Mozak i svest

Imao sam tu nepriliku da sam video prosuti ljudski mozak...Nema tu ni svesti ni nesvesti vise...:(

Итекако има свести ...твоје свести који ту сцену посматраш. Та сцена у којој ти свестан да свеснији не можеш бити посмтраш неке опажаје слике састављене из осета, није стање несвести. Зар не?
 
Итекако има свести ...твоје свести који ту сцену посматраш. Та сцена у којој ти свестан да свеснији не можеш бити посмтраш неке опажаје слике састављене из осета, није стање несвести. Зар не?

aj ponovi sve to, samo polako...
 
Погледај пост број 75 (који је ево потонуо не претходну страну) и биће ти јасније

http://forum.krstarica.com/showthread.php/575357-Mozak-i-svest?p=26081061&viewfull=1#post26081061

pročitao sam. sve je pogrrešno.
da ne kažem suludo..

- - - - - - - - - -

mislim, napinješ se žestoko da pokažeš kako nema materije..ali džaba

znaj da je i šopenhauer u početku bio materijalista.

dok nije fijuknuo..
 
pročitao sam. sve je pogrrešno.
da ne kažem suludo..

- - - - - - - - - -

mislim, napinješ se žestoko da pokažeš kako nema materije..ali džabа

Јел? Баш ме занима докле си ти доспео у том смеру или си још увек што се тога тиче у шеснаестом веку? ТЈ. да ли си успео сконтати бар идеалност секундарних квалитета или су за тебе још увек боје на предметима, укуси у храни, топлота у ватри? :think:

Ако јеси онда ти је јасно да боје, мириси, укуси , чврстоћа, топлота, звук постоје само у свести као такви а не на предметима?

Што се тиче примарних, тј облика, просторности, кретања. и они су у свести али сконтај ти прво ово о секундарним квалитетима. Па ћеш видети да твој материјализам који ти је утувљен у главу итекако стоји на климавим темељима.
 
Јел? Баш ме занима докле си ти доспео у том смеру или си још увек што се тога тиче у шеснаестом веку? ТЈ. да ли си успео сконтати бар идеалност секундарних квалитета или су за тебе још увек боје на предметима, укуси у храни, топлота у ватри? :think:

Ако јеси онда ти је јасно да боје, мириси, укуси , чврстоћа, топлота, звук постоје само у свести као такви а не на предметима?

Што се тиче примарних, тј облика, просторности, кретања. и они су у свести али сконтај ти прво ово о секундарним квалитетима. Па ћеш видети да твој материјализам који ти је утувљен у главу итекако стоји на климавим темељима.

džaba tebi sekundarni kvaliteti kad misliš da ne postojiš

filosof koji poriče sebe nije filosof
 
ne nego su u šopenhaurovoj bulji..pa gde bi bile?

vatra topi i mozak i kamen isto.

Дакле, још увек си у шеснаестом веку . Хајде ти лепо сиђи са висина на које си се попео па некако сконтај да боја, мириси , укуси , звук, толлота нису на предметима око нас већ у свести као субјективни осети.

Почни од овога. Читај слово по слово. Можда се некако пробије до твог разума.
http://forum.krstarica.com/entry.php/6319-Primarni-i-sekundarni-kvaliteti
 
Дакле, још увек си у шеснаестом веку . Хајде ти лепо сиђи са висина на које си се попео па некако сконтај да боја, мириси , укуси , звук, толлота нису на предметима око нас већ у свести као субјективни осети.

Почни од овога. Читај слово по слово. Можда се некако пробије до твог разума.
http://forum.krstarica.com/entry.php/6319-Primarni-i-sekundarni-kvaliteti

Je li, ozi, gde se nalazis? Ne mislim na grad, vec, gde se tvoja svest nalazi?
 
Dobro boje stvarno tek nastaju u nasoj glavi, zavisi od reflekcije sunca dali ima vise crvenih, zutih ili zelenih.

Ali sve teze ozimana se ne mogu dokazati.

То нису хипотезе него факти.

Jer to da je objektivno postojanje stvari uslovljeno jednim predstavljajucim subjektom, i da, prema tome, objektivni svet postoji samo kao predstava, nije nikakva hipoteza, a još manje odluka bez opoziva, ili cak nekakav paradokson uzet radi diskusije, vec je to najsigurnija i najednostavnija istina, cije je saznanje otezano samo time što je ona cak i suvise jednostavna, a svi ljudi nisu dovoljno razboriti da bi posli od prvih elemenata svoje svesti o stvarima."
Шопенхауер
 
Je li, ozi, gde se nalazis? Ne mislim na grad, vec, gde se tvoja svest nalazi?

Свест је метафизичка егзистенција која не познаје просторна одређења. Простор је априорна форма сазнавања нашег разума, наше свести. Простор је у свести, а не свест у простору.
 
Znaci, tvoja svest se ne nalazi nigde, jel to hoces da kazes?

Ok, znaci, imamo nesaznajno, imamo nesto sto se ne nalazi nigde. Pa lako se izvodi zakljucak iz ovoga, okamovom ostricom, da svest ne postoji, zato sto je to najlakse resenje...
Nemas pojma sta je, ne znas gde je. Nema ga.
 
Poslednja izmena:
Znaci, tvoja svest se ne nalazi nigde, jel to hoces da kazes?

Не. Већ да је свест метафизичка егзистенција која не познаје просторна одређења. Простор је априорна форма сазнавања нашег разума, наше свести. Простор је у свести, а не свест у простору.

Самим тим и појам "негде" или "нигде" не важи за свест. Она нити је негде нити је нигде.
 
Pa to ti kazem, po logici stvari, ne postoji, posto niti je negde, niti je nigde. Po logici ne moze 'biti' nigde, posto je to logicka greska.

Sta je tu nejasno? Ti mozes imati opis, za nesto, koje ne postoji. Ali je cinjenica da ne postoji. Da je izmisljeno. Kao vilenjaci. Ili deda mraz. Napisem knjigu i deda mraz je lik iz knjige, nema ga. A moze i biti na metafizickom severnom polu.
 
Poslednja izmena:
Znaci, tvoja svest se ne nalazi nigde, jel to hoces da kazes?

Ok, znaci, imamo nesaznajno, imamo nesto sto se ne nalazi nigde. Pa lako se izvodi zakljucak iz ovoga, okamovom ostricom, da svest ne postoji, zato sto je to najlakse resenje...
Nemas pojma sta je, ne znas gde je. Nema ga.

Pa to ti kazem, po logici stvari, ne postoji, posto niti je negde, niti je nigde. Po logici ne moze 'biti' nigde, posto je to logicka greska.

Sta je tu nejasno? Ti mozes imati opis, za nesto, koje ne postoji. Ali je cinjenica da ne postoji. Da je izmisljeno. Kao vilenjaci. Ili deda mraz. Napisem knjigu i deda mraz je lik iz knjige, nema ga. A moze i biti na metafizickom severnom polu.

Нема га и не постоји за сазнање јер Нико није опазио и сазнао своју свест. Али свако је имао и има непосредно искутво исте у самосвести.
Шта више, оно што пружа то искуство самосвести заправо је једино за шта свако може бити апсолутно сигуран да апсолутно постоји.
НЕ ТВОЈ РЕАЛАН СПОЉАШЊИ СВЕТ... него управо то... дух. Једино смо у то сигурни да апсолутно постоји иако га не можемо нити дефинисати нити сазнати.

Погледај уводни пост ове моје теме о Декарту и схватићеш о чему говорим:

http://forum.krstarica.com/showthread.php/433444-Dekart-Mislim-dakle-postojim

Svi su sigurno culi za ono Dekartovo "Mislim dakle postojim". Ali sumnjam da je mnogima osim reci i slova ta izreka pokazala snagu koju nosi u sebi a koja otkriva ceo jedan "nepoznati" svet. Kollumbovo otkrice Amerike ili covekov let na Mesec, samo su zrnca peska u odnosu na svet koji je Dekart otkrio i pokazao celom zapadnom covecanstvu a koje je do tada bilo potpuno uronjeno u realisticki, materijalsticki pogled na svet. Realizam je bio osnova sve teologije, filozofije do tada. Govorilo se o drugim svetovima i tada..tacno, ali ti svetovi bili su samo varijante ovog opazajnog sveta . Raj lici na vrt....pakao na neku uzarenu vatru ali sve su to slike preuzete iz realizima. Nista od toga nema veze sa onim sto je Dekart otkrio i predao u ruke idealistickoj filozofiji.

Stvar je zapravo jasna, potrebno je samo ukazati na nju.

Dekart se jednom u svojim filozofskim kontemplacijama zapitao u sta mozemo biti apsolutno sigurni? Za koje znanje mozemo reci da je apsolutno istinito i da odbacimo svaku mogucnost zablude?
Ako kazemo da su opazaji oko nas apsolutno postojeci i da postoje kao takvi i kada ih ne opazamo, u to ne mozemo biti sigurni! Mozda je zivot san...mozda su stvari, likovi koje opazamo nesto poput likova iz snova i ne postoje kada ih ne opazamo. Znaci, da li ovaj monitor postoji kada ga ne opazam ne mozemo biti sigurni... to nije sigurno znanje.
Naravno, Dekart nije poznavao otkrica idealisticke filozofije, koja su dosla kasnije i koja dokazuju da izvan svesti subjekta ne "mozda" vec apsolutno sigurno nema ovakvog sveta kakvim ga opazamo, Ipak, on je itekako bio svestan problematicnosti toga.

Iduci dalje, dosao je do onog znanja koje se pripisuje Loku (a sto sam ja sa iznenadjenjem jednom primetio) ili do idealnosti sekundarnih kvaliteta.

Ovo je napisao Dekart a ne Lok verovali ili ne:
Iako kad se primaknem ognju osećam toplinu, a kad se još više približim osećam i bol, ipak nema nikakva dokaza koji bi me uverio da se u ognju nalazi štogod slično toplini, ili pak bolu, nego samo to da se u njemu nalazi nešto, pa ma šta to bilo, što u nama izaziva oset topline ili bola;
Dekart u Meditacijama o prvoj filozofiji ... glava 6.
Posto je tako zakljucio da niusta sto saznaje ne moze biti siguran, odjednom je shvatio da ipak postoji nesto u sta moze biti siguran, a to je da razmislja da nije siguran, da postoji, da misli. To je trenutak otkrica "novog sveta"... otkrice duha!

Ali sta je to Dekart otkrio.. sta je taj duh? Pa sledite njegovu metodu. Prosto istrazivanje u sta mozete biti sigurni? Krenite redom:
Da li mogu biti siguran da ovaj monitor postoji kada ga ne opazam? Odgvor.. ne!
Da li mogu biti siguran da osecaji boje, mirisa, ukusa, dodira.. postoje kada ih ne osecam ? Odgovor.. Ne.
Da li mogu biti siguran da ovo sto zovem telo..a sto je sastavljeno od osecaja, takodje postoji kada ga nisam svestan. Odgovor ..NE.

Znaci u nista od ovoga nisam siguran da postoji. ali gde je ono u sta jesam siguran apsolutno. Gde je onaj ko misli?

Eto, na ovaj nacin dosli smo do duha. Dosli smo do necega o cemu svako ima svoj subjektivni apsolutni dozivljaj postojanja , ali koga ne moze opaziti, saznati, osetiti, pokazati na njega. Nista ne moze od toga osim ustvrditi da to apsolutno postoji.
To je taj svet koji je Dekart otkrio. To je predmet istrazivanja idealisticke filozofije. Nesto sto ne mozemo opaziti , spoznati, osetiti ..a sto je JEDINO APSOLUTNO POSTOJECE ZA NAS..... Nas duh.
 
Poslednja izmena:
Нема га и не постоји за сазнање јер Нико није опазио и сазнао своју свест.

Jel ti razumes da vernici isto tako i na taj nacin dozivljavaju boga? I da oni imaju 'iskustvo' sa njim?
Takodje, da li shvatas da apsolutno NE MOZES biti siguran da postojis, zato sto bez problema mozes biti kompjuterska simulacija, kao i ja, koja radi sve po iskodiranom programu, i sve sto 'mislis' i radis je vec iskodirano? Kao i ovaj nas razgovor.
Kako bi znao razliku? Ne bi. Govorio bi sve ono sto ti je isprogramirano, 'mislio' bi da si 'svestan', a zapravo si niz kompleksnih kodova koji se izvrsavaju u simulatoru. Sva interakcija, svako 'razmisljanje', moze biti isprogramirana linija koda.
Da li je Dekart, ikada bio svestan da se sve ovo moze emulirati?
 
Poslednja izmena:
Jel ti razumes da vernici isto tako i na taj nacin dozivljavaju boga? I da oni imaju 'iskustvo' sa njim?
Takodje, da li shvatas da apsolutno NE MOZES biti siguran da postojis, zato sto bez problema mozes biti kompjuterska simulacija, kao i ja, koja radi sve po iskodiranom programu, i sve sto 'mislis' i radis je vec iskodirano? Kao i ovaj nas razgovor.
Kako bi znao razliku? Ne bi. Govorio bi sve ono sto ti je isprogramirano, 'mislio' bi da si 'svestan', a zapravo si niz kompleksnih kodova koji se izvrsavaju u simulatoru. Sva interakcija, svako 'razmisljanje', moze biti isprogramirana linija koda.

Хајде ти прочитај ово о Декарту још једном. Ево пастовао сам и на овој теми.
Уместо што смишљаш "критике" критиковања ради, боље размисли о томе.

пс. Мада, мислим да су овакве теме за многе затворена књига. Ето, овај Цврле очито под духом замишља тело...и еонима је удаљен од непосредног искуства сопстевног духа. Једноставно.. Бергсон је у праву:

Bile su potrebne godine da bih shvatio, a potom da bih prihvatio, da svi nemaju istu sposobnost kao ja da žive i da uranjaju u čisto trajanje. Kada mi se ta ideja trajanja javila prvi put, bio sam ubeđen da je dovoljno da je izložim pa da se uklone sve nejasnoće, i verovao sam da u tom pogledu nije potrebno ništa više do da se čovek obavesti. Kasnije sam uvideo da stvari stoje sasvim drukčije.
Bergson
 
Poslednja izmena:
Ne smisljam ja nista, samo si ti malo zagrizao u dogmu...uvek postoje i druge opcije osim apsolutne sigurnosti u nesto. Apsolutna sigurnost je dogma.

Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja. Značaj i snaga dogme se ogleda u tome što se ne smije dovesti u pitanje od strane vjernika, odnosno sljedbenika. Osim u vjerskim ili filozofskim sistemima pojam se u datom smislu može široko primijeniti u različitim disciplinama.

Mislim dakle postojim. A sta ako ne mislim, vec nesto 'misli' za mene? Da li i onda postojim?
 
Poslednja izmena:
Ne smisljam ja nista, samo si ti malo zagrizao u dogmu...uvek postoje i druge opcije osim apsolutne sigurnosti u nesto. Apsolutna sigurnost je dogma.

Mislim dakle postojim. A sta ako ne mislim, vec nesto 'misli' za mene? Da li i onda postojim?

Мислим дакле постојим има значење које сам покушао објаснити а које ти очито ниси ни прочитао него ту опште познату изреку тумачиш нба баналан начин.

Прочитај онај блог о Декарту! Капираш. Па онда износи мишљења.

И да поновим и овде:
Мислим да су овакве теме за многе затворена књига. Ето, овај Цврле очито под духом замишља тело...и еонима је удаљен од непосредног искуства сопстевног духа. Једноставно.. Бергсон је у праву:

Bile su potrebne godine da bih shvatio, a potom da bih prihvatio, da svi nemaju istu sposobnost kao ja da žive i da uranjaju u čisto trajanje. Kada mi se ta ideja trajanja javila prvi put, bio sam ubeđen da je dovoljno da je izložim pa da se uklone sve nejasnoće, i verovao sam da u tom pogledu nije potrebno ništa više do da se čovek obavesti. Kasnije sam uvideo da stvari stoje sasvim drukčije.
Bergson
 
Ti si gotov...postavi ti covek pitanje, i posto Dekartu nije ni napamet palo, da sve ovo moze biti simulacija, niti on moze imati odgovor, pre 4 veka, ni ti danas ne mozes imati odgovor, zato sto ne razmisljas, vec se davis u onome sto si procitao, sto nije tvoja misao.

Covek je tu da postavlja i odgovara na pitanja. To je smisao filozofije, nije smisao prepricavati druge filozofe.

Sta ako ja ne mislim? je jedno sasvim validno pitanje, koje ni pod razno nije moglo pasti na pamet Dekartu, koji nije imao predstave o danasnjici, koji je ziveo u sedamnaestom veku.

I te fore, 'Eto, ovaj Cvrle' ostavi za nekog drugog. Ja ne zamisljam nikakve duhove, o duhovima pricas samo ti.
 
Poslednja izmena:
Ja sam već sto puta pitao ovde šta ako svest ne postoji
mislim, ako uzmemo determinizam kao istinu postavlja se pitanje šta zapravo svest predstavlja
čak je i svaka misao uzrokovana, ne postoji sloboda misli

ajde neko da mi da differentia specifica ljudske svesti u odnosu na životinjsku "nesvest"
 

Back
Top