Nataša Rostova
Buduća legenda
- Poruka
- 44.083
Izgleda da i ovde ima mnogo humora
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Tǔta hertzogin von Crawaten?
:
Zamolila bih da mi neko objasni, kao laiku, u kontekstu teme porekla hrv grba šahovnice za šta je on konkretno bio vezan: za zemlju (teritoriju) ili za vladarsku kuću, dinastiju ?
Da li je neozbiljno, ako kažem da je svaki grb srednjeg veka, besmisleno posmatrati kao grb naroda ili neke nacije?
Ne bih uopšte da postavljam tekst jer je prepun gluposti Miroslava Granića, ali ako baš insistiraš (mada neće biti od kakve preterane koristi za utvrđivanje preciznih podataka): https://www.hop.com.hr/2017/10/31/m...-tko-je-potomak-hrvatskog-kralja-u-tom-gradu/
Evo i drugog grba.
Pogledajte prilog 497478
Nezavisno potpuno od teksta, živo me interesuju ovi (porodični?) grbovi iz reljefa.
То би требао бити хералдички банер Војиновића, односно Николе Алтомановића, који срећемо у домаћим хералдичким изворима од краја 16. века. Оно што је овде другачије, јесу тинктуре, које опет одговарају верзији грба коју су користили херцег-новски грофови Војиновићи (од XVIII века). Како се Ужице везује за средњовековне Војиновиће, који су га имали у свом поседу, а Никола Алтомановић је тамо и столовао. Нисам сасвим сигуран од када тачно датирају садашњи симболи града, грб и застава, али највероватније из периода деведесетих или двехиљадитих.
Hvala! Zapravo su me boje najvise zanimale. Znam da je grb Altomanovica prakticno fikcija (Orbina?). Grad je bukvalno okupan ovim zastavama pa sam pomislio da sam nesto propustio.
Pretpostavio sam da taj grb ne ide dalje od ilirskih grb. pa nema nekih pouzdanijih izvora npr. sa njegovog pecata. Ovo ovako je prilicno fiktivno sto ne iznenadjuje kad su u pitanju navedeni izvori. Uzicani su po dobrom starom 'wishful thinking' obicaju to prihvatili bez pogovora. Slika, ako dobro vidim je gules i or (crveno i zlatno)?
То су Војиновићи којима је припадао и гроф Иво Војновић, чијој породици је Беч признао средњевековно српско племство?
Шта представљају елементи на застави Ужица, која је симболика, зна ли се?
Пробах наћи за Петерсона, али не могах наћи ништа што би личило на шахиран штит... наравно, нађох немало других шахираних, и осим ако не постоји неки бољи разлог да тражимо везу између овог шведског племића и Хрватске, сам грб чак и да је идентичан, у овом случају није довољан разлог да дубље улазимо у истраживање.
Ево један, мислим чак и по челенци, идентичан неким примерима грба Хрватске.
![]()
Али овај грб припада извесној породици Краницки.
Тако је, готово је идентичан Штреловој реконструкцији, иако сам ја конкретно имао на уму један немачки грбовник.
![]()
То су Војиновићи којима је припадао и гроф Иво Војновић, чијој породици је Беч признао средњевековно српско племство?
Шта представљају елементи на застави Ужица, која је симболика, зна ли се?
Slučajno sam naišao na pominjanje porodice Spanheim koji su u 12 veku bili markgrofovi Istre. Koliko vidim, njihov grb je dosta sličan hrvatskom, a po podacima u pretraživanju izgleda da ga nismo spominjali na forumu i u okviru teme o hrvatskom grbu
https://hr.wikipedia.org/wiki/Spanheim
Da li bi ovo mogao biti izvor hrvatskog grba?
Bilo bi zanimljivo videti proces dokazivanja srednjovekovnog plemićkog porekla na ovim prostorima.
Ševron između tri orla nije redak u Evropi, kao uostalom ni većina ostalih heraldičkih simbola korišćenih na ovim prostorima, pa sve i da jeste autentičan, grb ne verujem da je imao neko posebno značenje van nekog, manje više uobičajenog ili očiglednog...šta god to podrazumevalo u 14.veku.
Naravno, sva je prilika da je i ovaj, kao i često korišćen grb Vojinovića(?), kasniji izum. Od Vojislava Vojinovića mislim da ima neki crtani apstraktni simbol na dokumentima iz Dubrovačkog arhiva, koji može (a i ne mora) biti neki heraldički simbol, a što se Nikole tiče, jedino heraldičko obeležije meni poznato (što ne mora da govori puno) je nekakav lav(?) na pečatu, vrlo slabo očuvan. takođe iz istog arhiva.
Занимљиво. Не знам откада им датира грб? Спанхајми или Спанхајмовцу су од 1122-1268 били војводама Корушке. И познатији су у историји словеначких земаља, што се види и по детаљније датим подацима на њиховој Википедији / Spanheimi.
Појава шаихираног грба у словеначким земаљама, подсећа и на једну од најстаријих забележених употреба грба Хрватске, где је у једном случају представљен укомпонован са грбовима Штајерске, Корушке, Крањске и грофова Цељских.
![]()
Инсбрук, 1495
. Jedan od najranijih takvih prikaza vezan je za znamenje, odnosno grb, koruškoga ogranka feudalnoga roda Sponheim (Spanheim). Dok je prikaz tvrđavnog zida s kruništem na novcu Filipa Sponheima, nadbiskupa Salzburga (1247-1256) i naslovnog vojvode Koruške, bio još uvijek samo predheraldički motiv, nešto kasnije formirano heraldičko znamenje istoga roda, umjesto zida s kruništem, sastoji se upravo od šahiranih polja. Ovaj primjer grba Sponheima potječe iz početka 14. stoljeća i jasno ukazuje na postupak likovnoga preoblikovanja (predheraldičkog) bedema, zabilježenog na novcu, u heraldički stilizirana šahirana polja naizmjenično kolorirana jednim metalom (srebro) i jednom bojom (crveno).
Mislim da je negde s početka 14 veka. Zanimljivo mi je tumačenje koje daje Mate Božić. Po njemu je hrvatski grb nastao od stilizovano obrađene slike tvrđavskih zidova gde bi "kockice" predstavljale cigle/kamenje u gradskim zidovima (?). To je, po njemu izvor nastanka grba Spanhajma a i hrvatskog zemaljskog grba. Autor grba bi bio neko iz vladarskog kruga cara Maksimilijana Habsburškog, koji je u sliku pretvorio pojam "predziđe kršćanstva" koji je po Božiću tad karakterisao Hrvatsku u svesti tadašnje Evrope (?)Ako se ne varam, Statler je istakao da zemlje u vreme feudalizma nisu mogle biti nosioci grba, nego jedino feudalci i njihove porodice.
Čini mi se da taj rad nisam video postavljen ni na Poreklu ni na Krstarici pa da ga postavimo ovde. Baš me zanima što mislite Valdorf i ti.
http://tomaarhidjakon.ffst.unist.hr/joomla/images/pleter/Bozic_Nastanak-hrvatskih-grbova.pdf