Pumpaj Dinstanović
Zaslužan član
- Poruka
- 104.980
Ako toliko već pričasmo o Ktesiji prema Fotiju, ne bi bilo zgoreg da prođemo i šta Fotije kaže o Herodotu. Herodotovom istorijom se bavi u 60. glavi Biblioteke:
Fotije kritikuje Herodota za prevelike digresije i oslanjanje na bapske priče, u čemu je istina nastradala.
Ono što je prilično interesantno jeste koliko je Fotije malo reči izdvojio za Herodota. Ovo što sam citirao iznad nije izvod iz 60. glave. Postavio sam njen kompletni sadržaj; bukvalno sve što je Fotije napisao na temu Herodota.
Ἀνεγνώσθη Ἡροδότου ἱστοριῶν λόγοι θʹ, κατὰ ἀριθμὸν καὶἐπωνυμίαν τῶν ἐννέα Μουσῶν. Ἰωνικῆς δὲ διαλέκτου κανὼν ἂν οὗτος εἴη, ὡςἀττικῆς Θουκυδίδης. Κέχρηται δὲ μυθολογίαις καὶ παρεκβάσεσι πολλαῖς, δι' ὧναὐτῷ ἡ κατὰ διάνοιαν γλυκύτης διαρρεῖ, εἰ καὶ πρὸς τὴν τῆς ἱστορίας κατάληψιν καὶτὸν οἰκεῖον αὐτῆς καὶ κατάλληλον τύπον ἐνίοτε ταῦτα ἐπισκοτεῖ, οὐκ ἐθελούσης τῆςἀληθείας μύθοις αὐτῆς ἀμαυροῦσθαι τὴν ἀκρίβειαν, οὐδὲ πλέον τοῦ προσήκοντοςἀποπλανᾶσθαι ταῖς παρεκβάσεσιν. Ἄρχεται δὲ τῆς ἱστορίας ἀπὸ τῆς Κύρου βασιλείαςτοῦ πρώτου Περσῶν βασιλεύσαντος, ὅθεν τε ἔφυ καὶ ὅπως ἐτράφη τε καὶ ηὐξήθη καὶἐβασίλευσε· καὶ κάτεισι μέχρι τῆς Ξέρξου βασιλείας καὶ τῆς κατὰ τῶν Ἀθηναίωνἐπελάσεως καὶ τῆς φυγῆς τῆς ἐκεῖθεν. Τέταρτος δέ ἐστιν ἀπὸ Κύρου Ξέρξης·δεύτερος γὰρ Καμβύσης καὶ τρίτος ∆αρεῖος. Ὁ γὰρ μεταξὺ Σμέρδις ὁ μάγος οὐκἀριθμεῖται τούτοις, ἅτε δὴ τύραννος καὶ οὐ προσήκουσαν αὐτῷ ἀρχὴν δόλῳ καὶἀπάτῃ ὑπελθών. ∆αρείου δὲ διάδοχος ὁ υἱὸς Ξέρξης, ἐφ' οὗ ἡ ἱστορία καταλήγει,οὐδὲ μέχρι τέλους τῆς αὐτοῦ προελθοῦσα βασιλείας. Ὁ δὲ Ἡρόδοτος ἐν αὐτοῖςτούτοις ἤκμασε τοῖς χρόνοις, ὡς ἄλλοι τε καὶ ὁ Σικελιώτης ∆ιόδωρος ἱστορεῖ.Λέγεται δὲ ἀναγινωσκομένης αὐτῷ τῆς ἱστορίας κομιδῇ νέον ὄντα παρὰ τῷ πατρὶΘουκυδίδην ἀκοῦσαι καὶ δακρῦσαι. Τὸν δὲ Ἡρόδοτον ἀποφήνασθαι ὡς εἴη ὁ παῖς, ὦὌλουρε, ὁ σὸς ὀργῶσαν ἔχων τὴν φύσιν πρὸς μαθήματα.
Čitamo devet knjiga Herodotove Istorije, koje su po imenu i broju iste kao devet Muza. On se može smatrati najboljim predstavnikom jonskog dijalekta, dok je Tukidid predstavnik atičkog. Njemu su drage bapske priče i digresije, koje su prožete šarmantnim sentimentalnostima, i ponekad zamagljuju pravilno sagledavanje istorije i njenu istinski karakter. Istina ne dozvoljava da se njena tačnost naruši bajkama ili prekomernim skretanjima s teme.
On započinje svoju istoriju sa Kirom, prvim kraljem Persije, opisujući njegovo rođenje, obrazovanje, mladost i vladavinu. Prati događaje do Kserksove vladavine — njegove ekspediciju protiv Atinjana i kasnije povlačenje. Kserks je bio treći koji je nasledio Kira, dok su prvi bili Kambiz, a drugi Darije. Smerdis mag se ne računa među njih, jer je bio tiranin koji je lukavo uzurpirao presto koji mu nije pripadao. Darija je nasledio njegov sin Kserks, s kojim istorija završava, iako se ne proteže do kraja njegove vladavine. Prema dokazima koje iznosi Diodor sa Sicilije, Herodot je i lično živeo u tom vremenu. Kaže se da je Tukidid, tada veoma mlad, kada je bio skupa sa svojim ocem prisutan na jednom od Herodotovih čitanja sopstvenog dela — zaplakao. Na to je Herodot uzviknuo: „Oh, Olore! Kako je tvoj sin željan učenja!“
Fotije kritikuje Herodota za prevelike digresije i oslanjanje na bapske priče, u čemu je istina nastradala.
Ono što je prilično interesantno jeste koliko je Fotije malo reči izdvojio za Herodota. Ovo što sam citirao iznad nije izvod iz 60. glave. Postavio sam njen kompletni sadržaj; bukvalno sve što je Fotije napisao na temu Herodota.
Hajde, probaj makar malo više truda da uložiš u čitanje sa razumevanjem.
