Matematika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

U jednacini 2x-(5p-2)y-3=0 odrediti parametar p tako da grafik prave zaklapa ugao od 45 stepeni sa x-osom.

Prebacila sam u eksplicitni oblik i nasla da je k=1, zamenila u jednacini i dobila da je -2x+5p=2. Posto prava ne sece y-osu onda je odsecak na toj osi 0. Ali onda dobijem da je 3/(-5p+2)=0...odnosno da je 0=3 ?? Moze pomoc? :)

Ma odakle ti to da ne seče y osu? Čim sa x osom zaklapa ugao od 45 stepeni, mora da zaklapa i sa y osom isti taj ugao. Samim tim prava seče i x i y osu.
Inače nije -2x+5p=2, nego je -2+5p=2, odakle je p=4/5
 
Da li neko može da mi pomogne oko rešavanja ovog zadatka: Ix+1I - I1-xI = 2 :D

Pa za svaku apsolutnu vrednost postaviš uslove i od njih napraviš tri nove jednačine...

Ix+1I
za x<(-1) biće -x-1
za x>=(-1) biće x+1

I1-xI
za x<=1 biće 1-x
za x>1 biće x-1

Dakle imaš sledeće:
za x<(-1)
-x-1-1+x=2
-2=2 nije tačno što će reći da u ovom delu nema rešenja
za (-1)<=x<=1
x+1-1+x=2
2x=2
x=1 što se uklapa u gornji interval
x>1
x+1-x+1=2
2=2, što znači da je rešenje svako x>1

Dakle rešenje jednačine je x>=1
 
Moze li neko da mi pomogne sa zadatkom .. U pitanju je direktna i obrnuta proporcionalnost :)
Zadatak glasi: Sest komada cevi duzine 540cm placeno je 4 860 dinara.Koliko treba platiti osam cevi duzine 50 cm?
Resenje treba da bude 600.Treba mi za sutra molim vas pomozite :)

Evo ovako:
ako 6 cevi dužine 540 cm koštaju 4 860 dinara, to znači da za početak trebaš da odrediš koliko košta jedna cev dužine 540 cm. Odnosno: 4860 : 6 = 810 din.
E sada, pretpostavljam da cevi koštaju po centimetru, pa odatle onda 810 dinara podeliš sa 540 i dobiješ da je to 1,5 dinara po jednoj cevi dužine 1 cm. A sada, pošto ti trebaju 8 cevi od po 50 cm, ti to sve pomnožiš, odnosno 8*1,5*50 = 600
 
Ma odakle ti to da ne seče y osu? Čim sa x osom zaklapa ugao od 45 stepeni, mora da zaklapa i sa y osom isti taj ugao. Samim tim prava seče i x i y osu.
Inače nije -2x+5p=2, nego je -2+5p=2, odakle je p=4/5

Nešto se ona malo zbunila izgleda.... prava ne seče y osu samo ako je paralelna sa njom, što bi se reklo bilo koja prava oblika f(x)=kx + n mora seći y osu. :D
 
Pa za svaku apsolutnu vrednost postaviš uslove i od njih napraviš tri nove jednačine...

Ix+1I
za x<(-1) biće -x-1
za x>=(-1) biće x+1

I1-xI
za x<=1 biće 1-x
za x>1 biće x-1

Dakle imaš sledeće:
za x<(-1)
-x-1-1+x=2
-2=2 nije tačno što će reći da u ovom delu nema rešenja
za (-1)<=x<=1
x+1-1+x=2
2x=2
x=1 što se uklapa u gornji interval
x>1
x+1-x+1=2
2=2, što znači da je rešenje svako x>1

Dakle rešenje jednačine je x>=1

Ok, samo imam jedno pitanje. Zašto ste u intervalu -1 do 1 stavili -1 manje ili jednako x strogo manje 1. Zašto nije i x manje ili jednako od 1. I u sledećem intervalu stoji x strogo veće od 1, zašto i tu nije x veće ili jednako? I možete li uopšeteno da mi objasnite kada ima potrebe da se posmatra u samim tačkama, kao što ste vi posmatrali u -1.
 
Ok, samo imam jedno pitanje. Zašto ste u intervalu -1 do 1 stavili -1 manje ili jednako x strogo manje 1. Zašto nije i x manje ili jednako od 1. I u sledećem intervalu stoji x strogo veće od 1, zašto i tu nije x veće ili jednako? I možete li uopšeteno da mi objasnite kada ima potrebe da se posmatra u samim tačkama, kao što ste vi posmatrali u -1.

Pa tako i stoji. Poenta je da te tačke tačno jednom ubaciš u uslov.

kako sama da zadam linearnu f-ju ako je x = 8 a y = -2. Treba da ispadne x = -1/2y + 2. Može li mi neko objasniti kako se to radi.:think:

Na ovaj način nikako. Fali još neki uslov. Kroz jednu tačku može da se povuče beskonačno mnogo prava... jedino ako se traži proizvoljna prava koja će prolaziti kroz tu tačku. U tom slučaju bi uradila sledeće:
y=kx+n
-2=8k+n
I sada za npr proizvoljno n izračunaš koliko ti je k i dobijaš jednu pravu koja prolazi kroz tu tačku.

@kokosov orah:
Zadatak radiš u dve etape metodom smene gde je prva smena t=x[sup]2[/sup]+x+1
Nakon toga dobijaš da je
I=(1/2)int dt/t - (1/2)int dx/(x[sup]2[/sup]+x+1), dt/t je tablični integral, a ovaj drugi moraš malo da transformišeš....
x[sup]2[/sup]+x+1=(x+1/2)[sup]2[/sup]+3/4=(3/4)(((2x+1)/sqrt(3))[sup]2[/sup]+1)
sada ti je smena p=(2x+1)/sqrt(3) i dobijaš dva tablična integrala:
I=(1/2)int dt/t - (1/sqrt(3))int dp/(p[sup]2[/sup]+1)=(1/2)ln(x[sup]2[/sup]+x+1)-(1/sqrt(3))arctg((2x+1)/sqrt(3))+c
 
Moze pomoc?
Umesto zvezdica stavi odgovarajuce cifre tako da broj 4*3* bude deljiv sa 45. Naci sva resenja.

Mogu ja da probam :)
Da bi broj bio deljiv sa 45 mora biti deljiv sa 9 i sa 5.
Broj je deljiv sa 5 ako mu je poslednja cifra 0 ili 5.
Broj je deljiv sa 9 ako mu je zbir cifara deljiv sa 9.

Sad ovaj tvoj broj moze biti oblika 4*30 ili 4*35.
U prvom slucaju zbir cifara je 7 i druga cifra mora biti 2 (da bi zbir bio deljiv sa 9), broj 4230.
U drugom slucaju zbir cifara je 12 pa druga cifra mora biti 6 (da bi zbir bio deljiv sa 9), broj 4635.
 
Molim nekoga da mi pomogne,sjutra imam kontrolni.

1.Povrsina omotaca valjka M=160pi cm2 Kolika je povrsina i zapremina ako je poluprecnik r =4/5H
2.Dijagonala osnog presjeka valjka,cija osnova ima O= 12 pi cm je za 2 cm veca od njegove visine.Izracunati povrsinu osnog presjeka tog valjka.
Hvala unaprijed

1.
M=2rH pi=2(4/5)H[sup]2[/sup]pi=160pi
H[sup]2[/sup]=100
H=10cm
r=8cm
Dalje samo primeniš formule i nađeš površinu i zapreminu...

2.
O=12pi=2r pi
2r=12
d[sup]2[/sup]=H[sup]2[/sup]+(2r)[sup]2[/sup]
(H+2)[sup]2[/sup]=H[sup]2[/sup]+144
H[sup]2[/sup]+4H+4=H[sup]2[/sup]+144
4H=140
H=35cm
P[sub]op[/sub]=2rH=420cm[sup]2[/sup]
 
Može li neko da mi pomogne oko ovog zadatka:
Ako je a proizvoljan ceo broj, pokaži da je ili a3 (a na trećem) - a ili a3 + a deljiv sa deset.
Hvala unapred...!
Размотримо могуће остатке при дијељењу броја a са 5.

Ако број a при дијељењу са 5 даје остатак 1, 0 или 4, тада је један од фактора броја a[SUP]3[/SUP]-a=(a-1)a(a+1) дјељив са 5.
Бар један од узастопних цијелих бројева (a-1), a и (a+1) је дјељив са 2.
Број a[SUP]3[/SUP]-a је, дакле, дјељив и са 2 и са 5 па је дјељив и са 10 пошто су 2 и 5 узајамно прости.

Ако број a при дијељењу са 5 даје остатак 2 или 3, размотримо:
за a=5k+2, број a[SUP]3[/SUP]+a=a(a[SUP]2[/SUP]+1)=5a(5k[SUP]2[/SUP]+4k+1) је дјељив са 5;
за a=5k+3, број a[SUP]3[/SUP]+a=a(a[SUP]2[/SUP]+1)=5a(5k[SUP]2[/SUP]+6k+2) је дјељив са 5.
Збир a[SUP]3[/SUP]+a је дјељив са 2 и за a парно и за a непарно.
Број a[SUP]3[/SUP]+a је, дакле, дјељив и са 2 и са 5 па је дјељив и са 10 пошто су 2 и 5 узајамно прости.

П.С. Ово доказује да је бар један од бројева a[SUP]3[/SUP]-a и a[SUP]3[/SUP]+a дјељив са 10. Не важи ексклузивна дисјункција у исказу задатка. Контрапримјер је број а дјељив са 10.
 
Poslednja izmena:

Back
Top