Грб и застава Црне Горе

Nije poznato kako, zašto i kada je alaj-barjak dobio svoju posljednju, treću po redu likovnu verziju. Od Berlinskog kongresa pa sve do početka I balkanskog rata, nema ni jednog izvora koji daje bilo kakav podatak o zajedničkoj crnogorskoj vojničkoj zastavi. (Moja napomena: Jovićević očigledno nije znao za Plamenčev opis iz 1882.godine, tako da ovdje griješi) Za to vrijeme formirane su čak četiri vrste novih zastava (bataljonske, brigadne, tvrđavske i dvorske) koje se u osnovnom likovnom sadržaju poklapaju sa starim alaj-barjakom. To je po svoj prilici, bio razlog se za njega potraži nova, specifična forma, forma jasno raspoznatljiva među svim ostalim. Rješenje je nađeno u crveno-plavo-bijeloj trobojci sa državnim grbom na srednjem plavom polju. Po horizontalnim poljima u tri boje, razlikovala se od svih vojničkih, a po grbu od takozvanih narodnih zastava. Alaj-barjak u novoj formi prvi put se pominje na početku I balkanskog rata. Pred polazak za Podgoricu „je novi alaj-barjaktar, g. por. Marko Zekov Popović, razvio pred dvor svoj barjak uz oduševljeno klicanje naroda, te je, držeći ga u ruci, uljegao u prvi automobil.“ („Glas Crnogorca“, br. 42 od 26. XI 1912.) Krajem aprila 1913. godine, u svečanim povorkama priređenim na Cetnju povodom zauzeća Skadra, počasno mjesto je pripalo alaj-barjaktaru. „Automobili su bili okićeni cvijećem i zelenilom, a u istima su se pored alaj-barjaka i trobojnica lepršale i dvije turske zastave kao ratni trofeji“. (Isto, br. 17 od 19. IV 1913.) Opisana scena ovjekovječena je i na fotografiji. Snimak je napravljen u trenutku dok alaj-barjaktar pobada trobojni barjak sa grbom na prednji dio automobila, dok su na zadnjim sjedištima već postavljene dvije razvijene turske zastave. Sve tri zastave, crnogorska u sredini, a turske sa strana, nose se u svečanoj povorci ispred Vojnog stana na Cetinju koju predvode kralj Nikola i prestolonasljednik Danilo. (DMC, Zbirka fotografija, bez inv. brojeva)
U inventaru ranijeg Državnog muzeja jedna crveno-plavo-bijela zastava sa grbom na srednjem polju vodi se kao „alaj-barjak Vrhovnog komandanta kralja Nikole“. Podatak je preuzet iz stare inventarske knjige. Zastava je zaista svečane forme i potpuno se podudara, bar u elementima koji se mogu kontrolisati, sa onim na fotografijama. Sa tri strane je oivičena sa zlatnim gajtanom sa resama. Dvoglavi orao je bijele, a lav i sve parafernalije, sem plavog šara, žute boje. Lav je ispod orla, okrenut na heraldičku lijevu stranu. Uz zastavu je kožni držač sa metalnim tulcem za koplje i crveno-plavo-bijelom trakom udešenom za prebacivanje preko ramena barjaktara. (DMC, Zbirka zastava, inv. broj 3204)
Još jedna zastava iz istog muzejskog fonda vodi se u zvaničnim knjigama kao alaj-barjak. U pitanju je pravougona (292x220sm) crveno-plavo-bijela trobojka sa dva lica. Bijeli dvoglavi orao na srednjem polju ima zlatne kljunove i kandže. Skiptar u desnoj kandži je zlatan, a šar u lijevoj tamnosiv sa zlatnim okovom i krstom. Na grudima orla je crveni štit sa zelenim podnožjem, a zlatni lav u hodu nalazi se na štitu i okrenut je na heraldičku desnu stranu. Ovaj navodni alaj-barjak je, po saopštenju antikvara iz Nice, Tura Mijovića, odnio kralj Nikola 1916. godine, kad je emigrirao iz Crne Gore. (DMC, Zbirka zastava, inv. br. 3250)
 
U fondu ranijeg Držvnog muzeja na Cetinju čuvaju se još dvije crveno-plavo-bijele trobojke sa grbom. To su, pored alaj-barjaka, jedine poznate zastave te vrste. Obadvije su nastale u periodu političkog djelovanja crnogorskog dvora i crnogorske vlade u emigraciji. Jedna je bila izvješena na zgradi crnogorskog diplomatskog predstavništva u Vašingtonu. Po podacima dobijenih od poklonodavca, sinovca ondašnjeg predstavnika u Americi dr. Anta Gvozdenovića, na ambasadi je prvobitno bila istaknuta trobojka bez amblema. Prema fotografiji, neki američki slikar naknadno je islikao masnim bojama orla i lafa. (DMC, Zbirka zastava, inv. br. 3252) Druga zastava, prema saopštenju poklonodavca Pera Šoća, uglednog crnogorskog političara i publiciste, „je od onih koje je izrađivala Crnogorska vlada za vrijeme boravka u Francuskoj u I svjetskom ratu.“ (Isto, inv. br. 3251 – Moja napomena: na str 129. Jovićevićeve knjige su fotografije trobojki – dvoglavi bijeli orao sa lavom na prsima na crvenom polju, koji gazi po zelenom podnožju. Jedina razlika je ta, što ova što ju je islikao Amerikanac ima knjaževsku a ne kraljevsku krunu kao ova druga.)
 
Moja promišljanja o trobojki sa grbom

Prva trobojka sa grbom javlja se na umjetničkoj slici događaja na Crnom kuku iz 1876. godine, i na njoj je grb sa porfirom, a lav na prsima orla je na čisto crvenom polju. Međutim nemamo nikakve druge potvrde, da se ovakva zastava sa grbom na porfiri ikad javljala! Takođe pitanje je kad je slika nastala, i ko je naslikao, a utvrđeno je da nije vjerno oslikala spomenuti događaj! Po ovom što je Jovićević napisao prva trobojka sa grbom proizilazi iz opisa Terezine Jenko iz 1897. godine. Ipak, na fotografijama iz 1896. (prilikom prošenja Jelene od Vitoria Emanuela) i 1899. godine (prilikom vjenčanja Danila i Jute-ilice od Meclenburg Sterlitza) jasno se vidi da je na dvorovima )i knjaževo i prestolonasljednikovom) isticana crvena zastava sa bijelim porubom i grbom! A da je crvena sa grbom isticana na dvoru i ranije imamo potvrdu kod Sundečića, Bogišića, Petkoviča, Plamenca ... Jovićević zaključuje da se radi o alaj-barjaku koji se ponekad ističe na dvoru, a on je usvojen u drugoj formi (trobojka sa grbom), da bi se razlikovao od bataljonske, brigadne zastave, tvrđavske i dvorske (ovo je paradoks, što bi se na dvoru isticao alaj-barjak, ako već postoji dvorska zastava? Drugo je Njegoševo vrijeme kad je alaj-barjak bio praktično jedina zastava uz plemenske barjake)! Alaj-barjak u novoj formi zaista jeste usvojen, ali po meni, teško da se to desilo te 1897. godine! Zašto? Pa zato, jer sam Jovićević sebe dovodi u kontradikciju - sam je ispravno zaključio da se bataljonske i brigadne zastave izrađuju tek 1900. godine, pa tako još ne postoji razlog da se alaj-barjak mijenja zbog njih te 1897. godine! Uostalom svojim opisom: lav na prsima orla na zelenom polju – odudara od nesumnjivog trobojnog alaj-barjaka đe je lav ispod orla! Da nije možda sam neprecizni opis Terezine Jenko pogrešno shvaćen i protmačen? Ona kaže: „Idući k Manastiru, uzdiže se veliki knjaževski dvorac, pred njim se vije zastava sa dvoglavim orlom: na sredini lav na zelenom polju“ – možda ovdje misli na crvenu zastavu sa orlom, dok nastavak „...unaokolo srpske boje: crvena, plava i bijela.“ podrazumjeva da su okolo, po kućama i girlandama, izvješene trobojke bez grba? Nemam precizan odgovor na ovo! Jedino vjerujem da ako je uistinu opisana trobojka sa grbom , u toj formi, ona tada nije bila alaj-barjak – po mom mišljenju!
Sledeća kontroverzna stvar je „takozvani“ (što naglašava i Jovićević) drugi alaj-barjak što se čuva u Državnom muzeju na Cetinju! Podatak da je to alaj-barjak, “koji je odnio kralj Nikola 1916. godine, kad je emigrirao iz Crne Gore“, ostavio je antikvar iz Nice, Turo Mijović, od koga je zastava otkupljena (ili je poklonio – to ne znam)! Po meni, nesumnjivo je da ta zastava nije bila alaj-barjak! Bar ne u Crnoj Gori do 1916. godine, tj. do njenog tadašnjeg sloma! Prvo, opis odudara od trobojnog alaj-barjaka koji se vidi na fotografijama, čak i na video zapisima iz 1912. i 1913. godine, a koji se i čuva u muzeju po podacima iz stare inventarske knjige kao takav (na kome je lav ispod orla)! Druga stvar, alaj-barjak se u mirnodopsko vrijeme čuva kod knjaza/kralja kao Vrhovnog komandanta vojske, a kad je rat – on ga predaje alaj-barjaktaru koji ga nosi u njegovo ime! Koliko znam te 1916. godine Crna Gora je bila uveliko u ratu, i alaj-barjak nije mogao biti kod kralja, jer ga je on predao alaj-barjaktaru, kod koga se tada i nalazio! Prema tome, nije ga ni mogao iznijeti iz zemlje! Taj alaj-barjak je možda napravljen u Francuskoj kao alaj-barjak crnogorske vojske koju je kralj Nikola namjeravao da obnovi, na čemu je on i radio (kao i tadašnja njegova vlada)! Pa su po ugledu na taj alaj-barjak počele kasnije (u početku su korišćene trobojke bez grba ili sa inicijalima i krunom) da se izrađuju nove državne zastave Crne Gore kako kaže i Pero Šoć - „od onih koje je izrađivala Crnogorska vlada za vrijeme boravka u Francuskoj u I svjetskom ratu“! Tako ćemo tu trobojku sa grbom i lavom na crvenom polju, koji gazi po zelenoj podlozi naći i u sobi generala Burnhama (koju ne mora da znači da je donio iz Crne Gore, čak je to malo vjerovatno – bio je šef misije u Crnoj Gori u periodu 1918-1920. kad se crnogorska zastava baš i nije lako mogla nositi Crnom Gorom - vjerovatnije je da je tu zastavu dobio od crnogorske vlade u egzilu sa kojom se susreo u Rimu 1922. godine, ili od nekog iz mnogobrojnih crnogorskih komiteta koji su djelovali širom planete); a viđet ćemo je i u kadru filma Vladimira Popovića „Voskresenja ne biva bez smrti“ đe je zastava jasno zumirana, i za koju je rečeno da je to državna zastava Crne Gore! Zanimljivo je da za vrijeme boravka dvora i vlade u emigraciji, crvena zastava sa bijelim porubom i grbom gubi svoju civilnu funkciju koju je imala do 1916. godine kao dvorska (koja se vijorila na Dvoru i Vladi)! Spajanje grba i trobojke je možda učinjeno po uzoru na ruskog cara Nikolu II, koji je 1914. godine ukazom modifikovao trobojku, tako što joj je u gornjem uglu dodao žuti kvadrat sa ruskim dvoglavim, tada crnim orlom! To je učinio da naglasi jedinstvo Cara i naroda u tim teškim trenucima! Jedna od ovih trobojki sa opisanim crnogorskim grbom (đe je lav na crvrno-zelenom štitu, na prsima orla) čuva se i u Narodnom muzeju u Beogradu, i tamo stoji da se vijorila na dvoru kralja Nikole – ne kaže se kom dvoru – na Cetinju ili u emigraciji, ni odakle taj podatak, ni ko je donirao muzeju! Kruna na orlu je kraljevska, i identična je zastavi koju je muzeju na Cetinju poklonio Pero Šoć. Jedino što ova u Beogradu ima sačuvano koplje o kome je zastava pričvršćena! Koplje je metalno, i na njegovom vrhu imamo jednoglavog pozlaćenog orla sa raširenim krilima, a provučena su na vrhu koplja i dva gajtana prepletene crveno-plavo-bijele boje, koji se završavaju ukrasnim kićenkama! Vidi se da je zastava bila svečane forme. Ipak sve ove tri zastave su malih dimenzija (Jovićević ne daje dimenzije u svojoj knjizi, ali sam to zapazio kad sam vidio ove dvije u Muzeju na Cetinju ) da bi služile za isticanje na dvoru! Ja sam lično do skoro mislio da je ta zastava sa grbom mogla biti državna zastava Crne Gore – praveći analogiju sa Srbijom! I Srbija u ustavu opisuje, baš kao i Crna Gora samo narodne boje, ali „Zakonom o državnom grbu“, jasno definiše da je njen grb sastavni dio državne zastave. A da zastava sa grbom u tom periodu ipak nije predstavljala Crnu Goru u inostranstvu (za razliku od Srbije), bar do 1916 godine, svjedoče mnogobrojne razglednice, fotografije, heraldički almanasi itd. A vidi se da ta trobojka sa grbom nije korišćena odmah ni u egzilu; na sjedištu Vlade u Bordou istaknuta je trobojka sa inicijalima i krunom, a sam sinovac Anta Gvozdenovića iznosi da je na ambasadi prvobitno bila istaknuta trobojka bez amblema, a tek naknadno prema fotografiji, neki američki slikar je islikao masnim bojama orla i lava. Konzulat u SAD postoji čini mi se od 1916.g. (nisam siguran), a ambasada tek od 1. avgusta 1918. godine, kada je i Gvozdenović imenovan za ambasadora! Ja mislim da je vjerovatno da trobojka sa dvoglavim orlom sa lavom na prsima i nije postojala u Crnoj Gori do 1916. godine, već da je napravljena u egzilu! Ako je ipak i postojala ovakva zastava u Crnoj Gori, u ovoj formi do 1916. godine, preostaju dva logična objašnjenja: 1. Da je dvorska zastava promijenjena neđe poslije 1910. godine (mada je to po meni malo vjerovatno, na proglašenju Nikole za Kralja u avgustu 1910. godine - na dvoru, kao i Vladinom domu su istaknute crvene zastave sa bijelom bordurom i grbom, a i McCandless i Grosvenor's u svom djelu “Flags of the World” – 1917g. ističu da je državna zastava Crne Gore tada bila upravo crvena zastava sa grbom i bijelim rubom) 2. Jedino što preostaje kao objašnjenje je da je to lični barjak (kraljevska standarta) kralja Nikole, koji je ponio sa sobom u Francusku – a prema njemu je, ne odmah, već vremenom, napravljen niz identičnih zastava! Ta zastava (tj. zastave) je korišćena kao nova dvorska, vladina, ali i državna zastava (ističe se na diplomatskim poslanstvima) Crne Gore u emigraciji! Zabludu da je trobojka sa grbom dvorska zastava (po mo mišljenju) je nenemjerno plasirao Princ Dimitrij Romanov u svojoj knjizi iz 1988. godine, đe navodi da je trobojka sa bijelim orlom i inicijalima ispod njega (vjerovatno omaška) usvojena kao Kraljevski standard 1911. godine – moguće je, čak i vrlo vjerovatno da je on ustvari opisao novi alaj-barjak iz te ili vjerovatnije naredne godine, što je pogrešno shvaćeno kao dvorska zastava (na engleskom „royal standard“ znači – dvorska zastava). To je nekritički prihvatio i Zigotto naredne 1989.godine, koji čak navodi da je nova dvorska zastava usvojena 1900. godine – međutim, fotografije iz tog perioda mu ne daju za pravo! Poslije toga se našao Markuš, koji je to što se na jednoj od tih trobojki nalazi knjaževska kruna – predstavio kao sigurnu potvrdu da je Zigoto bio u pravu, i da je proglašenjem za Kraljevinu, dvorska zastava promijenila krunu izviše orla u kraljevsku. A u stvari nije znao (ili je znao), da je baš taj grb na zastavi iscrtao onaj Amerikanac po nekoj starijoj slici grba, tek neđe 1918. godine! Pa je onda iskonstruisao da je alaj-barjak knjaževska standarta (što je možda i tačno), koju je kao takvu 1910 godine zamjenila trobojka sa inicijalima i krunom (što je netačno) – sve u cilju da istakne da je državna zastava bila trobojka bez aplikacija (sa čim se djelimično slažem), kao i da dokaže da crvena zastava sa bordurom i grbom nikada nije imala nikakvu civilnu funkciju (sa čim se apsolutno ne slažem)!
 
-Državna zastava u periodu od kraja 1880. pa do početka 1916. godine je bila (po meni) trobojka sa inicijalima vladara i krunom ( koja je bila ujedno i trgovačko-pomorska) i ona je predstavljala zemlju u inostranstvu!
-Narodna (civilna) zastava je bila trobojka bez aplikacija i služila je za upotrebu od građana prilikom svadbi, proslava itd, kao i za kićenje gradova! Isticana je i na zdanjima nižih državnih organa (Upravama oblast) Ponekad (ali rijetko) je isticana i u inostranstvu u funkciji državne zastave!
-Dvorska zastava u tom periodu bila je crvena sa bijelim porubom i grbom, koja je isticana na dvoru, ali i sjedištu vlade (a bila je i duže vrijeme u istoj formi kao i alaj-barjak, tvrđavska, brigadna i bataljonska zastava). Zbog toga što je isticana na najvažnijim državnim zdanjima (Dvoru, Vladi, a u periodu 1910-1916. i Skupštini, jer je bila u istoj zgradi u kojoj i Vlada) katkad je nazivana i državnom, u domaćim, ali i inostranim izvorima, iako je to pogrešno, ako pod državnom zastavom podrazumjevamo zastavu koja predstavlja zemlju na međunarodnoj sceni!

Kad bi danas vaskrsli Knjaževinu/Kraljevinu Crnu Goru na zgradama UN, OSCE, MMF itd., kao i prilikom međunarodnih sportskih takmičnja – bila bi istaknuta kao njena zastava trobojka ( sa krunom i inicijalima vladara)! A na Dvoru, Vladi (eventualno i Skupštini) bila bi istaknuta crvena sa bijelom bordurom i grbom!

U egzilu (negdje poslije 1916. godine) Crna Gora će usvojiti novu državnu i dvorsku zastavu – trobojku sa bijelim dvoglavim orlom i lavom na prsima na crveno-zelenom štitu, mada će nastaviti da se uporedo sa njom koriste i trobojke – sa inicijalima vladara i krunom i ona bez aplikacija!

Želim na kraju da naglasim je moj stav u vezi sadašnje zastave Crne Gore pozitivan – smatram da je ona istorijski utemeljena i da je ne treba mijenjati! Tako da ovo što sam iznio nije moj poziv za promjenu sadašnje državne zastave! Ovdje sam se samo potrudio da dođem do istine kakva je bila zastava (bolje reći zastave) Knjaževine/Kraljevine Crne Gore! Mislim da sam najbliži istini! Ali to ne znači da me vremenom neki novi argumenti neće razuvjeriti da nisam u pravu!
 
Evo linka đe se vidi da je na dvoru isticana crvena zastava sa bijelom bordurom i grbom po sredini - tu su i razglednice, fotografije i novinski članci prilikom prosidbe Jelene 1896., godine, vjenčanja Danila 1899. godine (da vas ne zbuni plavo-bijelo-crvena trobojka na dvoru - to je zastava Meclenburg-Sterlitza), prolašenja za Kraljevinu 1910. itd., kao i dvorca Princa Mirka na Kruševcu u Podgorici, a vidi se dvorska zastava i na pročelju Vladinog doma 1910. godine!

https://www.facebook.com/album.php?aid=7058&id=100001987575816&l=5cf2e9f3c4
 
Evo i linka sa razglednicama i heraldičkim publikacijama za crvenu zastavu sa grbom i bijelim porubom! U nijima će se naći različiti opisi za njenu funkciju! U ne malom broju njih naći će se da je ona državna zastava - o čemu se radi? Već smo upoznati sa Plamenčevim opisom iz 1882. godine "nekom strancu za knjigu od zastava"! Taj stranac je najvjerovatnije bio Amerikanac koji je publikovao iste 1882. godine identične zastave koje je opisao Plamenac! (možete naći u galeriji) To će se kasnije prenositi iz publikacije u publikaciju! Plamenac je rekao da je alaj-barjak državna zastava te 1882. godine jer je trobojka uspostavljena kao takva tek krajem 1880. godine i na nju se još uvijek gledalo kao na novitet - bilo je potrebno da prođe određeno vrijeme da je Crnogorci i prihvate u potpunosti!

https://www.facebook.com/album.php?aid=7022&id=100001987575816&l=07b1a6f107
 
Casino Royal:
-Državna zastava u periodu od kraja 1880. pa do početka 1916. godine je bila (po meni) trobojka sa inicijalima vladara i krunom ( koja je bila ujedno i trgovačko-pomorska) i ona je predstavljala zemlju u inostranstvu!
Kliknite za proširenje...
Ovo nije tačno, izvori govore drugačije.

-Dvorska zastava u tom periodu bila je crvena sa bijelim porubom i grbom, koja je isticana na dvoru, ali i sjedištu vlade
Kliknite za proširenje...
Pa su Crnogorci na Skadru i u balkanskim i u I svjetskom ratu se borili pod dvorskom zastavom? Da ova logika nije malo nevjerovatna?
 
D U K Lj A N I N:
Ovo nije tačno, izvori govore drugačije.

Pa su Crnogorci na Skadru i u balkanskim i u I svjetskom ratu se borili pod dvorskom zastavom? Da ova logika nije malo nevjerovatna?
Kliknite za proširenje...

DUKLJANINe, niko ne spori da je vojska koristila alaj-barjak!

I trobojka i alaj-barjak imaju dugu zajedničku istoriju u Crnoj Gori, oba imajući temelje kod knjaza Danila! Jedino što je alaj-barjak samo jedno vrijeme bio državna zastava, i to samo u nedostatku prave, nacionalne zastave. Velika je manipulacija pozivajući se na narodno predanje kako bi se utvrdilo da je Mitropolija sačuvala crnogorski stijeg: bijelog dvoglavog orla na crvenoj podlozi iz srednjeg vijeka kako bi se promovisala moderna zastava iz političkih razloga (i to čak, mijenjajući boju orla iz bijelog u žuti i ni pri tome ne ostajući dosljedno)! Ako govorimo o zastavi koja je najukorjenjenija u Crnoj Gori i sa najdubljom tradicijom, onda možemo samo govoriti o krstaš-barjaku!

P. S. Veliko hvala Casino Royal, lijepo je da forum dobije još jednog konstruktivnog člana naše zajednice; trolova i ljudi sa skrivenom agendom već ima previše.
 
Casino Royal:
Želim na kraju da naglasim je moj stav u vezi sadašnje zastave Crne Gore pozitivan – smatram da je ona istorijski utemeljena i da je ne treba mijenjati! Tako da ovo što sam iznio nije moj poziv za promjenu sadašnje državne zastave! Ovdje sam se samo potrudio da dođem do istine kakva je bila zastava (bolje reći zastave) Knjaževine/Kraljevine Crne Gore! Mislim da sam najbliži istini! Ali to ne znači da me vremenom neki novi argumenti neće razuvjeriti da nisam u pravu!
Kliknite za proširenje...

Po tvom mišljenju je OK ako su za donošenje zastave koristili tri različita uzora: (1) crvena podloga, (2) grb doma Petrović-Njegoš i (3) zlatna boja orla?

Zar nije bolje rješenje koje je ukorjenjenije u veksilološkoj tradiciji Crne Gore? :think: Pri tome mislim na onu soluciju koju su 2004. godine predlagali gotovo svi - počev od sadašnjeg crnogorskog premijera Igora Lukšića, preko šefa državne zajednice Svetozara Marovića i predsjednika same Crne Gore Filipa Vujanovića, te parlamentarnog lidera DPS-a Miodraga Vukovića. Čak se i Milo Đukanović bio složio sa tim predlogom, a i javnost je bila pripremana za takvu promjenu: grb je trebao biti samo preuređen da konačno liči na nešto, kao što su to krajem prošle godine učinili u Srbiji, ako si zapazio, te postavljen na tadašnju državnu zastavu.
 
D U K Lj A N I N:
Ovo nije tačno, izvori govore drugačije.

Pa su Crnogorci na Skadru i u balkanskim i u I svjetskom ratu se borili pod dvorskom zastavom? Da ova logika nije malo nevjerovatna?
Kliknite za proširenje...

Dukljanine, ono što sam dao kao rezime su samo civilne zastave Knjaževine/Kraljevine Crne Gore! Sem njih postoje i vojne: alaj-barjak, brigadni, bataljonski i četni barjaci; svaka od tih zastava ti je opisana ponaosob u mojim prethodnim prilozima!
Ovdje bih istakao da teza koja se provlači da su crvene zastave bile isključivo vojne – nije tačna, kao što se vidi imale su i civilnu funkciju (dvorska, gradska ili tvrđavska)! A postojala je i vojnička trobojka – zadnja varijanta alaj-barjaka je trobojka sa grbom!

Nijesu Crnogorci ratovali pod Skadrom pod dvorskim zastavama – one su tada bile istaknute na dvorovima! Crnogorska vojska je ratovala pod svojim brigadnim i bataljonskim barjacima! A na skadarskoj tvrđavi je istaknuta crnogorska tvrđavska (gradska) zastava! To što je tačno je da su ove zastave bile iste likovne forme (crvena zastava sa bijelim porubom i grbom), ali su bile različitih dimenzija i izrađivane su od različitih materijala!

Upravo zbog te identične likovne forme je i promijenjena ista ta forma za zadnju varijantu alaj-barjaka, koji je bio specifična (unikatna) zastava! Da je tada alaj-barjak bio trobojka sa grbom, sem ovih pisanih izvora koje sam priložio svjedoči i TV i foto arhiva sa skadarskog ratišta iz tog doba! A to što alaj-barjak nijesi mogao viđeti na svakom koraku nije ništa čudno – postojao je samo jedan alaj-barjak, on je bio jedinstven i ponavljam samo jedan, čuvao se kod knjaza u dvoru za vrijeme mira, a nosio ga je alaj-barjaktar kada je bio rat ispred sve vojske – to je tada bio Marko Zekov Popović! A brigadinih zastava je bilo oniliko koliko je bilo brigada, bataljonskih onoliko koliko je bilo bataljona itd ... Jedino što ostaje kao nedoumica je da li je trobojni alaj-barjak usvojen neđe oko 1895 – pred pravljenje brigadnih i bataljonskih barjaka, kako misli Jovićević, ili je napravljen tik pred početak balkanskih ratova 1912. godine – kako iznosi princ Dmitrij Romanov, što i ja mislim da je vjerovatnije!

A da je trobojka korišćena u inostranstvu kao državna zastava – pogledaj da se vije na izložbi EXPO 1905. godine u Liježu, na danu Crne Gore u Njujorku 1918. godine itd. Pokaži mi jednu fotografiju da se vidi da su Crnogorci istakli crvenu zastavu sa grbom u inostranstvu u tom dobu – na konzulatima, manifestacijama itd.!? Ili makar pisani trag!?
Pozdrav!
 
Slaven777:
DUKLJANINe, niko ne spori da je vojska koristila alaj-barjak!

I trobojka i alaj-barjak imaju dugu zajedničku istoriju u Crnoj Gori, oba imajući temelje kod knjaza Danila! Jedino što je alaj-barjak samo jedno vrijeme bio državna zastava, i to samo u nedostatku prave, nacionalne zastave. Velika je manipulacija pozivajući se na narodno predanje kako bi se utvrdilo da je Mitropolija sačuvala crnogorski stijeg: bijelog dvoglavog orla na crvenoj podlozi iz srednjeg vijeka kako bi se promovisala moderna zastava iz političkih razloga (i to čak, mijenjajući boju orla iz bijelog u žuti i ni pri tome ne ostajući dosljedno)! Ako govorimo o zastavi koja je najukorjenjenija u Crnoj Gori i sa najdubljom tradicijom, onda možemo samo govoriti o krstaš-barjaku!

P. S. Veliko hvala Casino Royal, lijepo je da forum dobije još jednog konstruktivnog člana naše zajednice; trolova i ljudi sa skrivenom agendom već ima previše.
Kliknite za proširenje...

Slavene, ne bih se baš složio sa tobom da predanje o Crnojevićkom stijegu tek tako treba odbaciti! Ivan Crnojević je imao stijeg – ali za vrijeme njegove vladavine nememo nijedan podatak o njegovom izgledu! Ipak predanju daje značaj svjedočanstvo Jerolima Buće iz 1711.g. da je vladika Danilo tada koristio crvenu zastavu sa dvoglavim orlom (boja orla je nepoznata)! Tim prije što znamo da je vladika Danilo zaista vaskrsao tih godina grb Crnojevića – to znači da je i tada postojalo predanje o crvenom stijegu sa dvoglavim orlom kao o Crnojevićkom! Uprkos tome što nećemo naći potvrdu o postojanju ove zastave u nekom drugom izvoru, to ne znači da ga treba ignorisati – u cijelom razdoblju od 1687. pa do 1858. godine imamo svega par opisa crnogorskih zastava, od kojih su iole precizniji svega 3 – uz ovaj iz 1711. godine, tu ubrajam i onaj o zastavi Šćepana Malog iz 1768. godine i Bjazoletov opis iz 1838. godine! Ovo što danas mitropolija čuva je replika tzv. zastave Crnojevića izrađena devedesetih godina, upravo na osnovu predanja!
Inače u pravu si da je „krstaš“ istorijski najutemljenija crnogorska zastava – nema potrebe da to dokazujemo! Ipak kada je knjaz Nikola smogao snage da zbog njega promijeni 1880. godine trgovačko-pomorsku zastavu, složit ćemo se da bi danas bio čist anahronizam da krst bude jedini i osnovni simbol građanske Crne Gore, u kojoj živi oko 20-ak procenata nehrišćanskog stanovništva!
 
Slaven777:
Po tvom mišljenju je OK ako su za donošenje zastave koristili tri različita uzora: (1) crvena podloga, (2) grb doma Petrović-Njegoš i (3) zlatna boja orla?

Zar nije bolje rješenje koje je ukorjenjenije u veksilološkoj tradiciji Crne Gore? :think: Pri tome mislim na onu soluciju koju su 2004. godine predlagali gotovo svi - počev od sadašnjeg crnogorskog premijera Igora Lukšića, preko šefa državne zajednice Svetozara Marovića i predsjednika same Crne Gore Filipa Vujanovića, te parlamentarnog lidera DPS-a Miodraga Vukovića. Čak se i Milo Đukanović bio složio sa tim predlogom, a i javnost je bila pripremana za takvu promjenu: grb je trebao biti samo preuređen da konačno liči na nešto, kao što su to krajem prošle godine učinili u Srbiji, ako si zapazio, te postavljen na tadašnju državnu zastavu.
Kliknite za proširenje...

Po mom mišljenju današnjoj Crnoj Gori su preostale samo dvije zastave sa istorijskim utemeljenjem, da bi mogle danas biti državne – trobojka (sa grbom ili bez njega) i crvena zastava sa grbom! Istorijski su utemeljene obije! I ne slažem se da je trobojka utemeljenija od ove crvene sa grbom! Na osnovu čega iznosiš takvo mišljenje? Po meni, na osnovu ovih istorijskih izvora utemeljne su obije podjednako! Trobojka se javlja od 1858. (mada je ovo diskutabilno, ali u svakom slučaju od 1880.godine), a od te godine je knjaz Danilo (zasigurno) ustanovio i crvenu zastavu sa grbom! Te dvije zastave su za vrijeme Knjaževine/Kraljevine išle, da kažemo „ruku pod ruku“ – u ideološkom smislu tada nijesu bile suprostavljene jedna drugoj!
Ideloško suprostavljanje ove dvije zastave jedna drugoj počinje od 1991. godine!
Tada je LSCG kao suverenističke simbole vaskrsao ove crnogorske crvene zastave (sa grbom i krstom)! Oni su na simboličkoj ravni trebali da znače i vaskrsavanje crnogorske države koja je nestala 1918. godine, kada i ovi simboli bivaju zabranjeni (dok će trobojka nastaviti da živi u raznim oblicima do te 1991. godine), dok su u političko-praktičnoj ravni bili pogodni jer su bili u likovnom smislu različiti od simbola Srbije! Njih će vremenom prihvatiti i ostale suverenističke strukture (SDP, Matica, Pen itd), a od 1997. godine prihvata ih i Đukanovićev DPS, istina najprije stidljivo, a vremenom sve otvorenije – da bi bili i prihvaćeni kao državni 2004. godine! Time je i najavljen referendum o nezavisnisti! Tako da oni u periodu od 15 godina (1991-2006.), koji i nije baš tako mali, postaju jasni simboli suverenističkog pokreta!
Sa druge strane od 1991. godine trobojke (sa raznim simbolima ili bez njih, i to i u jugoslovenskoj i u crnogorsko/srpskoj varijanti) postaju simboli unionističkog pokreta, koji simboliše težnju Crne Gore da nastavi život u zajedničkoj državi sa Srbijom i eventualno drugim jugoslovenskim ili srpskim republikama koje to žele!
Šansa za kopromis oko zajedničkih simbola između ova dva ideološki suprostavljena pokreta je propuštena 1993. godine! Tada je DPS najprije predložio da zastava Crne Gore bude trobojka sa grbom! Za taj prijedlog su bili, sijećam se: Momir Bulatović, Milo Đukanović, Modrag Vuković, tadašnji ministar prosvjete Obradović, ministar spoljnih poslova Samardžić (čini mi se) itd. Ipak uslijed pritiska prosrpske struje unutar DPS, a ispred nje su najeksponiraniji bili Zoran Žižić i Svetozar Marović, potpomognuti Narodnom i Srpskom Radikalnom Strankom DPS ipak predlaže trobojku bez grba! LSCG i SDP su tada na sjednici predložili amandmane da se napravi kompromis – da se na trobojku aplicira grb, međutim on je odbijen! Da je tada kompromis prihvaćen suverenisti bi na svojim skupovima nosili i trobojke sa grbovima – i crvena zastava sa grbom ne bi postala simbolom suverenističkog pokreta! Tako da ne bi bilo potrebe da se pred referendum mijenja zastava! I to bi i danas najvjerovatnije bila crnogorska zastava!
Ovako ipak nije, a logično je i što nije! Zastave su same po sebi simboli! Oni simbolišu istorijsko trajanje određene države, ali i u vrijeme usvajanja njene tadašnje težnje i aspiracije! Da li bi bilo logično, i istorijski pravedno da je danas simbol suverene Crne Gore zastava - koja je u ne malom istorijskom periodu, simbolisala težnju da ona ne bude suverena država? Da danas zastava Crne Gore ne bude ona koju su nosili suverenisti, koji su sa njom preplavili trgove - već da ode u muzej? A da zastava bude trobojka (sa grbom ili bez njega) – koju su nosili oni koji su suverenoj Crnoj Gori rekli - ne?
Sa druge strane i praktično je da je današnja zastava Crne Gore crvena sa grbom – zamisli da je zastava suverene Crne Gore crveno-plavo-bijela trobojka sa krunisanim dvoglavim bijelim orlom po sredini? Izuzev dobrih poznavalaca heraldike, najveći dio čovječanstva bi je miješao sa zastavom Srbije!
Što se tiče zakonskog utemeljenja, ono je nesporno – ovi simboli su usvojeni prostom većinom u parlamentu, a potvrđeni su dvotrećinskom većinom kada je usvajan Ustav – sve od zakonskih izabranih predstavnika građana - koji su i izabrani da usvajaju zakone! Na takav način mogu i da se promijene - pristalice trobojke samo treba da dobiju većinu na izborima!
Uostalom podrška sadašnjim simbolima raste, iako ne tempom koji bih ja volio – danas ih po istraživanjima javnog mijenja podržava 62% od ukupnog broja stanovnika Crne Gore!
Što se tiče promijene boje orla – po meni tu se pretjeralo! Ja lično bih više volio da je orao ostao bijele boje! Uostalom kao takovog su ga i suverenisti nosili na zastavama do 2004. godine! Orao je za vrijeme Knjaževine/Kraljevine nesporno bio bijeli – po ugledu na boju Nemanjićkog orla u ilirskim grbovnicima, koja je od njih i preuzeta! Za razliku od tadašnje Crne Gore, ova današnja je uzela zlatnu boju orla Crnojevića iz tih istih ilirskih grbovnika! Što mu i daje istorijsko utemeljenje! Naravno, govorili smo o tome da ne znamo autentičnu boju orla Crnojevića u njihovo vrijeme, ali ne znamo ni Nemanjića! Tako, da ako je Srbija uzela boju orla Nemanjića iz ilirskih grbovnika - što ne bi i Crna Gora danas mogla uzreti boju Crnojevića iz tih istih ilirskih grbovnika?
Da se razumijemo, nije to danas politička elita Crna Gore uradila ni zbog Crnojevića, ni zbog Nemanjića – već zbog toga da bi se današnji grb što više razlikovao od grba Srbije! Da je Srbija uzela zlatnog orla pozivajući se na Lazareviće, ja vjerujem da bi Crna Gora zadržala bijelog orla – tad joj Nemanjići ne bi smetali :-)
Inače kombinovanje različitih istorijskih simbola i mijenjanje njihovih boja nije nerijetko i nepoznato, niti je protivno heraldičkim pravilima!
Evo, i Srbija je 1882. godine iskombinovala svoja dva istorijska grba – krst sa ocilima i dvoglavog orla - ne vidim da je tu ništa sporno!
Takođe, današnja Rusija je zadržala u originalu grafički izgled grba Ruskog carstva, ali mu je promijenila boje – tako je danas usvojila zlatnog dvoglavog orla na crvenom štitu, koji je bio grb Rusije u drugoj polovini XVII vijeka, a odbacila je dvoglavog crnog orla na zlatnom (ponekad srebrnom) štitu, koji je bio grb Rusije tokom XVIII, XIX i početkom XX vijeka! Slično je uradila i Crna Gora 2004. godine! A recimo Austrija je poslije 1918. godine odbacila u potpunosti dvoglavog orla i usvojila jednoglavog!
Ili evo proimjera što se tiče zastava - državna zastava Njemačke konfederacije od 1866., a od 1871. godine Njemačkog carstva - bila je crno-bijelo-crvena trobojka, koja je to i ostala do 1918. godine! To je prva državna zastava Njemačke od njenog postanka! Pa Njemci danas nemaju kompleks što ta zastava i danas nije njihova državna zastava, već je to druga zastava, koja je takođe istorijski utemeljena! Ili recimo današnja Austrijska zastava nije i nekadašnja njena državna zastav a - crno-žuta, već druga – takođe istorijski utemeljena! Ima ovakvih primjera dosta!
Pozdrav!
 

http://freepages.military.rootsweb.ancestry.com/~worldwarone/WWI/Flags/
Flags-sm.jpg
 
D U K Lj A N I N:

http://freepages.military.rootsweb.ancestry.com/~worldwarone/WWI/Flags/

Flags-sm.jpg
Kliknite za proširenje...

Genijalno! Ovim si me argumentom razuvjerio da nijesam u pravu :-)

Uzgred, pravo da ti kažem čudim se što si izbacio ovu razglednicu (eto sam je i ja objavio u galerijama za koje sam postavio linkove - ništa nijesam krio)! Mogao si iskopirat i neku od mene đe za crvenu zastavu sa grbom piše "state flag" - objasnio sam i zašto je to tako, da se ne ponavljam!

Inače na ovoj zastavi se vide i: ratna japanska zastava (ne državna), ratna pomorska zastava Rusije (ne državna), ratna i dvorska zastava Siama (ne državna), ratna i dvorska zastava Italije (državna ima štit bez krune na trobojci), dvorska zastava Grčke (državna nema krunu u sredini), dvorska zastava Belgije (državna nema grb u sredini), dvorska zastava Srbije (ne državna), dvorska zastava Rumunije (državna neme grb)!

Stvarno počinješ da me oduševljavaš :-)
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

H
Antisemitizam i uzroci
Odgovora
16
Pregleda
458
Harvat
H
Nina
Alimpije Vasiljević i Rusija
Odgovora
3
Pregleda
213
Nina
Nina
Š
  • Zatvorena
Tito i Pavle Vuisić
Odgovora
1
Pregleda
203
đavolčić
đavolčić

Back
Top