Mislim da se razumemo. I ja sam rekao da mi se neke stvari ne sviđaju.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ja sam lepo napisao da ne sudim o naučnoj kompetentnosti pojedinih predavača, gde sam pre svega mislio na Kljosova i Živanovića. Termin pseudo-nauka sam upotrebio za
ono što su organizatori konferencije napisali u tekstovima kojima se najavljuje konferencija, na primer u
http://dejanlucic.net/sr/images/1 - 1 srp PRVA INFORMACIJA O KONFERENCIJI I MANIFESTACIJI-1.pdf
Mogu da analiziram besmislice u delu tog teksta koji zalazi u oblast moje kompetencije (predajem i istražujem u oblasti matematike i računarskih nauka), ali neću da vas
opterećujem time jer nije vezano za ovu temu. Pogledajte ovaj tekst i kažite gde tu ima nauke, ja je nisam našao.
Po Kljosovu imamo povratni talas R1a.
Otkud R1b vlada metalurgijom.
Mislim da nisi sasvim u pravu. Tačno je da je sujeta česta pojava među naučnicima u bilo kojoj naučnoj oblasti, kao i negativan stav (bar u početku) prema svačemu što iskače iz šablona. Međutim, čini mi se da se u ovom slučaju ne radi samo o tome.
Jedna od glavnih karakteristika naučnih teorija je autokorektivnost. Pod time se podrazumeva postojanje razrađenog mehanizma, ugrađenog u tu teoriju, pomoću koga ta teorija sama sebe koriguje i usavršava. Prava naučna teorija traga ne samo za činjenicama koje joj idu u prilog, već isto tako i za onim činjenicama koje protivreče njenim osnovnim hipotezama, a koje dovode do modifikovanja i popravljanja hipoteza i napretka teorije. Teorija koja ne poseduje ovakav mehanizam je pseudo-naučna. Karl Poper, najveći filozof nauke 20. veka, kao primere pseudo-naučnih teorija navodi Frojdovu psihoanalizu i Marksov dijalektički materijalizam. U ovu prvu se ne razumem mnogo, ali sam, na žalost, Marksizam morao da učim u mlađim danima i potpuno se slažem sa Poperom. Prema Poperu, pseudo-naučne teorije su koncipirane tako da će svaki činjenicu protiv te teorije pseudo-naučnik pretvoriti u nešto što joj ide u prilog. Upravo zbog toga je i diskusija između naučnika i pseudo-naučnika najčešće nemoguća, svaki argument naučnika pseudo-naučnik će izokrenuti u nešto što se njemu sviđa. I na ovom forumu imate takve, poput onog koji sebe naziva BOSSnjo, koji na svaki argument odgovaraju nekim besmislicama, i koji kao svoje argumente koriste upravo ono što treba da dokažu.
Što se dotične konferencije u Beogradu tiče, ne mogu da sudim kakvi su pojedini njeni učesnici kao naučnici, ali mi se čini da su njeni organizatori upravo pseudo-naučnici o kojima sam govorio. Jedino to mogu zaključiti iz njihovih tekstova kojima najavljuju konferenciju. U tom smislu mogu da razumem univerzitetske profesore i naučnike iz oblasti kojih se tiče konferencija i njihovu odluku da ne učestvuju u bilo čemu vezanom za tu konferenciju.
Kao što sam napisao u svom prvom postu, i sam sam bio fan srpskoslovenske autohtonističke teorije, i o tome sam vodio diskusije sa kolegama, univerzitetskim profesorima istorije. Svi oni su se složili da u vladajućoj slovenskoj teoriji ima puno toga što ne štima, ali su mi ukazali i na to da je ta teorija u ovom trenutku najprihvatljivija jer još uvek nema dovoljno pouzdanih naučnih činjenica u prilog nečem drugom. Ti ljudi su “opterećeni” metodologijom istorije kao nauke, opšteprihvaćenim standardima te nauke, a ono o čemu govore autohtonisti još uvek ne zadovoljava te standarde.
Pa u ovom smislu sam i ja izneo primedbe, ne samo na Kljosova, već na GG uopšte..
Misim da bi ona mogla da se bavi razdvajanjem populacija, ali ne i geografijom tih razdvajanja. Osim grubog prikaza, kao što je postojanje povratnog talasa, što mi se čini izvesnim.
Ima još mana. Kod nas najveći broj vodi poreklo od jednog čoveka koji je živeo pre 1500 g. Teorijski on može biti i rimski vojnik koji je stigao iz, recimo Britanije, napravio sina i otišao dalje (šo u ovom slučaju nije tačno). Bio sam ozbiljan kada sam rekao da to može biti baš Licinije, kao štose pretpostavlja za Džingis Kana da ima između 16 i 17 milona potomaka. Slično i za E V-13.
Genetička genealogija može mnogo da pomogne, da obori neke teze, ali smo još daleko od toga da može dati precizne odgovore na pitanje porekla naroda.
Evo sad sam i ja pogledao. Ovo je Bogu plakati. Od korintskog stuba do kola i Slovena, tj. Kolovena... Vidim Kljosov i Živanović su u istom departmanu, pa me zanima baš šta će se desiti kada Živanović ispredaje o Lepenskom Viru, haplogrupi I i antropološkom kontinuitetu (već je o tome govorio) , pa se nadoveže Kljosov sa svojom R1a takođe u Lepenskom Viru i svojim genetskim arijevsko slovenskim kontinuitetom. Uzgred, Živanović je tvrdio samo da su antropološki naajstariji slojevi Lepenskog vira kromanjoidni, da su iste antropologije kao i današnji stanovnici Srbije. Nije se upuštao previše u migracije i haplogrupe. Najstariji slojevi Lepenskog vira i Vinče inače pokazuju antropološki diskontinuitet, jer je u potonjim prisutan sitniji mediteranski tip čovjeka.
Proračun mutacija ne mora biti sporan. Kao što sam rekao, postoji problem kod lociranja mesta na kome su nastale mutacije, ovo kao i pravci kretanja, mislim, mogu se dati samo okvirano, šematski prikazani.
Za specijaliste, po kom principu obracunaju starost jedne mutacije ?
Lociranje mi je manje sporno zbog varijacije, i ako se zna da je bilo kretanja celih grupa ili naroda (nomadi ili migracije), tako da ne mora da znaci da je mesto gde ima najvise varijacija mesto gde se i desila. Ali, ako je bilo sirenje populacije, onda mesto sa najvise varijacija jeste mesto (od prilike) gde se desila mutacija.
Obracun starosti mutacije se odradjuje po principu statistike i verovatnoce, da se 1 mutacija desi posle toliko ili onoliko generacija. Ispravite me ako gresim. Ali mogu da postoje periodi u istoriji gde se desu vise mutacije (temperatura ?, promena ishrane ? ), a periodu gde se manje desavaju, tako da nisam siguran u tu procenu starosti.
Ja ne vidim šta je sporno. Jedino je pitanje da li su istočni mediteranci iz pozne faze Vinče hg J2 (što mi se čini najverovatnijim) ili E V-13 ili eventualno G. To se uklpai u Klosovljevu priču o stradanju i raseljavanju hg I. Danas kod Srba imamo i atlanske meiterance i istočne mediterance, odnosno pre svega mešavinu, tako da generalno postoji kontinuitet. Živanović je pod kontinitetom podrazumevao, pre ssega, da nije bilo svene stanovništva u VII veku, kako je to zastupala teorija o naseljavanju Slovena u VII veku.
Genetika daje manje mesta za falsifikovanje, ako se mutacija desila, onda se desila, i ne moze da se uspori. I ako neko falsifikuje, lakse ga je oboriti. Ipak, ono sto za mene jos nije potpuno siguran podatak, to je nacin obracuna starosti mutacije.
Proračun mutacija ne mora biti sporan. Kao što sam rekao, postoji problem kod lociranja mesta na kome su nastale mutacije, ovo kao i pravci kretanja. Mislim, mogu se dati samo okvirano, šematski prikazani.
Evo sad sam i ja pogledao. Ovo je Bogu plakati. Od korintskog stuba do kola i Slovena, tj. Kolovena... Vidim Kljosov i Živanović su u istom departmanu, pa me zanima baš šta će se desiti kada Živanović ispredaje o Lepenskom Viru, haplogrupi I i antropološkom kontinuitetu (već je o tome govorio) , pa se nadoveže Kljosov sa svojom R1a takođe u Lepenskom Viru i svojim genetskim arijevsko slovenskim kontinuitetom. Uzgred, Živanović je tvrdio samo da su antropološki naajstariji slojevi Lepenskog vira kromanjoidni, da su iste antropologije kao i današnji stanovnici Srbije. Nije se upuštao previše u migracije i haplogrupe. Najstariji slojevi Lepenskog vira i Vinče inače pokazuju antropološki diskontinuitet, jer je u potonjim prisutan sitniji mediteranski tip čovjeka.
Ta teorija o ekspanziji Slovena u 7. veku obuhvata i teoriju o ekspanziju Slovenskih plemena (Lužičkih Srba, Bodrića, Ljutića i drugih) na teritoriju koja "istorijski pripada" Nemačkoj (Magna Germania). Čini mi se da je to razlog za formiranje Slovenske teorije, da opravdaju kasnije Nemačko zauzimanje ("oslobađanje") tih teritorija. Nelogično mi je da je jedan deo tih plemena, samo što se smestio na tu teritoriju, odlučio da se i sa nje odseli dalje na jug,
na Balkan.
Mislim da nije sporno to da li se mutacija desila ili ne, a verovatno i redosled po kome su se mutacije dešavale. Osim pitanja lociranja mesta na kome su mutacije nastale, mogu biti sporni i vremenski intervali između dve mutacije. Mislim da se to može pouzdano utvrditi samo genetskom analizom ostataka iz grobova koje su pronašli arheolozi, u kombinaciji sa analizom starosti tih ostataka nekom drugom metodom. Čini mi se da, na primer, Kljosov ne radi tako. On je pronašao neku jednostavnu matematiku za proračunavanje starosti koja je po meni previše jednostavna.
Ni meni se mnoge stvari ne sviđaju, ali ne može nauka da se bavi kvalifikacijama. Zašto se argumentovano ne osvrnu na teze koje se ovde iznose.
Upravo ovo boldovano gavori u prilog tome da istorografija i nije nauka.
Ne može da se postavi teorija "ako nešto ne štima". Može samo da se tretira kao jedna od ravnopravnih teza, mada bi pre trebala da se odbaci.
To je kao kada bih ja projektovao dalekovaod i samo na ćednom mestu hće da pukne provodnik (žica). I onda počeo da ga gradim, jer projekat uglavnom zadovoljava.
Izvinjavam se ako prekidam diskusiju, ali me interesuje jedna stvar, kako je ustanovljeno da je I haplogrupa nastala na balkanskom poluostrvu, da li je to baš sigurno?
Filozofija nauke se dosta bavila pitanjem napuštanja naučnih teorija. Ustanovljeno je da nema opšteg pravila koje će odrediti kritičnu masu činjenica koje dovode u pitanje datu teoriju nakon koje bi ta teorija bila napuštena. Međutim, svi se slažu sa tim da nijedna teorija nije napuštena a da pre toga nije formirana bolja teorija. Dakle, u ovom slučaju je jedino rešenje da pobornici autohtonističke teorije formiraju tu teoriju tako da bude bolja od teorije o seobi Slovena. A da bi dve teorije uopšte mogle da se porede, moraju da se koriste istom naučnom metodologijom, onom koja je prihvačena svuda u svetu. Ja lično navijam za autohtonce, ali ne mogu da prihvatim njihova tvrđenja ako ih ne dokažu onako kako treba.
Haplogupa I je stara 25000 do 30000 godina, a homosapiens je na Balkanu prisutan više od 40000 godina, zanči da je bio neke "predačke" HG, a ona je zajednička i za G, a naravno i za J.
http://en.wikipedia.org/wiki/Haplogroup_G_(Y-DNA)
.
Postojalo je i vise vrsta "coveka" ili humanoidnih tih u pra istoriji... Da li mozda ima i tu nekog mesanja medju vrstama ?
Zasto navijati ako se trazi istina ?
Postojalo je i vise vrsta "coveka" ili humanoidnih tih u pra istoriji... Da li mozda ima i tu nekog mesanja medju vrstama ?