Matematika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

@ Dragana.LadyGaga
Budući da za x→0 i gornji i donji izraz teže nuli, možemo primeniti l'Hopitalovu teoremu, tako što ćemo tražiti limes količnika izvoda ove dve funkcije, 1-cos4x i 7x*sin x.
Izvod od 1-cos4x je 4sin4x, a izvod od 7x*sin x je 7(sinx + x*cosx).
Pošto vrednosti i ove dve funkcije teže nuli kada x→0, sada i na njih možemo primeniti l'Hopitalovu teoremu.
Izvod od 4sin4x je 4*4cos4x, tj. 16cos4x, a izvod od 7(sinx + x*cosx) je 7(cosx + cosx - x*sinx), tj. 7(2cosx - x*sinx).
Kad x→0 prva funkcija, 16cos4x, biće 16, a druga, 7(2cosx - x*sinx), biće 14, pa je njihov količnik 8/7 i to je rešenje zadatka.
 
Naci limes trigonometrijske funkcije
lim 1-cos4x
----------------
x--> 0 7x* sin x
hvala :)

Najjednostavnije bi bilo ovako:

1) Izvucimo 1/7 ispred limesa:

lim[SUB]x→0[/SUB] ((1 – cos 4x) / (7x sin x)) = 1/7 lim[SUB]x→0[/SUB] ((1 – cos 4x) / (x sin x))


2) Adiciona formula (1 – cos 2t) / 2 = sin[SUP]2[/SUP] t, primenjena na brojilac, daje:

1/7 lim[SUB]x→0[/SUB] ((1 – cos 4x) / (x sin x)) = 1/7 lim[SUB]x→0[/SUB] ((sin[SUP]2[/SUP] 2x) / (x sin x))


3) Kako je sin 2x = 2 sin x cos x, dalje važi:

1/7 lim[SUB]x→0[/SUB] ((2sin[SUP]2[/SUP] 2x) / (x sin x)) = 1/7 lim[SUB]x→0[/SUB] ((8cos[SUP]2[/SUP] x sin[SUP]2[/SUP] x) / (x sin x)) = 8/7 lim[SUB]x→0[/SUB] ((cos[SUP]2[/SUP] x sin x) / (x))


4) Razdvojimo limes proizvoda na proizvod limesa:

8/7 lim[SUB]x→0[/SUB] ((cos[SUP]2[/SUP] x sin x) / (x)) = 8/7 lim[SUB]x→0[/SUB] (cos[SUP]2[/SUP] x) lim[SUB]x→0[/SUB] ((sin x]) / (x))


5) Dalje rešavamo poznate stvari:

lim[SUB]x→0[/SUB] ((sin x]) / (x)) = 1

lim[SUB]x→0[/SUB] (cos[SUP]2[/SUP] x) = 1

8/7 lim[SUB]x→0[/SUB] (cos[SUP]2[/SUP] x) lim[SUB]x→0[/SUB] ((sin x) / (x)) = 8/7


Dakle, rezultat je 8/7.

IZMENA. Vidim da je rešeno pre mene, mada ne znam da li je L'Opital zaista neophodan i da li su ga već radili.
 
Poslednja izmena:
Ako moze pomoc za ovaj zadatak. Hvala :)
Naci limes trigonometrijske funkcije

lim sinx-tgx
-----------
x*sinx
x-->0

Podeli i gornju i donju stranu sa sinx, a zatim i gornju i donju pomnoži sa cosx, pa će ti gore ostati cosx-1, a dole x*cosx.
Sada izvuci minus ispred limesa pa će se u brojiocu promeniti znak i on će postati 1-cosx, što je jednako 2sin[sup]2[/sup](x/2).
Podeli i gornju i donju stranu sa 2, pa će se dvojka u brojiocu izgubiti, a x iz imenioca će postati x/2. Kada x→0, sin(x/2) podeljeno sa x/2 teži jedinici, tako da taj faktor eliminišemo i limes je jednak onome što ostaje, tj. [raz=-sin(x/2)]cosx[/raz], a to će biti 0.
 
Naci izvod
1 ) y= x3log3x
2) Y= x3+2x
----------------
ex
3) y = 2na x+1 + 2 na x-1

Pretpostavljam da je pod 1) i 2) trojka u eksponentu promenljive x? Ako sam omašio, ispravi me.

1) y'=(x[sup]3[/sup]log3x)'=3x[sup]2[/sup]log3x+x[sup]3[/sup](1/3x)*3=3x[sup]2[/sup]log3x+x[sup]2[/sup]=x[sup]2[/sup](1+3log3x)

2) y'=(x[sup]3[/sup]+2x)'=3x[sup]2[/sup]+2

3) y'=(2[sup]x+1[/sup]+2[sup]x-1[/sup])'=2[sup]x+1[/sup]ln2+2[sup]x-1[/sup]ln2=(2[sup]x+1[/sup]+2[sup]x-1[/sup])ln2

Može se to i dalje srediti tako što se 2[sup]x+1[/sup] napiše kao 2[sup]2[/sup]*2[sup]x-1[/sup], pa izraz postaje

(4*2[sup]x-1[/sup]+2[sup]x-1[/sup])ln2=5*2[sup]x-1[/sup]ln2
 
Pretpostavljam da je pod 1) i 2) trojka u eksponentu promenljive x? Ako sam omašio, ispravi me.

1) y'=(x[sup]3[/sup]log3x)'=3x[sup]2[/sup]log3x+x[sup]3[/sup](1/3x)*3=3x[sup]2[/sup]log3x+x[sup]2[/sup]=x[sup]2[/sup](1+3log3x)

2) y'=(x[sup]3[/sup]+2x)'=3x[sup]2[/sup]+2

3) y'=(2[sup]x+1[/sup]+2[sup]x-1[/sup])'=2[sup]x+1[/sup]ln2+2[sup]x-1[/sup]ln2=(2[sup]x+1[/sup]+2[sup]x-1[/sup])ln2

Može se to i dalje srediti tako što se 2[sup]x+1[/sup] napiše kao 2[sup]2[/sup]*2[sup]x-1[/sup], pa izraz postaje

(4*2[sup]x-1[/sup]+2[sup]x-1[/sup])ln2=5*2[sup]x-1[/sup]ln2

2) y'=(x3+2na x) je postavka pogresila sam :)
 
Treba mi pomoc oko resavanje jednacine:

(x[SUP]2[/SUP]+5ax+4a[SUP]2[/SUP])(x[SUP]2[/SUP]+5ax+6a[SUP]2[/SUP])=b[SUP]4[/SUP]

a i b su realni brojevi i prepostavljam da preko njih izrazavam resenje.

Sada ako izvrsimo smenu t=x[SUP]2[/SUP]+5ax+5a[SUP]2[/SUP] jednacina se svede na (t-a[SUP]2[/SUP])(t+a[SUP]2[/SUP])=b[SUP]4[/SUP] odnosno na t[SUP]2[/SUP]=a[SUP]4[/SUP]+b[SUP]4[/SUP]

I to je otprilike to sta znam.Izlaz dalje ne vidim.:dash:

Ako bi neko mogao da me potera u pravom smeru bio bi veoma zahvalan.

Unapred hvala.
 
Како да знам да је нека функција задата у задатку непрекидна? Тј, како то могу најбрже да одредим?

На пример код ове функције:
krstarica.JPG

Како да знам да ли је она прекидна или не? :/
 
Како да знам да је нека функција задата у задатку непрекидна? Тј, како то могу најбрже да одредим?

На пример код ове функције:
Pogledajte prilog 261656
Како да знам да ли је она прекидна или не? :/

Potrebno je da uočiš sve delove te funkcije koji za određene vrednosti x ne bi bili definisani. Npr. kod eksponenta koji je ovde u obliku razlomka, razlomak nije definisan kada mu je imenilac jednak nuli, tj. kada je e[sup]3x[/sup]-1=0, tj. kada je x=0.
Osim toga, argument logaritma mora biti strogo veći od nule, tj. sin6x+cos2x>0 (ovde sam izostavio eksponent, jer on ne može da utiče na znak ovog zbira).
Prema tome, imaš dva uslova za definisanost funkcije:
– da x≠0
– da sin6x+cos2x>0 (ovu nejednačinu dalje izračunaš...)
 
Poslednja izmena:
Низ b[SUB]n[/SUB] је задан као b[SUB]n[/SUB]=a[SUB]n+1[/SUB]-a[SUB]n[/SUB], при чему је a[SUB]n[/SUB] позитиван реалан низ. Доказати да је lim sup b[SUB]n[/SUB]>=0.

Malo mi je čudna ova notacija sa lim sup. Pretpostavljam da znači sup B, gde B = {b[SUB]n[/SUB] | n ∈ N}. U tom slučaju je rešenje jednostavno.

Suprotna pretpostavka: -β = sup B < 0. To znači da je (∀nN) b[SUB]n[/SUB] < -β < 0 tj. a[SUB]n+1[/SUB] < a[SUB]n[/SUB]. Tada je niz (a[SUB]n[/SUB]) strogo opadajući. Dakle, a je je monoton i ograničen (odozdo, 0 je donja granica jer su članovi a po uslovu zadatka pozitivni), te on konvergira. Neka je njegov limes t.

Dokažimo sada da postoji član b veći od -β. Posmatrajmo (β / 2)-okolinu broja t. Po definiciji limesa su svi a[SUB]n[/SUB] počev od nekog n[SUB]0[/SUB] unutar tog intervala. Kako je unutar njega razlika svaka dva uzastopna člana niza a nakon n[SUB]0[/SUB], zaključujemo, u stvari, da će apsolutna vrednost razlike dva susedna člana niza a tada biti manja od β. Iz monotonosti a možemo da zaključimo i da je b[SUB]n[SUB]0[/SUB][/SUB] > -β, što je u kontradikciji sa definicijom -β. Kontradikcija. Dakle, sup B ≥ 0.

Naravno, mogao i je i na malo prostiji način ovaj deo posle...
 
Potrebno je da uočiš sve delove te funkcije koji za određene vrednosti x ne bi bili definisani. Npr. kod eksponenta koji je ovde u obliku razlomka, razlomak nije definisan kada mu je imenilac jednak nuli, tj. kada je e[sup]3x[/sup]-1=0, tj. kada je x=0.
Osim toga, argument logaritma mora biti strogo veći od nule, tj. sin6x+cos2x>0 (ovde sam izostavio eksponent, jer on ne može da utiče na znak ovog zbira).
Prema tome, imaš dva uslova za definisanost funkcije:
– da x≠0
– da sin6x+cos2x>0 (ovu nejednačinu dalje izračunaš...)

...da se nadovožem:

Ispitivanje definisanosti je u svim "školskim" primerima ujedno i ispitivanje neprekidnosti jer su sve "školske" funkcije neprekidne na celom svom domenu. Neprekidnost elementarnih funkcija u potpunosti odgovara definisanosti.
 
Potrebno je da uočiš sve delove te funkcije koji za određene vrednosti x ne bi bili definisani. Npr. kod eksponenta koji je ovde u obliku razlomka, razlomak nije definisan kada mu je imenilac jednak nuli, tj. kada je e[sup]3x[/sup]-1=0, tj. kada je x=0.
Osim toga, argument logaritma mora biti strogo veći od nule, tj. sin6x+cos2x>0 (ovde sam izostavio eksponent, jer on ne može da utiče na znak ovog zbira).
Prema tome, imaš dva uslova za definisanost funkcije:
– da x≠0
– da sin6x+cos2x>0 (ovu nejednačinu dalje izračunaš...)


...da se nadovožem:

Ispitivanje definisanosti je u svim "školskim" primerima ujedno i ispitivanje neprekidnosti jer su sve "školske" funkcije neprekidne na celom svom domenu. Neprekidnost elementarnih funkcija u potpunosti odgovara definisanosti.

Е хвала вам много.
Збунило ме је то што је професор само тек тако рекао да због тога што је ова ф-ја непрекидна можемо да урадимо...то и то... Без икакве провере.

Значи ако би било Х = 0 ова функција би била прекидна, је л' да?
 
Molim sve koji znaju matematiku da pomažu, radimo geometriju a ja ništa ne razumijem (bar za sad)
evo 2 zadatka ako može da mi neko uradi i OBJASNI

1.Koliko različitih pravih odredjuju nekomplanarne tačke A,B,C,D?
2. U ravni p date su četiri prave a,b,c,d razl. pravaca. Koliko najviše presječnih tačaka odredjuju ove prave?
3.Od 5 datih ravni svake dvije se sijeku, Koliko najviše presječenih pravih odredjuju date ravni?

Svima koji znaju geometriju ovo je mačiji kašalj, tako da nemojte da vam je mrsko da objasnite :)
 
Е хвала вам много.
Збунило ме је то што је професор само тек тако рекао да због тога што је ова ф-ја непрекидна можемо да урадимо...то и то... Без икакве провере.

Значи ако би било Х = 0 ова функција би била прекидна, је л' да?

Suština je tu, ali je preciznije reći: funkcija ima prekid u tački x = 0.
 

Back
Top