Ilija Garasanin „Nacertanije“,
1844:
„Na
istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se
katolički Bošnjaci zadobijedu.
Dr.Ivo Pilar, Bosna i Hercegovina od
god.1878.:
„Treba međutim odmah ovdje utvrditi, da velika većina kršćanskog pučanstva u Bosni i Hercegovini ne bijaše nacionalno sviestna.
Ne bijaše u grkoiztočnjaka srbske sviesti, a niti hrvatske u katolika.
Vidjeli smo već (str. 201.) da je srbski pokret osnovao god. 1862. u Sarajevu jedno družtvo, koje je tek trebalo širiti
srbsko ime u Bosni, jer bijaše čitavoj zemlji nepoznato.
Da u grkoiztočnjaka uobće ne bijaše srbske nacionalne sviesti, svjedoči nam očevidac svjedok
T. Herkalović, koji sam veli, da se
tek od god. 1862. pojavljuje srbsko ime u Bosni i da se tek odonda grkoiztočnjaci nazivahu Srbima.
S ovim piscem slaže se fra Grga Martić, koji tvrdi, da je još god.
1848. srbsko ime u Bosni bilo sasvim nepoznato
(Zapamćenja str. 43.).
Izvršenim teritorijalnim proširivanjem Tvrtko je stvorio neku vrstu legitimnosti koja mu je omogućila
da se daleko izdigne pred srpskim oblasnim gospodarima kao eventualnim protivnicima pred upražnjenom srpskom krunom i da se kruniše za kralja. Bosna je postala kraljevinom, najjačim faktorom na istočnoj jadranskoj obali. Tvrtkova intitulacija iz 1380. pokazuje opseg srednjovjekovne bosanske države: Kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajima, Zapadnim Stranama, Usori, Soli i Podrinju.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Teritorijalno_širenje_Bosne_u_doba_Tvrtka_I_Kotromanića
Zajedno sa srpskim knezom Lazarom Hrebljanovićem porazio je oblasnog gospodara Nikolu Altomanovića 1373. i proširio se na područja Drine i Lima. Početkom 1377. od Balšića je preoteo Trebinje, Konavle i Dračevicu.
U njegovoj državi bilo je područje ranije države Nemanjića. Na taj način je stekao uslove da preuzme i obaveze ranijih srpskih vladara u međunarodnim okvirima, naročito u odnosima sa Dubrovnikom. Tvrtko je imao i formalne uslove da to učini.
Nakon smrti cara Uroša, potkraj 1371. godine, on se javio kao pretendent za upražnjenu srpsku krunu imajući i direktno srodstvo preko bake Jelisavete sa dotadašnjom vladarskom lozom Nemanjićima.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_I,_kralj_Bosne