanzivu na Vojsku Republike Srpske na Majevici i Vlašiću, 40 dana prije isteka četvoromjesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsjednika SAD Džimija Kartera.
1995 - U Irak upalo 35.000 turskih vojnika u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.
1995 - U napadu nervnim gasom japanske vjerske sekte AUM Šinrikjo u tokijskoj podzemnoj željeznici usmrćeno 12 ljudi, a više od 5.500 povrijeđeno.
1999 - Četiri dana prije početka agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju sa Kosova i Metohije povuklo se svih 1.380 verifikatora OEBS-a.
2007 - Italijanska policija uhapsila 200 pripadnika napuljske mafije "La kamo"
 
Danas je srijeda, 22. mart, 81. dan 2023. Do kraja godine ima 284 dana.

1312. - Vatikan raspustio francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. godine radi zaštite poklonika Hristovog groba i odbrane krstaške teritorije na istoku od muslimana.
1599. - Rođen flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole, na koga je snažno uticao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa Prvog i portretista engleskog visokog društva. NJegove religiozne kompozicije osrednje su vrijednosti, ali se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.
1687. - Umro francuski kompozitor, violinista, dirigent, pjevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porijekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. Bio je gospodar pariskog muzičkog života, neobična ličnost izuzetnog talenta, čvrste volje, tiranske prirode i dalekosežnog uticaja na razvoj muzike svoje druge otadžbine. U saradnji s komediografom Žanom Molijerom stvorio je novu dramsko-muzičku vrstu - komediju s pjevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao "Te deum" za oporavak bolesnog kralja Luja Četrnaestog, ozlijedio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Djela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i Hermiona", "Alsesta", "Psiha", "Amadis od Galije", "Asmida", Asis i Galateja", "Prozefina", "Feton", komedije-baleti "Ženidba na silu", "Žorž Dandin", "Gospodin od Pursonjaka", "Građanin-plemić", crkvene kompozicije "Te deum", "De profundis", "Mizerere".

1794. - Kongres SAD usvojio zakon kojim je američkim brodovima zabranjen prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.
1797. - Rođen pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da "krvlju i gvožđem" ujedini Njemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861., a 1871. je postao prvi car novostvorenog NJemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864., porazili Austriju 1866., a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. "Izuzetni zakon", kojim je socijalistički pokret u NJemačkoj stavljen van zakona.
1832. - Umro njemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svjetske književnosti. Nekoliko godina poslije završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gdje je 28 godina bio upravnik pozorišta. Bio je obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, i prevodom više narodnih pjesama, uključujući "Hasanaginicu". Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama u istoriji književnosti. Djela: romani "Faust", "Vilhelm Majster", "Jadi mladog Vertera", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tauridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko djelo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije", "Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", optičko djelo "Teorija boja".

1848. - Pobunjena Venecija proglasila nezavisnost od Austrije.

1895. - Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu prvi put demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.
1910. - Rođen engleski pisac Nikolas DŽon Tarni Monsara, najpoznatiji po romanu "Surovo more", živoj slici zbivanja na malom brodu u vrijeme rata. Ostala djela: romani "Misli na sutra", "Na prvi pogled", "Priča o Ester Kostelo", "Pleme koje je izgubilo vođu", "Smit i DŽons".
1913. - Rođen američki glumac srpskog porijekla Mladen Sekulović, poznat kao Karl Malden, koji se proslavio u filmovima Elije Kazana, s kojim je sarađivao i u pozorištu. NJegovo karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite uloge, od sveštenika do gangsterskog šefa, od rogonje do generala. Filmovi: "Bumerang", "Tramvaj zvani želja" /nagrada "Oskar"/, "Poljubac smrti", "Jednooki DŽek", "Paton", "Sinsinati Kid", "Nevada Smit", "Suton".
1917. - SAD, poslije pobjede Februarske revolucije u Rusiji, prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog.
1919. - Prva međunarodna avionska linija uspostavljena između Pariza i Brisela.
1933. - Rođen iranski državnik Abolhasan Bani Sadr, koji je 1980. izabran za prvog predsjednika Irana, poslije zbacivanja šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji. Zbog neslaganja sa politikom iranskih vjerskih vođa, 17 mjeseci pošto je postao šef države prinuđen je da ode u izbjeglištvo u Francusku.
1945. - Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija u Kairu osnovali Arapsku ligu.

1979. - Britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa u Hagu ubili irski teroristi.
1983. - Haim Hercog izabran za predsjednika Izraela.
1992. - Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji vlast osvojila Demokratska partija.
1993. - U Bratuncu, uz crkveno opijelo i vojne počasti, sahranjeno 39 Srba iz sela Kravica, koje su muslimanske jedinice ubile 1993. na pravoslavni Božić. Osim predstavnika Vlade i Skupštine Republike Srpske, oproštaju je prisustvovao komandant mirovnih snaga u bivšoj BiH francuski general Filip Morion.
2001. - Savjet bezbjednosti UN jednoglasno usvojio Rezoluciju 1345 kojom se oštro osuđuje nasilje albanskih ekstremista u Makedoniji.
2004. - Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji koji predviđa spajanje postojećih obavještajnih službi entiteta.
2004. - Izvršena primopredaja međunarodnog aerodroma u Mostaru, koji je iz nadležnosti SFOR-a prešao u nadležnost grada i Federalne direkcije za civilno vazduhoplovstvo.
2004. - Duhovni vođa islamske organizacije Hamas šeik Ahmed Jasin ubijen u toku raketnog napada izraelskih vojnih helikoptera dok je izlazio iz džamije u Gaza Sitiju.
2006. - Baskijska sepratistička organizacija ETA proglasila stalni prekid vatre.
2016. - U terorističkim napadima u Briselu ubijene su 32 osobe. Napadi su izvršeni na briselski aerodrom "Zaventem" i na metro stanici u blizini sjedišta EU.
 
Danas je utorak 28. mart, 87. dan 2023. Do kraja godine ima 279 dana.


1472. - Rođen italijanski slikar Bartolomeo di Pagolo de Fatorino, poznat kao fra Bartolomeo, takođe i kao Bačo dela Porta, jedan od posljednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča baroka. Bio je spretan eklektik i najviše je slikao religiozne teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije. Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. godine u dominikanski manastir, ali ga je četiri godine kasnije Rafael ubijedio da nastavi da slika.

1749. - Rođen francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromjenljivost srednjih udaljenosti planeta od Sunca, izučavao porijeklo velikih nejednakosti Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje, eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Takođe je dokazao /Kant-Laplasova teorija/ da je Sunčev sistem nastao od rotirajuće usijane gasovite mase od koje su se odvojili dijelovi formirajući planete. Značajni su i radovi u matematičkoj teoriji diferencijalnih jednačina /Laplasova jednačina/ i teoriji grešaka, algebri, analizi. Razvio je teoriju vjerovatnoće /Laplas-Moavrova formula/. Bavio se i politikom i kratko je bio ministar unutrašnjih poslova, zatim senator. Djela: "Nebeska mehanika", "Prikaz sistema svijeta", "Analitička teorija vjerovatnoće", "Pregled istorije astronomije".

1776. - U Moskvi osnovan "Boljšoj teatar" - veliki teatar opere i baleta, po ugledu na Sankt Peterburg, u kojem su od četrdesetih godina 18. vijeka izvođene operske predstave.


1800. - Irski parlament usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.

1811. - Umro srpski prosvjetitelj, pisac, filozof i pedagog Dimitrije Obradović, poznat po monaškom imenu Dositej, prvi srpski ministar prosvjete, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti srpskog naroda krajem 18. i početkom 19. vijeka. Napustivši manastir, dosta je putovao kao privatni učitelj, naučio više stranih jezika, studirao na nekoliko evropskih univerziteta i bio najobrazovaniji Srbin svog vremena. Na poziv vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa došao je u Srbiju 1806. i 1808. je organizovao Veliku školu u Beogradu. Postao je 1811. prvi popečitelj prosveštenija /ministar prosvjete/ u Srbiji. Znanje i ideje unosio je u narod da bi ga oslobodio zaostalosti, prosvetio i uputio ka napretku. Bio je pristalica upotrebe narodnog jezika u književnosti i pisao je tim jezikom, zalagao se za oslobađanje žena ropske potčinjenosti, u skladu s najnaprednijim idejama Evrope tog vremena. Otvorio je Srbiji vrata u evropsku kulturu i stvorio osnovu moderne srpske književnosti. Djela: "Život i priključenija", "Basne", "Hristoitija", "Sovjeti zdravago razuma", "Sobranije".

1854. - Velika Britanija, dan poslije Francuske, objavila rat Rusiji i stala na stranu Otomanskog carstva u Krimskom ratu koji je izbio krajem 1853.

1862. - Rođen francuski državnik Aristid Brijan, 11 puta premijer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U Prvom svjetskom ratu se zalagao za formiranje Solunskog fronta, a poslije rata za stvaranje "Sjedinjenih država Evrope" i Društva naroda.

1868. - Rođen ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma. Smatrao je da književnost reprodukuje stvarnost i vizionarski dočarava budućnost, uvijek u težnji ka boljem. Najčešća i najuspješnija tema njegovog stvaralaštva je tzv. rusko dno u kojem se kreću malograđani, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni ljudi. Poslije 1917. je polemisao s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom Lenjinom, kritikujući postupke sovjetskih vlasti prema inteligenciji i borbu za političku dominaciju. Učestvovao je u duhovnoj obnovi zemlje i smatra se najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936, u vrijeme okrutnih represalija Josifa Staljina, pod okolnostima koje nikad nisu potpuno rasvijetljene. Djela: priče, pripovijetke i romani "Makar Čudra", "Starica Izergilj", "Maljva", "Konovalov", "Pjesma o sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pjesma o vjesniku oluje", "Ljeto", "Trojica", "Ispovijest", "Gradić Okurov", "Čelkaš", "Život Mateja Kožemjakina", "Supruzi Orlovi", "Artomonovi", "Život Klima Samgina", "autobiografska" trilogija - "Djetinjstvo", "Među ljudima", "Moji univerziteti", drame "Na dnu", "Malograđani", "Na ljetovanju", "Djeca Sunca", "Neprijatelji", "Varvari", "Vasa Železnova" /dvije verzije/, "Jegor Buličov i ostali", uspomene "Lav Tolstoj".

1881. - Umro ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole. U djelima je snažno, originalno i realistički opisivao narod i ponirao psihološki duboko u likove protagonista. Djela: opere "Boris Godunov", "Hovanščina", "Soročinski sajam", ciklus solo pjesama "Dječija soba", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe", orkestarska kompozicija "Noć na golom brdu".

1881. - U Beču potpisana "Željeznička konvencija" o izgradnji pruge Beograd - Niš. Odluka o tome donesena je znatno ranije, na intervenciju velikih sila, posebno Austro-Ugarske i Njemačke, koje su nastojale da ostvare političku i ekonomsku dobit širenjem na istok. Gradnja pruge dužine 243,5 kilometara okončana je 1884. Uz finansijsku podršku stranih konzorcijuma do 1890. u Srbiji je izgrađeno 1.060 kilometara pruga koje su vodile do austrougarske, bugarske i turske granice.

1891. - Rođen mađarski pisac Lajoš Zilahi, veoma plodan i popularan, mada skromnog značaja - prilagođavao se ukusu mađarskog malograđanstva. Živio je u emigraciji poslije 1948, najviše u SAD, a umro je 1974. u Sremskoj Kamenici kod Novog Sada. Djela: romani i pozorišni komadi "Samrtno proljeće", "Ararat", "Kad duša zamre", "Voda nešto nosi", "Duša povratnica", "Sunce sija", "Drveni tornjevi", "Sibir", "General", "Razbjesnjeli anđeli", "Purpurni vijek", "Zarobljenici".

1911. - Rođen srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porijekla Eli Finci, učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. Po oslobođenju zemlje bio je direktor "Borbe", "Jugoslovenske knjige", "Nolita", Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Djela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života, 1-5", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skerliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.

1930. - Dva najveća turska grada - Konstantinopolj i Angora - preimenovani u Istanbul i Ankara.

1939. - Predajom Madrida fašističkim snagama generala Fransiska Franka, potom dugogodišnjeg diktatora Španije, španska republika doživjela slom. Uslijedila je strahovita odmazda nad republikanskim borcima i pristalicama demokratije. Ubijeno je oko 200.000 ljudi, a kroz fašističke zatvore i logore prošlo je dva miliona nesrećnika.

1939. - Njemački vođa Adolf Hitler poništio pakt o nenapadanju, koji je Njemačka 1934. sklopila s Poljskom, što je bio uvod u napad na Poljsku u septembru 1939, čime je započet Drugi svjetski rat.

1941. - Zgrožena ratom, ubila se engleska spisateljica Virdžinija Vulf, koja je primjenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka svijesti u romanima pisanim istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Djela: romani "Izlet na svjetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".

1941. - Italijanska eskadra u Drugom svjetskom ratu pretrpjela težak poraz od britanske mornarice kod rta Matapan, plativši visoku cijenu za pokušaj sprečavanja britanskog pomorskog saobraćaja u istočnom Sredozemlju. Potopljeno je više italijanskih krstarica, a ratni brod "Vitorio Veneto" je teško oštećen. Poslije te bitke italijanska flota nije izlazila na pučinu, čak ni kad su izgledi na uspjeh bili izuzetno povoljni.

1941. - Italijanski fašistički diktator Benito Musolini obavijestio vođu nacističke NJemačke Adolfa Hitlera da su njegove snage spremne da učestvuju u napadu na Jugoslaviju, poslije čega su počele ubrzane pripreme za agresiju koju su Nijemci započeli 6. aprila 1941. bombardovanjem Beograda.

1942. - U pomorskoj bazi Sen Nazar u Francuskoj - skrovištu njemačkih ratnih brodova i podmornica koji su napadali savezničke konvoje na Atlantiku - izvedena je najuspješnija saveznička diverzantska akcija u Drugom svjetskom ratu. Saveznici su neopaženo dovukli stari razarač, pun eksploziva s tempiranim mehanizmom za paljenje, i u snažnoj eksploziji uništena su sva lučka postrojenja i oštećen bojni brod "Admiral Tirpic". Luka u Sen Nazaru ostala je neupotrebljiva za vojne svrhe do kraja rata.

1943. - Umro ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su djela sinteza evropskog duha i ruske narodne osjećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga djela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama i solo pjesmama. Iz Rusije je emigrirao 1918. i potom je živio u SAD.

1945. - Vlada SAD priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, devet dana poslije Velike Britanije, koja je to prva učinila, a dan prije SSSR.


1969. - Umro američki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu u Evropi, predsjednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO pakta bio je od 1950. do 1952, kad je dao ostavku zbog predsjedničkih izbora, koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.

1970. - U zemljotresu, koji je razorio turski grad Gediz, u zapadnoj Anadoliji, poginulo najmanje 1.100 ljudi.

1973. - Američki glumac Marlon Brando odbio da primi "Oskara" za glavnu ulogu u filmu "Kum", poslavši na ceremoniju dodjele nagrade indijansku glumicu Sačin Litlfeder - Sačin "Malo Pero" - da opiše patnje američkih Indijanaca.

1979. - U najgorem nuklearnom incidentu u SAD, u elektrani "Ostrvo tri milje" kod Herisburga u Pensilvaniji je, poslije djelimičnog topljenja jednog reaktora, radioaktivni gas iscurio u atmosferu a stanovnici Herisburga su evakuisani.

1985. - Umro ruski slikar jevrejskog porijekla Mark Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20. vijeka. Veći dio života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz djetinjstva, stvarajući fantastične kompozicije motivisane životom Jevreja i ruskih seljaka. Dramatične, socijalne i religiozne elemente je spajao u vanzemaljsku viziju, u koju je uključivao sjećanja na ruske ikone i mladost u Rusiji i iskustva kubizma i nadrealizma. Svijet njegovih slika je veoma snažnog kolorita, ne podliježe zakonima proporcije i perspektive i natopljen je groteskom i poetičnošću. U grafičkim ciklusima je ilustrovao "Mrtve duše" Nikolaja Gogolja, "Hiljadu i jednu noć" i "Bibliju". Takođe je oslikao zgradu pariske "Opere", "Sinagogu" u Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.

1989. - Proglašen Ustav Socijalističke Republike Srbije kojim je uspostavljen državno-pravni suverenitet Srbije na cijeloj njenoj teritoriji.

1991. - Desetine hiljada Moskovljana demonstriralo ulicama kao znak podrške Borisu Jeljcinu, najvećem rivalu sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova, prkoseći zabrani javnog okupljanja.


1994. - Umro francuski pisac rumunskog porijekla Ežen Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame preobrazile pozorište 20. vijeka. Njegova djela, na granici tragedije i komedije, prožete satiričnim duhom, razotkrivaju apsurdnost zapadnoevropske civilizacije i toj antidramaturgiji sve je drukčije od zašećerenog sklada bulevarskog pozorišta, pa i klasike. Djela: drame "Ćelava pjevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija", "Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili pariska improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica bez plate", "Kralj umire", "Leteći pješak", "Spavačica", "Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "Čovjek s koferima", "Crno i bijelo", radio-drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".

1994. - Rusija potpisala ugovor sa Kazahstanom o korišćenju kosmodroma u Bajkonuru.

1997. - Savjet bezbjednosti UN ovlastio međunarodne snage, predvođene italijanskim trupama, da obezbijede snabdijevanje hranom i ostalim potrepštinama stanovništvo Albanije, ugroženo dvomjesečnom masovnom antivladinom pobunom.
 
Danas je srijeda, 5. april, 95. dan 2023. Do kraja godine ima 270 dana.

1242. - U bici na zaleđenom Čudskom jezeru Rusi su pod komandom princa Aleksandra Nevskog do nogu potukli njemačke i holandske ritere, spriječivši ih da okupiraju sjeverozapadne oblasti Rusije.
1588. - Rođen engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. Spojio je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Smatrao je da je čovjekova priroda egoistična. U "prirodnom stanju", koje prethodi "građanskom stanju" (civilizacija), ljudi su jednaki i svi imaju ista prava na sve, pa "prirodno stanje" neizbježno vodi ratu sviju protiv svih u kojem je "čovjek čovjeku vuk". Iz stanja sveopšteg i neprekidnog rata ljudi izlaze prećutnim sporazumom - pristankom da je "prirodna prava" da prenesu na "vještačko tijelo", državu, osnovu reda i mira, napretka i civilizacije, kojoj će se svi potčinjavati. Njeno postojanje je opravdano samo ako zadovoljava realne potrebe i štiti egoistične građane jedne od drugih. Na osnovu ugovora nosilac suverene vlasti (vladar ili skupština) zastupa volju svih i svi su dužni da se bezuslovno pokoravaju suverenoj vlasti koja odlučuje o ratu i miru, donosi zakone, bira sudije, zapovjednike i činovnike, propisuje nagrade i kazne. Djela: "Elementa rhilosophica" (ili "O tijelu", "O čovjeku", "O građaninu"), "Levijatan", "O političkom tijelu".

1794. - Odrubljena glava francuskom revolucionaru Žoržu Žaku Dantonu, vođi radikalne grupe montanjara, koji je u Francuskoj revoluciji 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelni protivnik monarhije, ali se protivio revolucionarnom teroru, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zalagao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situacijama lično je vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

1818. - U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe porazile špansku vojsku, čime je zapečaćena nezavisnost Čilea.

1827. - Rođen engleski hirurg Džozef Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primijenjene usavršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smiju da dospiju do mjesta podvrgnutog operaciji.
1841. - U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila buna naroda protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Poslije borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841. Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.
1865. - Umro srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i bilježio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom je bio horovođa Beogradskog pjevačkog društva. Doprinio je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Čajkovskog ("Slovenski marš") i Nikolaja Rimskog-Korsakova ("Fantazija na srpske teme"). Djela: "Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda", šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir ili samo za klavir.
1881. - Velika Britanija u Pretoriji zaključila mirovni ugovor s Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.
1887. - Kralj Milan Obrenović naimenovao prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije, prethodnice Srpske akademije nauka i umjetnosti. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.
1900. - Rođen američki filmski glumac Spenser Trejsi, izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dvije godine uzastopno dobio nagradu "Oskar" - za filmove "Hrabri kapetan" 1937. i "Grad dječaka" 1938. Ostali filmovi: "Bijes", "Sedmi krst", "Citadela", "Starac i more", "Nirnberški proces", "Pogodi ko dolazi na večeru".
1902. - Na stadionu "Ajbroks park" u Glazgovu poginulo 20 i povrijeđeno najmanje 200 ljudi kad se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.
1908. - Rođen austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, koji je decenijama dominirao svjetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću, izrazitom fantazijom i preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. Vrhunski nivo je postigao dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke državne opere.
1908. - Rođena američka filmska glumica Rut Elizabet Dejvis, poznata kao Bet Dejvis, koja je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih uloga, uglavnom tumačeći nesrećne i zle žene. Filmovi: "Opasna" (nagrada "Oskar"), "Džezabel" (nagrada "Oskar"), "Male lisice", "Elizabeta i Eseks", "Huarez", "Šta se dogodilo sa Bebi DŽejn", "Sve o Evi", "Svadbeni ručak".
1916. - Rođen američki filmski glumac Gregori Pek (na fotografiji), najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu "Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen "Oskarom". Ostali filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "DŽentlmenski sporazum", "Snjegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik", "Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mjesec šunjalica".
1939. - Njemačkoj djeci između deset i 13 godina naređeno da se učlane u nacističku omladinsku organizaciju "Hitlerjugend".
1941. - Potpisan jugoslovensko-sovjetski pakt o prijateljstvu, ali to nije imalo praktičan značaj, jer SSSR u tom trenutku nije mogao da brani Jugoslaviju, koja je poslije puča od 27. marta - kojim je oboren regent princ Pavle Karađorđević i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka - ušla u britanski blok, podjednako nemoćan da joj pritekne u pomoć.
1942. - U Moskvi predstavnici SSSR, Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Bugarske u Drugom svjetskom ratu održali sveslovenski kongres, s kojeg je svim Slovenima upućen poziv da se bore protiv fašističkog okupatora.
1944. - Britanski i američki bombarderi treći put u Drugom svjetskom ratu zasuli Niš tepihom bombi, usmrtivši najmanje 88 srpskih civila. Na grad je izbačena vještačka magla, a potom je tokom 40 minuta u tri navrata, počev od 15.00 časova, nasumce zasut s 248 bombi težine između 100 i 500 kilograma. U napadu, kao ni prilikom prvog bombardovanja grada u oktobru 1943, kada je poginulo više od 250 ljudi, i drugog krajem marta 1944, kada je bilo više od 50 žrtava - angloamerička avijacija nije mnogo naškodila njemačkoj vojnoj sili.
1951. - Američki inženjer Džulijus Rozenberg i njegova supruga Etel u Njujorku osuđeni na smrt zbog atomske špijunaže u korist SSSR.
1955. - Britanski premijer Vinston Čerčil podnio ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. vijeka. Na položaju premijera i šefa Konzervativne stranke naslijedio ga je šef diplomatije Entoni Idn.
1958. - Umrla srpska književnica Isidora Sekulić, izuzetan stilista širokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti jedan od njih je ocijenio da je umro "literarno najkulturniji čovjek našeg tla od Ćirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra". Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i doktorirala u NJemačkoj. Bila je nastavnica i upravnica djevojačke škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo prevodila s engleskog. Djela: putopis "Pisma iz Norveške", roman "Đakon Bogorodičine crkve", pripovijetke "Hronika palanačkog groblja", "Saputnici", "Gospa Nola", eseji "Analitički trenuci i teme", "Zapisi o mome narodu", "Mir i nemir", "NJegošu - knjiga duboke odanosti", "Govor i jezik - kulturna smotra naroda".
1964. - Umro američki general Daglas Makartur, u Drugom svjetskom ratu komandant američkih trupa na Dalekom istoku, koji je u ime SAD u septembru 1945. potpisao kapitulaciju Japana. Potom je postavljen za komandanta savezničkih snaga u Japanu, a u početku rata u Koreji je komandovao snagama UN, ali je smijenjen u aprilu 1951. zbog namjere da rat prenese na teritoriju Kine.
1975. - Umro kineski generalisimus Čang Kaj Šek, koji je uz pomoć Zapada, posebno SAD, 47 godina diktatorski vladao najprije Kinom, potom Tajvanom, gdje je s pristalicama pobjegao kad su ga porazili komunisti. Poslije smrti vođe Kuomintanga i predsjednika Kine Sun Jat Sena 1925. izvršio je vojni udar u Kantonu u martu 1926. i započeo borbu protiv lijevog krila Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Uprkos ogromnoj materijalnoj pomoći SAD, njegov režim je krahirao kad je pokušao da uguši revoluciju koju je predvodio lider komunista Mao Ce Tung. U februaru 1950. s ostatkom trupa je prešao na ostrvo Formoza, sada Tajvan, na kojem je uspostavio tzv. Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.
1982. - Prvi britanski ratni brodovi isplovili ka Foklandskim ostrvima u Atlantskom okeanu koja su okupirale argentinske trupe.
1989. - Umro srpski ljekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Školovao se u Beogradu i u Francuskoj, u koju je upućen pošto je prešao Albaniju sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za ljekare iz cijele zemlje i objavio je oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je "Medicinski godišnjak", a od 1948. do 1963. uređivao je "LJekarski priručnik".
1989. - Poljska vlada legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost".
1989. - Vijetnam saopštio da će do 30. septembra 1989. povući sve trupe iz Kambodže.
1995. - Tvrdnju SAD da Irak nastoji da razvije biološko oružje Bagdad je odbacio kao dio kampanje Vašingtona da zadrži sankcije UN nametnute Iraku.
1995. - Izrael lansirao prvi špijunski satelit "Ofek 3".
1997. - Umro američki pisac Alen Ginzberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika "bitničke" generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. NJegova snažna retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svjeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. NJegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme", objavljena 1956, smatra se najznačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vijesti", "Pad Amerike".
1999. - Avioni NATO s tri razorne rakete pogodili centar Aleksinca, od kojeg su najbliži vojni ciljevi bili udaljeni nekoliko kilometara, usmrtivši najmanje 17 civila.
1999. - Tripoli predao dvojicu Libijaca osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona "boing 747" iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi. Odluci Libije prethodile su garancije saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju i osumnjičeni su odvedeni u Holandiju radi suđenja.
2004. - U Hag otputovala šestorica bivših vojnih i političkih funkcionera Herceg-Bosne, optužena za ratne zločine: Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.
2004. - Dvanaest bugarskih učenika poginulo kada je autobus, kojim su putovali, sletio u Lim, na magistralnom putu Prijepolje - Bijelo Polje.

2006. - Holandsko javno tužilaštvo saopštilo da je istraga o smrti bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića u pritvoru u Sheveningenu pokazala da je umro prirodnom smrću.
 
Danas je ponedjeljak 10. april, 101. dan 2023. Do kraja godine ima 264 dana.

1585. - Umro papa italijanskog porijekla Grgur 13, koji je tokom 13 godina kao crkveni poglavar podsticao francuske rimokatolike na zločine i blagoslovio pokolj hugenota u Vartolomejskoj noći 1572. Podržavao je španskog kralja Felipa Drugog, vatrenog pristalicu inkvizicije, u borbi protiv protestantske Engleske i pomagao jezuite. Prema savjetu astronoma, 1582. reformisao je kalendar, nazvan Gregorijanski.
1583. - Rođen holandski pravnik, pisac i humanista Huig de Grot, poznat kao Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je "školi prirodnog prava" i dokazivao jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Takođe je tvrdio da su okeani opšte dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korišćenja. U Holandiji se u vrijeme oštrih sporova rimokatolika i protestanata zalagao za vjersku toleranciju, dokazujući da su obje grupe hrišćanske i da nema razloga za sukobljavanja, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. je osuđen na doživotnu robiju kao vjerski jeretik. Uspio je 1621. da pobjegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Djela: pravna i religiozna - "De iure belli ac pacis", "Mare liberum", "De iure praedae", "De veritate religionis Christianae", "Via et votum ad pacem exlesiasticam", drame - "Christus patiens", "Sophomphaneas", "Adamus ehul".

1778. - Rođen engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najzačajnijih književnih kritičara 19. vijeka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona Prvog Bonaparte i više knjiga o umjetnosti. Ostala djela: "Predavanja o engleskim pjesnicima", "Engleski komični pisci", "Predavanja pretežno o dramskoj književnosti elizabetanskog doba", "Duh vremena ili savremeni portreti".
1813. - Umro francuski matematičar, mehaničar i astronom italijanskog porijekla Luj Lagranž, koji je s 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u rodnom Torinu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije i mnoga od tih otkrića nose njegovo ime. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija 1-2", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".

1814. - Britanske i španske snage u bici kod Tuluza porazile trupe francuskog cara Napoleona Prvog, koji je sutradan abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba.

1847. - Rođen u Mađarskoj Džozef Pulicer. U 17. godini emigrirao u SAD. Začetnik je tzv. "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "Vorld" i "Ivning vorld" u NJujorku i "Postdispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. osnovao je prvu novinarsku školu.
1867. - Umro ruski šahista Aleksandar Dmitrijevič Petrov, prvi ruski šahovski majstor i teoretičar šaha, utemeljivač ruske šahovske škole, najjači šahista prve polovine 19. vijeka. Smatran je nepobjedivim, ali je odbijao da igra van Rusije. Komponovao je i šahovske probleme, a 1824. je izdao udžbenik šaha. Jedna varijanta je nazvana prema njemu - "odbrana Petrova."
1883. - Vlada SAD - u okviru zamašne akcije etničkog čišćenja i sistematskog zatiranja kulturnog nasljeđa američkih Indijanaca - zabranila sve indijanske jezike, religiju, kulturu i običaje crvenokožaca.
1919. - U vojnoj zasjedi ubijen meksički seljački vođa Emilijano Sapata, koji je od 1910. stvarao burnu istoriju Meksičke revolucije. Borio se protiv diktatora Hosea Dijasa, kasnije protiv predsjednika Venustijana Karanse. Objavio je 1911. "Aljaski program" kojim je zemlja data seljacima - akt koji je snažno odjeknuo u Meksiku i zemljama Latinske Amerike. Karansa je uz podršku SAD razbio revolucionarne snage i organizovao klopku, u kojoj je Sapata izrešetan mecima.
1921. - Sun Jat Sen izabran za predsjednika Kine.
1929. - Rođen švedski pozorišni i filmski glumac Karl Adolf fon Sidou, poznat kao Maks fon Sidou, snažna i izuzetno sugestivna glumačka ličnost. Svjetsku slavu stekao je glavnim ulogama u filmovima Ingmara Bergmana. Filmovi: "Gospođica Julija", "Sedmi pečat", "Lice", "Devičanski izvor", "Zimsko svjetlo", "Najveća ikad ispričana priča", "Havaji", "Sramota", "Strast", "Emigranti", "Stepski vuk", "Pseće srce", "Tri kondorova dana", "Tatarska pustinja", "Mrtva straža", "Pobjeda", "Smaragd", "Hana i njene sestre", "Druga pobjeda", "Duet za jednog".
1932. - Rođen egipatski filmski glumac Majkl Šalhub, poznat kao Omar Šarif, koji je najčešće tumačio uloge romantičnih ljubavnika i heroja. Filmovi: "Lorens od Arabije", "Noć generala", "Doktor Živago", "Smiješna djevojka".
1941. - Pod zaštitom njemačkih okupatora u Zagrebu u Drugom svjetskom ratu proglašena ustaška marionetska tvorevina "Nezavisna Država Hrvatska" fašističkog teroriste Ante Pavelića. Na radiju je pročitan poziv narodu dotadašnjeg potpredsednika jugoslovenske vlade Vlatka Mačeka da se pokori njemačkoj vojsci i podrži ustaše, koje su odmah počele teror nad Srbima, Jevrejima i Romima. Do jeseni 1941. u Srbiju je proterano oko 200.000 Srba, pravoslavni Srbi su s blagoslovom Vatikana i Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj prisilno prekštavani, a najdrastičniji oblik terora nad Srbima, Jevrejima i Romima bili su masovni pokolji. Samo u Jasenovcu je usmrćeno 700.000 ljudi. Ta najveća "fabrika smrti" u Drugom svjetskom ratu na Balkanu je "punom parom" radila od ljeta 1941. do kraja aprila 1945.
1941. - U Zagrebu u Drugom svjetskom ratu Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije odlučio da komunisti nastave borbu protiv njemačkih okupatora, bez obzira na raspad jugoslovenske armije i da sjedište CK KPJ premjesti iz Zagreba u Beograd.
1944. - Crvena armija u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke okupatore iz Odese.
1954. - Umro franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu /"Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike"/.
1963. - U sjevernom Atlantiku od eksplozije američke atomske podmornice "Trešer" poginulo 129 ljudi. Poslije duge istrage nije saopšten uzrok najteže podmorničke nesreće u istoriji SAD.
1972. - U zemljotresu u južnom dijelu Irana poginulo više od 5.000 ljudi.
1972. - Više od 50 zemalja, uključujući SSSR i SAD, potpisalo Konvenciju o zabrani biološkog oružja.
1986. - SAD izvele nuklearnu probu u Nevadi uprkos protestu mirovnih grupa i sovjetskoj kampanji za zabranu proba.
1993. - U Južnoj Africi ubijen jedan od crnačkih vođa - Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije, a sutradan su crnci zbog osvete spalili dvojicu bijelaca.
1994. - Avioni NATO pakta, pravdajući se da štite snage UN, bombardovanjem položaja Vojske Republike Srpske priskočili u pomoć muslimanskim snagama u Goraždu, koje su se našli u škripcu poslije neuspjele ofanzive.
1995. - Izrael i Jordan razmijenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dvije zemlje iz oktobra 1994.
1999. - U napadu aviona NATO pakta kasetnim bombama na selo Mirovac između Podujeva i Kuršumlije ubijeno je najmanje troje civila, uključujući jednogodišnju Bojanu Tošović, a njen otac Božina, u čijem je naručju poginula, takođe je usmrćen.
1999. - U Teheranu saopšteno da su "teroristički elementi" ubili zamjenika generalštaba iranske armije generala Alija Sajeda Širazija
2000. - Hrvatska, u svojstvu posmatrača, primljena u članstvo Parlamentarne skupštine NATO-a.
2003. - Pripadnici SFOR-a uhapsili u Tuzli muslimanskog ratnog komandanta u Srebrenici Nasera Orića, koga je Haški tribunal optužio za ratne zločine nad Srbima u opštinama Bratunac, Srebrenica i Skelani tokom rata u BiH.
2006. - Predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, tridesetorici bjeloruskih ministara, tužiocima i regionalnim zvaničnicima izborne komisije zabranjen ulazak u EU.
2006. - Najmanje 100 ljudi poginulo je za vrijeme požara na sajmu elektronike i trgovine u indijskom gradu Merutu.
2007. - U Briselu zaključeni sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji između BiH i EU.
 
Danas je srijeda, 12. april, 102. dan 2023. Do kraja godine ostala su još 263 dana.

1204. - Krstaši u Četvrtom krstaškom ratu zauzeli Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar Latinskog carstva - države koju su osnovali na prostoru Trakije i Male Azije. Latinsko carstvo prestalo je da postoji kad je 1261. vizantijski car Mihailo Osmi Paleolog protjerao krstaše iz Konstantinopolja.
1654. - Irska i Škotska ujedinile se sa Engleskom.
1823. - Rođen ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, čija su djela osnova ruskog klasičnog dramskog repertoara. U pedesetak drama prikazao je socijalnu nepravdu u Rusiji, propadanje plemića, uspone i padove trgovačkog sloja, njihov moral i život u provinciji. Izvrgavao je ruglu poroke i na tome gradio komične situacije. Djela: drame "Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mjesto", "Bez krivice krivi", "Djevojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok", "Svoji smo, sporazumjećemo se", "Vuci i ovce", "Kola mudrosti - dvoja ludosti".
1850. - Francuska na poziv pape Pija Devetog - koji je 20 godina kasnije uspostavio dogmu o nepogrešivosti rimokatoličkog poglavara - okupirala Rim, razbivši republikansku vojsku koja se borila za ujedinjenje Italije.

1861. - Snage Konfederacije zauzele tvrđavu Samter u Južnoj Karolini, čime je počeo četvorogodišnji Američki građanski rat.

1871. - Rođen grčki general i političar Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Otomanskog carstva 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.
1890. - Počelo uređivanje beogradske Botaničke bašte na Paliluli. Prva bašta je podignuta 1855. u dvorištu konaka kneginje LJubice Obrenović. Na molbu srpskog prirodnjaka Josifa Pančića Ministarstvo prosvjete Srbije je 1874. odredilo mjesto za Botaničku baštu na kraju Dunavske ulice, ali je ona uništena 1888. prilikom izlivanja Dunava. Tada je kralj Milan Obrenović poklonio gradu imanje na Paliluli, pod uslovom da Botanička bašta bude nazvana "Jevremovac", kao znak sjećanja na njegovog djeda Jevrema.
1938. - Umro ruski pjevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u istoriji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primijenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu s djelima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota, u istoimenim operama, dao je lični pečat koji je ostao uzor.
1941. - U avionskoj nesreći u Grčkoj poginuo srpski istoričar Vladimir Ćorović, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije. Austrougarske okupacione vlasti u Prvom svjetskom ratu osudile na Banjalučkom veleizdajničkom procesu na osam godina robije. Poslije oslobođenja zemlje bio je član Narodnog vijeća u Zagrebu i Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. Djela: "Istorija Jugoslavije", "Uzajamne veze i uticaj kod slovenskih zapisa", "Podjela vlasti između Milutina i Dragutina", "Spisi Svetog Save", "Luka Vukalović", "Pohod Mahmut-paše Bušatlije protiv Paštrovića", "Odnosi Austro-Ugarske i Srbije u 20. vijeku", "Odnosi Crne Gore sa Dubrovnikom od Karlovačkog do Požarevačkog mira", "Ban Borić i njegovi potomci", "Istorija Bosne", "Pokreti i djela".
1941. - NJemačke trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u jugoslovensku prijestonicu - Beograd.

1945. - Poslije višemjesečnih rovovskih borbi počela ofanziva Jugoslovenske armije u Drugom svjetskom ratu na Sremskom frontu, okončana probijanjem njemačke odbrane, što je omogućilo završne operacije za oslobođenje Jugoslavije. Cijena proboja bila je užasna: poginulo je najmanje 30.000 mobilisanih srbijanskih mladića, poslatih na "sremsku klanicu" praktično bez obuke.
1945. - Umro američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt, predsjednik SAD od 1932. Paralizovan je 1921, ali je 1928. postao guverner države NJujork, a kao kandidat Demokratske stranke prvi put je izabran za predsjednika u vrijeme velike ekonomske krize. Drugi put je izabran 1936, treći put 1940, a četvrti put 1944, što je jedinstven slučaj u istoriji SAD. Ublažio je krizu politikom poznatom kao "NJu dil". Politikom "dobrog susjedstva" zamijenio je praksu "velike batine" prema latinoameričkim zemljama, a sa SSSR-om je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Te godine je njegovom zaslugom usvojen Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je izolacionizam i energično je stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu.
1961. - U orbitu oko Zemlje lansiran sovjetski kosmički brod "Vastok 2" s 28-godišnjim majorom Jurijem Gagarinom, prvim svjetskim kosmonautom. Brod je načinio krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.
1962. - Umro francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistaknutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.
1966. - Američki avioni u Vijetnamskom ratu prvi put bombardovali Sjeverni Vijetnam.
1980. - U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa ubijen predsjednik Liberije Vilijam Tolbert. Semjuel Do je potom suspendovao ustav, proglasio se predsjednikom i naredio strijeljanje 13 najviših predstavnika bivšeg režima.
1981. - Umro američki bokser afričkog porijekla DŽo Luis, apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je preoteo od zemljaka DŽejmsa Bradoka i odbranio je 25 puta, što je rekord, a nije nadmašen ni po dužini držanja titule. Povukao se neporažen 1949, vratio se u ring 1950. i 1951. zbog finansijskih nedaća, ali nije uspio da vrati titulu.
1987. - Dvojica sovjetskih kosmonauta, "šetajući" kosmosom, uspješno povezala kosmički modul s orbitalnom stanicom "Mir".
1993. - U Jadran se srušio francuski avion "miraž", neslavno obilježivši početak kontrole "zabranjenog leta" iznad bivše BiH, koju su UN povjerile NATO paktu.
1993. - Srebrenički muslimani kod Skelana masakrirali 17 srpskih vojnika, od kojih je najstariji imao 22 godine.
1999. - Piloti NATO pakta projektilima pogodili međunarodni putnički voz na relaciji Beograd-Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice, usmrtivši najmanje 55 ljudi.
1999. - Avioni NATO-a na fabriku automobila "Zastava" u Kragujevcu sručili 15 projektila, što je izazvalo ranjavanje 36 radnika. Više radnika je ranjeno i u napadu na kruševačku Toplanu i Fabriku "14. oktobar".
1999. - Avioni NATO-a bombardovali rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu, oštetivši tom prilikom u Pančevu i manastir Vojlovica - hram Svetog arhangela Gavrila iz 14. vijeka, zadužbinu Stefana Lazarevića.
1999. - Savezna skupština, na zajedničkoj sjednici Vijeća građana i Vijeća republika, izglasala pristupanje SRJ Savezu Rusije i Bjelorusije.
2000. - Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio Zakon o Savjetu ministara i ministarstvima BiH, kojim je predviđeno uvođenje funkcije predsjedavajućeg Savjeta ministara i uspostavljanje tri nova ministarstva - ministarstva za izbjeglice, za evropske integracije i za trezor institucija BiH.
2000. - Donji dom ruskog parlamenta - Duma usvojila izjavu o bojkotu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope sve dok ne budu skinute sankcije prema ruskim parlamentarcima u ovom tijelu.
2001. - Komandant KFOR-a general-potpukovnik Torsten Skijaker i komandant Združenih snaga bezbjednosti general-potpukovnik Miroslav Krstić potpisali u selu Merdare zajedničku izjavu o ulasku jugoslovenskih snaga u "Sektor D" kopnene zone bezbjednosti.
 
Danas je srijeda, 3. maj, 123. dan 2023. Do kraja godine ima 242 dana.

1469 - Rođen italijanski pisac, političar, diplomata i istoričar Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača političke nauke. Poslije stvaranja Firentinske republike 14 godina je bio sekretar vladajućeg Savjeta desetorice. Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države. U glavnom djelu - "Vladalac", u kome je iznio i svoja diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju vladara izvinjava ga dobar rezultat. Smatrao je da su mjerila individualnog morala nepodobna za procjenu postupaka u ime države. Zalažući se za bolji položaj i jedinstvo Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedjeti niti birati sredstva i da vladar mora da bude spreman da koristi i zakon, svojstven ljudima, ali i silu, svojstvenu zvijerima ukoliko je zakon nedovoljan za ostvarenje cilja, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva je 1559. godine, 32 godine poslije Makijavelijeve smrti, stavila njegova djela na "Indeks zabranjenih knjiga". Ostala djela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Istorija Firence", "O ratnoj vještini", komedija "Mandragola".
1494 - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo otkrio karipsko ostrvo, koje je kasnije nazvano Jamajka.

1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posjedom Portugalije. U januaru iste godine uz obalu Brazila prispio španski moreplovac Vinsente Janes Pinson, ali nije iskoristio priliku da tu zemlju proglasi španskim posjedom.

1748 - Rođen francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siej, nazvan "patrijarh revolucije", jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799. odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. U politici je bio prevrtljiv i zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri "Šta je treći stalež" izložio je političke zahtjeve buržoazije.
1791 - Poljski kralj Stanjislav Drugi Avgust Ponjatovski potpisao liberalni ustav - drugi takav dokument u svijetu poslije ustava SAD - kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija.
1814 - Francuski kralj Luj Osamnesti vratio se u Pariz poslije poraza cara Napoleona Prvog u bici kod Vaterloa.
1841 - Novi Zeland proglašen britanskom kolonijom.
1898 - Rođena Golda Mabovič Mejrson, poznata kao Golda Meir, državnik i prva žena premijer Izraela od 1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva je 1906. otišla u SAD, a u Palestinu je prešla 1921. i živjela je u jednom kibucu. Bila je rukovodilac u Savezu sindikata i Svjetskoj jevrejskoj agenciji, a 1948. je postala prvi ambasador Izraela u SSSR-u. Potom je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966. generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. zamjenik predsjednika Socijalističke internacionale.
1898 - Umro srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. vijeku. Napisao je kritičke studije trajnije vrijednosti o srpskim pjesnicima romantičarima: Petru Drugom Petroviću - Njegošu, Simi Milutinoviću - Sarajliji, Branku Radičeviću, Đuri Jakšiću.
1902 - Rođen francuski fizičar Alfred Kastler, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. Otkrio je i razvio optičke metode izučavanja Hercovih rezonanci u atomima i njegov rad je od ključnog značaja za razvoj lasera.
1922 - U Parizu osnovana Međunarodna željeznička unija, među čijim osnivačima su bile Jugoslovenske željeznice.
1936 - U Jagodini u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svjetska rata.
1939 - Na mjesto šefa sovjetske diplomatije stupio Vjačeslav Molotov, a već idućeg dana počeli tajni pregovori SSSR-a i NJemačke, okončani krajem avgusta 1939. paktom o nenapadanju. Molotov je u tome imao velikog udjela.
1945 - Britanska 14. armija u Drugom svjetskom ratu zauzela Rangun, glavni grad tadašnje Burme, oslobodivši ga japanske okupacije.

1946 - U Tokiju počeo zasjedanje Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima. Proces je trajao do novembra 1948, kad je od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a ostali na vremenske kazne. Zbog strateških geopolitičkih interesa SAD, nije suđeno caru Hirohitu iako se znalo da on nije bio "igračka u rukama japanskih militarista", prema mitu koji je kasnije uporno širen, i da je podsticao ratobornost Japana uoči Drugog svjetskog rata i u toku rata, što je nanijelo ogromne patnje okupiranim narodima u Aziji.
1968 - U Parizu su se žestoko sukobili studenti i policija, što je označilo početak jednomjesečnih demonstracija koje su zahvatile još neke evropske zemlje, uključujući i Jugoslaviju.
1991 - U rodno selo Lelić kod Valjeva prenesene mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića, izuzetnog besjednika, doktora teologije i filozofije, koji je 1956. umro u jednom ruskom manastiru u SAD. Prvi svjetski rat je proveo na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, a u Drugom svjetskom ratu bio je zatočen u nacistički koncentracioni logor. Poslije oslobođenja Jugoslavije ostao je u emigraciji kao nepomirljivi protivnik režima Josipa Broza Tita.
1991 - Umro američki pisac poljskog porijekla Juzef Novak, poznat kao Ježi Kosinski, u čijim djelima preovladavaju teme nasilja, surovosti, poniženja i požude. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vrijeme Drugog svjetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala djela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".
1992 - U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu pripadnici takozvanih "Zelenih beretki" i Teritorijalne odbrane BiH, prema naredbama člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, napale kolonu vozila JNA koja je, prema dogovoru Alije Izetbegovića i UNPROFOR-a, napuštala tadašnju Drugu vojnu oblast. Televizijske stanice emitovale su snimke na kojima su se vidjela ugljenisana tijela vojnika kod sarajevske Skenderije.
1996 - Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji UN o novim pravilima korišćenja mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.
1999 - Kasetne bombe, izbačene iz aviona NATO-a, usmrtile najmanje 20 i ranile 43 ljudi u autobusu kod Savinih voda u blizini Peći. To područje je više od dva sata zasipano kasetnim bombama, pa su ranjeni i pripadnici spasilačkih ekipa.

1999 - Avioni NATO-a razorili zgradu novosadske Radio-televizije.
2001 - Bivšem jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Okružnom sudu u Beogradu Savezno ministarstvo pravde dostavilo optužnicu Haškog tribunala, koju je Milošević odbio da primi.
2006 - Evropska unija suspendovala pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom zbog toga što general Ratko Mladić nije uhapšen i izručen Haškom tribunalu.
2006 - Žalbeno vijeće Međunarodnog suda u Hagu potvrdilo presude Hrvatima iz BiH Mladenu Naletiliću - Tuti i Vinku Martinoviću - Šteli, koji su osuđeni na 20, odnosno 18 godina zatvora zbog učestvovanja u etničkom čišćenju muslimana na području Mostara od aprila 1993. do januara 1994. godine.
2006 - Jermenski avion sa 113 putnika i članova posade srušio se u Crno more, blizu ruske obale.
2007 - Visoki predstavnik za BiH Kristijan Švarc-Šiling imenovao bivšeg ambasadora SAD u BiH Kliforda Bonda za izaslanika za područje Srebrenice.
2008 - Vlasti na Kubi dozvolile građanima da legalno posjeduju kompjutere, ali bez pristupa internetu.
2008 - Nakon 10 hiljada godina mirovanja proradio vulkan Čaiten na jugu Čilea.
 

Dogodilo se na današnji datum, 5. maj​


Srna05.05.2023 00:10
Danas je petak, 5. maj, 125. dan 2023. Do kraja godine ima 240 dana.

1570. - Otomansko carstvo objavilo rat Veneciji zato što je odbila da mu preda mediteransko ostrvo Kipar.
1813. - Rođen danski filozof Obi Seren Kjerkegor, rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan "kopenhaški Sokrat". Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno u protivstavu prema sistemu filozofije Fridriha Hegela i tradicionalne hrišćanske misli, razvio je drukčiji uvid u obilježja ljudskog individualnog bitisanja. Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, duh, nemir, strepnja, očajanje, doživljaj grijeha, nepojmljivost, bolest nasmrt - uvijek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Djela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili - ili", "Pojam strepnje", "Bolest nasmrt", "Dnevnik", "Stadijumi na životnom putu", "Filozofske mrvice".

1815. - Rođen francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. vijeku. Djela: "Slamni šešir", "Put gospodina Perišona".

1818. - Rođen njemački filozof jevrejskog porijekla Karl Hajnrih Marks, najveći socijalistički teoretičar i istaknuti vođa zapadnoevropskog radničkog pokreta u 19. vijeku. Završio je studije filozofije u Berlinu, a u 23. godini je doktorirao filozofiju na Univerzitetu u Jeni disertacijom "Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode". Odustao je od univerzitetske karijere i 1842. postao glavni urednik "Rajnskih novina". Kad su pruske vlasti 1843. zabranile list zbog revolucionarne usmjerenosti, emigrirao je u Francusku. Otada je, s kraćim prekidima, živio u emigraciji, najduže u Engleskoj, gdje je umro 1883. Od septembra 1844. do kraja života družio se i najtješnje sarađivao s njemačkim filozofom Fridrihom Engelsom. S njim je 1847. osnovao u Londonu Savez komunista, prvu revolucionarnu radničku organizaciju, i 1848. njih dvojica su izdala sažet program organizacije - brošuru "Manifest komunističke partije". Pod njegovim uticajem 1864. je osnovana Prva internacionala. Napisao je niz kapitalnih djela iz ekonomije, filozofije, istorije i sociologije. Djela: "Prilog jevrejskom pitanju", "Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Kritika Hegelove filozofije državnog prava", "Ekonomsko-filozofski rukopisi", "Teze o Fojerbahu", "NJemačka ideologija" /s Engelsom/, "Sveta porodica" /s Engelsom/, "Bijeda filozofije", "Klasne borbe u Francuskoj 1848-1850", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Građanski rat u Francuskoj", "Kapital - kritika političke ekonomije".

1821. - Umro bivši francuski car Napoleon Prvi Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmijenili Evropu i okončali feudalizam. Prvi put se istakao 1793. u borbi protiv Engleza kod Tulona, kad je u 24. godini postao general. U Italiji je 1796. i 1797. potukao vojsku Austrije, a 1797. ukinuo Mletačku republiku. Poslije pohoda na Egipat, po povratku u Francusku je - koristeći nezadovoljstvo vladavinom Direktorijuma - u novembru 1799. državnim udarom zaveo režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao "prvi konzul", a od 1802. kao "doživotni konzul". Reformisao je administraciju, prosvjetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i građanski zakon /Napoleonov kodeks/, zaključio konkordat s papom Pijem Sedmim i privremeno suzbio aspiracije Velike Britanije i Austrije. Koristeći uspjehe, 1804. se proglasio carem, nastavio osvajanja i zaveo apsolutističku vladavinu. Pobjedama 1805. nad Austrijancima kod Ulma i rusko-austrijskom vojskom kod Austerlica primorao je Austriju na mir, a 1806. je zaratio s Prusima, potukao ih kod Jene i Auerštata i 1807. primorao Prusku da potpiše mirovni ugovor pod veoma teškim uslovima. Potom je pokušao da pokori Španiju i 1808. je brata Žozefa postavio za španskog kralja. Napoleonove pobjede od 1805. do 1809. omogućile su potpunu političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim dijelom zapadne, srednje i južne Evrope, a pokušavajući da pokori cijelu Evropu 1812. se odlučio na invaziju Rusije. Poraz, koji je tada doživio, označio jer početak njegovog kraja, a moć Francuske, iscrpljene ratovima i privrednom krizom, slomljena je porazom 1813. kod Lajpciga. Saveznici /Rusi, Englezi, Prusi, Austrijanci/ ušli su u Pariz krajem marta 1814, a Napoleon je abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba. Odatle se vratio u Pariz u martu 1815, ali je već u junu konačno putučen kod Vaterloa i prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro kao britanski zatočenik.

1846. - Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905. godine. Svjetsku slavu je stekao istorijskim romanima. Djela: romani "Quo vadis", "Ognjem i mačem", "Potop", "Pan Volodijovski", "Bez dogme", "Porodica Polanjeckih", "Kroz pustinju i prašumu", zbirka pripovijedaka "Skice ugljenom".
1855. - Prvi crnogorski svjetovni vladar knez Danilo Prvi Petrović donio Zakonik kojim je nastojao da učvrsti pravni poredak i individualizuje imovinska prava po uzoru na rimsko pravo. Zakonikom su izjednačena prava svih građana, nezavisno od nacionalnosti i religije, mada Crnu Goru, kako je precizirano u Zakoniku, nastanjuju isključivo Crnogorci i Brđani koji su svi Srbi pravoslavne vjere.
1883. - Rođen srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i upravnik Muzikološkog instituta. Inspirisao se narodnim melosom i snažnom muzičkom individualnošću je učvrstio nacionalni smjer u srpskoj muzici. Djela: opere "Knez od Zete", "Vilin veo", "Koštana", "Seljaci", zbirke solo pjesama "Moja zemlja", "Lirika", knjige "Stevan Mokranjac", "Miloje Milojević", "Knjiga o muzici".
1904. - Na brdu Volujica kod Bara postavljena prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.
1936. - Trupe fašističke Italije pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prijestonicu Etiopije. Agresija na tu nezavisnu afričku zemlju bila je prvi oružani pohod fašizma, a istog dana 1941. u Adis Abebu je poslije oslobođenja Etiopije - prve zemlje u kojoj je u Drugom svjetskom ratu fašizam poražen - ušao etiopski car Haile Selasije Prvi.
1945. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u mjesto Pinemunde, odakle su Nijemci ispaljivali rakete "fau 1" i "fau 2". Američke trupe su istog dana oslobodile njemački nacistički koncentracioni logor Mathauzen, u kojem su Nijemci tokom rata likvidirali 120.000 ljudi, uključujući 13.000 Jugoslovena.
1954. - General Alfredo Štresner u vojnom udaru oborio predsjednika Paragvaja Federika Čavesa, započevši tako 34-godišnju diktaturu.
1955. - Zapadni saveznici obnovili suverenitet Zapadne NJemačke i primili je u NATO pakt.
1961. - Iz Kejp Kanaverala poletio kosmički brod "Merkjuri", prva kosmička letjelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard. Brod nije obletio planetu već je dostigao visinu od 185 kilometara i poslije 15 minuta se vratio na Zemlju.
1977. - Umro njemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonjemački kancelar od 1963. do 1966, arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne NJemačke poslije Drugog svjetskog rata.

1978. - Teroristička grupa "Crvene brigade" saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. NJegovo tijelo je pronađeno dva dana kasnije.
1981. - Bobi Sends postao prvi od deset pripadnika Irske republikanske armije. Umro u zatvoru Mejz u Sjevernoj Irskoj od posljedica štrajka glađu.
1990. - U Bonu počeli razgovori SSSR, SAD, Velike Britanije, Francuske i dviju njemačkih država o ujedinjenju NJemačke.
1997. - SAD deportovale u Jordan vođu islamske terorističke organizacije "Hamas" Musu Mohameda Abu Marzuka pošto nisu uspjele da pronađu dovoljno dokaza da ga optuže za umiješanost u terorističke napade.
1999. - Na sjeveru Albanije srušio se američki helikopter AH-64 tipa "apač" i oba pilota su poginula, a NATO pakt saopštio da se nesreća dogodila zbog kvara motora tokom "rutinske vježbe".
2000. - Umro Petar Jović, solunski ratnik.
2006. - Direktor američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ Porter Gos podnio ostavku.
2019. - U avionskoj nesreći na moskovskom Aerodromu "Šeremetjevo" kada se zapalio avion "suhoj superdžet 100" u kojem je bilo 78 putnika i članova posade, poginula je 41 osoba. Preživjelo je 37 ljudi, među kojima i piloti koji su potvrdili da je grom udario u avion, poslije čega se motor zapalio.
2020. - Kina uspješno lansirala svoju najveću raketu sa svemirskim brodom nove generacije.
 
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

1527 - Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

1626 - Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork.

1757 - U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II (Frederick) osvojio je Prag koji su branile austrijske trupe.

1758 - Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijan de Robespjer (Maximilien, Robespierre), vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

1840 - Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji - od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I (Victoria).

1856 - Rođen je austrijski psihijatar Zigmund Frojd (Sigmund Freud), osnivač psihoanalize.

1856 - Rođen je američki istraživač Edvin Piri (Edwin Peary). Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Severni pol.

1861 - Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore (Rabindranath), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali", "Grupa priča", "Zlatan čamac").

1862 - Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro (Henry David Thoreau), jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi "Valden, ili život u šumi".

1868 - Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznat kao Mika Alas, osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

1895 - Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino (Rudolph), zvezda i idol nemog filma ("Četiri jahača apokalipse", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak").

1910 - Umro je Eduard VII (Edward), kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V (George).

1915 - Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels (Welles), dobitnik Oskara za životno delo 1971. Njegov "Građanin Kejn" smatra se jednim od najboljih filmova u istoriji kinematografije ("Magbet", "Otelo", "Treći čovek").

1919 - Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

1932 - Francuskog predsednika Pola Dumea (Paul Doumer) u Parizu je ubio ruski emigrant.

1949 - Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink (Maurice Maeterlinck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

1974 - Zapadnonemački kancelar Vili Brant (Willy Brandt) podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom (Guenter Guillaume) bio istočnonemački špijun.

1979 - Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog (Kreisky).

1981 - SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

1991 - U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

1992. - Umrla je Marlen Ditrih (Marlene Dietrich), američka filmska glumica nemačkog porekla, legendarna "fatalna žena" ("Plavi anđeo", "Šangaj-ekspres", "Svedok optužbe").

1993 - Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

1994 - Otvoren je tunel ispod Lamanša.

1996 - Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua (Arzu) i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

1999 - Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa 8) dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

2000 - U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu "fiat uno", pronađeno je telo paparaca Žan Pola (Jean Paul) Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

2004 - Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrtnu kaznu (kasnije preinačena u doživotni zatvor), zbog optužbi da su namerno inficirali oko 400 libijske dece verusom HIV u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. Nakon potpisivanja sporazuma sa EU i prikupljanja novca za odštetu porodicama zaražene dece, Libija je 24. jula 2007. oslobodila medicinske radnike, koji su odmah otputovali u Bugarsku gde su pomilovani.

2005 - Umro je Džoi (Joe) Grant, legendarni umetnik "Diznija", autor Kraljice-veštice u dugometražnom crtanom filmu "Snežana i sedam patuljaka".

2012 - Socijalista Fransoa Oland izabran je za predsednika Francuske pobedivši u drugom krugu dotadašnjeg predsednika Nikolu Sakrozija.

2012 - U Srbiji su održani predsednički, parlamentarni i lokalni izbori. Za predsednika Srbije, u drugom krugu 20. maja, izabran je lider Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić, a njegova partija je osvojila najviše mandata u republičkom parlamentu. Protivkandidat mu je bio lider Demokratske stranke (DS) i predsednik Srbije u dva mandata Boris Tadić.

2013 - Umro je đulio Andreoti, italijanski premijer u sedam mandata i jedan od najuticajnijih italijanskih političara posle Drugog svetskog rata. Dominantna politička ličnost bio je do početka '90-tih kada je podneo ostavku.

2019 - Nekoliko stotina svetskih stručnjaka i poznatih ličnosti uputilo je Apel za prirodu (Call4nature) reagujući na alarmantni izveštaj UN o ekološkoj situaciji na Zemlji. U otvorenom pismu Svetskog fonda za prirodu, od svetskih lidera se traži da odustanu od krčenja šuma, obustave ugrožavanje zemljišta i finansiranja svega što uništava prirodu.

2019 - Vojvotkinja od Saseksa Megan (Meghan) i princ Hari (Harry) dobili su sina. Arči Harison Mauntbaten-Vindzor (Archie Harrison Mountbatten-Windsor) je sedmi u redu da nasledi kraljevski tron.

2020 - U Sbiji je ukinuto vanredno stanje uvedeno 15. marta usled epidemije korona virusa.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Z
  • Anketa Anketa
Где сте се налазили на данашњи дан?
Odgovora
14
Pregleda
204
Van_Helsing
Van_Helsing
Sensei
Da li ste se privikli na blokade kao na obične radove na putu?
Odgovora
9
Pregleda
252
Mister
Mister
Sensei
Pustite krave da podriguju, led se vraća na Antarktik
Odgovora
4
Pregleda
122
acabg
acabg

Back
Top