Istorije - Laonik Halkokondil

Vezano za istoriju Srba u Kaldelisovom prevodu stoji jedna rečenica koja nije baš logična, o tome kako su se Sbi i Bugari razlikovali ili tako nešto.

Pogledajte prilog 1201820

Kada ovako nešto pročitam onda obavezno proverim i neki drugi prevod, u ovom slučaju Bleza de Vinjerea iz 1577. godine, lepe godine pre štampanja DAI.
Tamo stoji sledeće:
Pogledajte prilog 1201821

Dakle nakon što kaže da su Bugari poznati pod nazivom Miza u sledećoj rečenici Halkokondil izjavljuje veoma veoma bitnu stvar za srpsku istoriju, on kaže da su se zapadni Srbi i Tribali iako udaljeni geografski i različiti ujedinili pod jednim imenom

Pogledajte prilog 1201823

Divna i veoma bitna Halkokondilova izjava......:heart:

Kao i odvratno Kaldelisovo zamagljivanje Halkokondilovih reči u svrhu misinterpretacije......:evil:

Svašta. I dalje bespotrebno gubiš vreme na tim nekim prastarim izdanjima. Imaš Kaldelisa i imaš grčki izvornik, kao i rukopise. Ako te stvarno zanima, uzmi i istražuj umesto traćenja vremena bez ikakvog razloga i rezultata.

Ne postoji kod Halkokondila ama baš nigde nikakva rečenica Srbi, Sorbi i Tribali, niti uopšte išta slično. Pogledaj i sam bilo koji rukopis, štampani tekst, štagod. Izvlačiš stvari koje nikakvog smisla nemaju, i to sve samo sa ciljem da probaš očajnički pružiti nekakvu podršku svojim teorijama zavere. :roll:

Odnosno:

odvratno Kaldelisovo zamagljivanje Halkokondilovih reči u svrhu misinterpretacije......:evil:

Da, dobro si opisao sopstvene poteze.
 
Kada ovako nešto pročitam onda obavezno proverim i neki drugi prevod, u ovom slučaju Bleza de Vinjerea iz 1577. godine, lepe godine pre štampanja DAI.
Tamo stoji sledeće:

E, a inače, gle šta još piše u prevodu Bleza de Vižnera iz 1577. godine, lepe godine pre štampanja DAI; str. 44:

MrGreenHorvat.JPG


decadecncc.JPG

Ma da li je moguće. :namcor:
 
Где овде пише Сорби у грчком тексту?

Naravno, nigde. No, nije to poenta, nego što govorimo ovde o prevodu sa starogrčkog na latinski pa latinskog na francuski pa sa francuskog preko gugl trenslejt na engleski, jerbo čovek naravno ne zna ni francuski, pa Kole11 sa engleskog na pripjatski. I onda, eto, to treba birati iznad Kaldelisovog prevoda sa izvornika i to je nekome mnogo pouzdanije i tako osoba koja natuca nagađajući i uz pomoć gogle trenslejt optužuje ne znajući ni reč ni grčkog ni latinskog optužuje Kaldelisa da je napravio, citiram, neprecizni prevod i sa dosta grešaka.

U stvarnosti, latinski prevod Konrada Klauzera objavljen marta 1556. godine zapravo je taj koji je prilično loš i prepun grešaka. O tome je već bilo puno reči do sada i to će reći svi proučavaoci Halkokondila, od narvno prokazanog Antonija Kaldelisa pa na dalje. Još je izdavač Johan Oporin u predgovoru koji je januara 1559. godine sastavio za korpus vizantijskih izvora (objavljen nešto kasnije, 1562) bukvalno kukao zašto nije uporedno štampan grčki izvorni tekst sa latinskim.

Oporinsesa.JPG


Valekigf.JPG

Zapisao je Oporin, strašno jerbo bi mnogi delovi latinskog teksta mogli biti korigovani tako što bi oštro oko moglo da poredi tekst. Grčki tekst tek će dodati 1615. godine Johan Baltazar Baumbah, što će omogućiti korekcije Klauzerovog prevoda; da problema ima bili su očigledno svesni i Klauzerovi savrenemenici, a zapravo i sam Klauzer je kukao kako radi na nekom strašno lošem rukopisu:

Clauserhimself.JPG

luthersa.jpg

Ovo smo zapravo sve prošli već i to izuzetno detaljno na temi posvećenoj novoromantičarima. Kole11 samo sad pokreće, kao i uvek, iznova i iznova, potpuno iste teme otvarajući sa istim odavno poznatim tvrdnjama koje je nekoliko puta već izneo. Samo koristi priliku tj. povod da otvori temu; kako je ovo prva opšta i vrlo ozbiljna tema o Laoniku Halkokondilu na ovom potforumu odlučio sam da još jednom o ovim stvarima napišem koju; inače bih prosto ignorisao kao i uobičajeno.

Ali nije loše podsetiti se ovih stvari, kao i podvući ih; naravno, kako bismo i još jednom raskrinkali stvarne motive pojedinih, koji žele da hrane i nekako argumentuju krajnje iracionalne izmišljotine po kojima bi kada je Gutenberg sredinom XV st. izumeo štampariju trebalo sve da se štampa vrlo ekspertski, bez grešaka i istinoljubivo, da bi onda počeli ljudi u nekom trenutku da lažu i naknadnim izdanjima, koje su zapravo ispravke grešaka, navodno menjaju izvore. :navodnik: E sad, da li neko uzme editio princeps DAI 1611. godine ili famozni Berlinski kongres iz 1878. (ili možda Tajnu konvenciju iz 1881. godine) nebitno je; osnovna matrica ideje je uvek ista. Traga se za nekakvim datumom koji bi bio, tobože, prekretnica u falsifikovanju istorije. To se kod naših paraistoričara može često videti; ona Tamara Komazec u svojim predavanjima na tzv. Sedmorečju govori ljudima da uvek tragaju za što starijim izdanjima izvora jer su, citiram je, što stariji, to manje prepravljani. To je taj isti deretićevski credo koji Kole11 prati. Gotovo da nije moguće destruktivniji savet dati amateru koji pokušava da se interesuje za istoriju; Kole11 je savršeni i to vrlo slikoviti primer šta takve gluposti urade čoveku sa svim ovim listanjima starih (i preciznije, zastarelih) izdanja.
 
Poslednja izmena:
Nekoliko delova o Vlasima.

Knjiga VI:

IMG_20220814_172419.jpg


Za Vlahe oko planine Pind kaže da su slični kao i ovi Vlasi u Vlaškoj i da govore sličnim jezikom.

U I knjizi poluspontano deluje kao da priča o Vlasima u kontekstu slovenskog roda, ali ne navodi eksplicitno Vlase u slovenske narode:

IMG_20220814_173900.jpg

Ovo je verovatno posledica bogoslužbenih jezika, tj. crkvenoslovenskog, koji je bio da kažemo crkveni i politički jezik Vlaha.

Nešto detaljnije u knjizi II:

IMG_20220814_173447.jpg


Halkokondil kaže da Vlasi (Vlaške i Moldavije) govore istim jezikom kao i antički Rimljani i koriste njihove običaje, ali mu je potpuno nejasno kada su se doselili u ovu zemlju i nastanili je. Ništa pametno ne može da kaže o tom pitanju, samo da je načuo da su mešovitog porekla tj. da su se doselili u Dakiju iz raznih krajeva. Po stilu života i svim drugim aspektima su kao Italijani; oblače se i naoružavaju nalik antičkim Rimljanima.

Transilvaniju Halkokondil naziva Pajonodakijom. Pošto su Pajonci zapravo Ugri, to bi značilo po naški Ugrovlahija.

@Pravi Vlah
 
Poslednja izmena od moderatora:
Nekoliko delova o Vlasima.

Knjiga VI:

Pogledajte prilog 1205160

Za Vlahe oko planine Pind kaže da su slični kao i ovi Vlasi u Vlaškoj i da govore sličnim jezikom.

U I knjizi poluspontano deluje kao da priča o Vlasima u kontekstu slovenskog roda, ali ne navodi eksplicitno Vlase u slovenske narode:

Pogledajte prilog 1205172
Ovo je verovatno posledica bogoslužbenih jezika, tj. crkvenoslovenskog, koji je bio da kažemo crkveni i politički jezik Vlaha.
У твом цитату Халкокондил каже да Срби, Бугари, Илири (Босанци), Хрвати, Пољаци и Руси говоре један те исти језик. Не каже да Власи говоре тај језик.
 
Tačno, ali u kom kontekstu se pojavljuju Vlasi u naraciji?
Појављују се у географском списку: Јужни Словени, Западни Словени, Источни Словени. Усред те географије се налазе Власи. Халкокондил није инсинуирао језичке везе Влаха и Словена. Напротив.

А твоја опаска да је црквенослвенски био политички и цркени језик Влаха има смисла само ако такође кажеш да је политички и црквени језик Мађара, Немаца, Пољака, Швеђана, Ираца, итд био латински. Хоћу да кажем да треба разликовати говорни језик од језика на којим се водило писмо. Све до осамнаестог а у неким земаљама Европе све до краја деветнаестог века велика већина становништва је било неписмено. Немачки народ је слушао богослужје на латинском, законодавље се записивало на латинском, државна преписка се водила на латинском а никоме не пада на памет да их због тога сматра везаним са Италијанцима.
 
Netacno. Pajonci su Srbi.

Šta pričaš? Pajonsko kraljevstvo se prostire u Panoniji; sedište je u Budimu. Halkokondil piše da se Pajonci nastanjuju prostor od Čeha i Nemaca do Srba i Vlaha. Rimokatolici su i vlada im kralj Žigmund.

Još Halkokindil vrlo specifično kaže da imaju neki totalno čudan jezik koji nije nalik bukvalno niti jednom jedinom. Potpuno drugačiji od češkog, poljskog ili nemačkog (tj. već se tada primećivala ogromna razlika; da nije ni indoevropski).

Kakvi bre crni Srbi? Nedvosmisleno je jasno da je reč o Mađarima.
 
Šta pričaš? Pajonsko kraljevstvo se prostire u Panoniji; sedište je u Budimu. Halkokondil piše da se Pajonci nastanjuju prostor od Čeha i Nemaca do Srba i Vlaha. Rimokatolici su i vlada im kralj Žigmund.

Još Halkokindil vrlo specifično kaže da imaju neki totalno čudan jezik koji nije nalik bukvalno niti jednom jedinom. Potpuno drugačiji od češkog, poljskog ili nemačkog (tj. već se tada primećivala ogromna razlika; da nije ni indoevropski).

Kakvi bre crni Srbi? Nedvosmisleno je jasno da je reč o Mađarima.
Ма он прича о античким Пајонцима 100%.
 
Где овде пише Сорби у грчком тексту?
Piše Srbi i Tribali. Pod Srbima je Halkokondil podrazumevao germanske Srbe a pod Tribalima mezijske. I rekao je da su se oni ujedinili iako su bili teritorijalno udaljeni pod jednim imenom, Srbi.

Orbini dalje pojašnjava tu Halkokondilovu misao pa kaže da su Srbi Germaniju naselili iz tribalske Mezije, da bi se kasnije po rečima Ajmona iz Germanije spustili u Dalmaciju. U donjoj Panoniji su u 4.veku učestvovali u pobuni protiv cara Konstantina.

1660549519872.png


I ovo je još jedan dokaz prljavog prevoda takozvanog modernog naučnika Kaldelisa, gde je on čitavu, veoma bitnu po istoriju Srba, Halkokondilovu misao sveo samo na stav, Tribale zovu Srbima, što su inače u 15.veku znale i ptice na grani.......

Da ne bi pomišljao da troluješ, navešću i prevod Snježane Husić

Ti Sorabi pripadaju onima koje Laonik Halkokondil smješta u drevnu pokrajinu Tribala u sjevernoj Meziji. Prema tome, došavši sa sjevera, zauzeše velik dio Dalmacije (kako izvješćuje Aimon u 4. knjizi, poglavlju 1.). Za vladavine cara Konstantina, dakle u IV. stoljeću, nastavahu donju Panoniju, gdje se pobuniše protiv cara. No on im se (kako kaže Aventinus u 2. knjizi) obrati besjedom s propovjedaonice, te ih skloni na mir i na koncu ih umiri.


Istorija je zaista zanimljiva, evo recimo u ovom slučaju vidimo kako je Mers uzimao detalje od Halkokondila kada je dopisivao priču o Srbima u Porfirogenitov tekst........:namcor:
 
Pored Halkokondila, Orbini upućuje na drugi trag vezan za pitanje Srba, a to je Johan Aventin koji 1523. godine veruje da je prva Srbija nastala u Panoniji i da su je osnovali Sarmati servi, nakon poraza u krvavim ratovima protiv Sarmata libera i Rimljana.

Izvod iz Aventinovo knjige

1660563809231.png


Kao dokaz postojanja panonske Srbije, Aventin prilaže Seksta Rufusa (Festa), rimskog istoričara 4.veka, koji je Srbiju naveo kao jednu od pokrajina ili teritorija Panonije.
Takođe, Aventin navodi i Amijana Markelina, rimskog vojnika i istoričara 4.veka, kao osobu koja se bavila poreklom imena Srba.....
 

Back
Top