Генетичка генеалогија

  • Začetnik teme Začetnik teme Kor
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Imamo dva pravca širenja neolita u Evropi, ne verujem da se radi o istoj etničkoj grupi. Nije dokazano gde je nasao neolit.
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Neolithic_expansion.svg
I na kraju teško da su katalonci orali njive, jer pronalazak pluga pripisuju Badenskoj kulturi.

Pravac širenja te grane Hg E kreće sa roga Afrike, preko Egipta, do Grčke i Rima. Nisam siguran, a i mogu biti pogrešno protumačen. Ali zašto bi loše mislio o ljudima koji su gradili piramide, podigli Akropolj, gradili Rimske puteve, ali i želi žito po Albanskim poljima. E sad oni koji su pobegli u Albanske planine, prave malo problema, ali to je pre svega zbog toga što im je svaka država bila neprijateljska.

Uglavnom se slažem sa svim što je Hayka gore opisao. Ne samo da je E-V13 prilično rano bio u Evropi, već i haplotipovi nađeni u Kataloniji su najbliži današnjim balkanskim haplotipovima. Dva talasa neolitskog prodora u Evropu, jedan preko mora, Italije na jug Francuske i zapadnu Iberiju, a drugi dolinom Morave, Dunava i Rajne sreli su se negdje baš u južnoj Francuskoj. E- V13 je svakako bio dio tog morskog širenja neolitske kulture, predstavljenog u kulturi Cardium Pottery, za koju se zna pouzdano da je sa Balkana i Italije došla u Španiju. U ovom dunavskom pravcu su dominirali G2a što nalazi i potvrđuju i taj Dunavski prodor je stariji od ovog morskog. Tako da i taj G2a nađen zajedno sa E-V13 u Kataloniji može biti ogranak tog centralnoevropskog neolita koji se širio ka jugu Francuske i Španiji, što nalazi sa juga Francuske i dokazuju (Treilles). Možda je Cardium Pottery kultura bila izrazito E- V13, dok je došla do Katalonije već se poprilično izmješala sa već prisutnom LBK kulturom G2a...
Ono što čudi je generalno odsustvo J2 bilo koje varijante na dosada ispitanim neolitskim nalazištima, što bi moglo potencijalno da znači da je J haplogrupa donekle popunjavala prostor na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi na kom je u prethodnom periodu i G i E bio dominantniji.

Sve je to prije Badena, prije Indoevropskog prodora u Evropu. Evo kako su predstavljene migracije kulture Cardium Pottery.
Cardial_map.png
 
Hayka
A sta im je taj I2a (xI2a1)? Posto u ftdna nema nijednog Hrvata tako testiranog ?

Pa to je...... celokupni I2a koji ukljucuje i I2a1a.

Ja i dalje ne razumem zasto ne idu dalje u analizi, I2a din N / I2a din S, pa razni R1a1 , pa R1b (kelto-germansko ili ne).

Pa jesmo li pre neki da n ovde citali iz tipkovnice doticnog da su Hrvati najslicniji Nemcima? :hvala:
Ako budemo proucavali u dubinu, moracemo da se ujedemo za jezik.
Isto kao i sa Din-N i Din-S koji bi lepo pokazali da su to dve dovoljno razlicite populacije.
 
Da, varvarin, znači ne Grk ili ne Rimljanian.
Ali u ovoj konotaciji (pisac iz XX veka), se misli van glavnih civilizacija.
Ovde se ponavlja problem uspostavljenih šablona i predrasuda. Svako saznanje se svodi na postavljene kliše, i brojna prilagođenja prave totalno pogrešnu sliku prošlosti.
Svako ko pokuša da plasira drugačije viđenje biva dočekan na nož, od strane naučnog establišmenta, jer im to ugrožava reputaciju, a često i negira njihov "naučni" rad.
Poslednji primer nastupanja sa pozicije autoriteta, kada skup u Beogradu proglašen nenaučnim.
Ne ulazim u to koliko je skup zaista imao naučni karakter, iako su biografije predavača impresivne.
Problem je što se eventualno nije ukazalo na to gde predavači greše, gde nisu u pravu, već daju sebi za pravo da osuđuju a ne nude odgovore.
I na forimu imamo takav obrazac, ne nude odgovore ali ih to ne sprečava da napadaju sve što iskače iz šablona, pri čemu argumentaciju zamenjuju primitivizmom.

Da, razumem sta mislis ... Pogotovu je Srbija to sve vise prihvatila kao deo normalnog ponasanja, na nekom fanaticnom nivou gde su svi odma nesto uvredjeni, ljuti za bilo sta pa cak i ako je pitanje.
 
Imamo dva pravca širenja neolita u Evropi, ne verujem da se radi o istoj etničkoj grupi. Nije dokazano gde je nasao neolit.
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Neolithic_expansion.svg
Pogledajte prilog 255358
I na kraju teško da su katalonci orali njive, jer pronalazak pluga pripisuju Badenskoj kulturi.

Pravac širenja te grane Hg E kreće sa roga Afrike, preko Egipta, do Grčke i Rima. Nisam siguran, a i mogu biti pogrešno protumačen. Ali zašto bi loše mislio o ljudima koji su gradili piramide, podigli Akropolj, gradili Rimske puteve, ali i želi žito po Albanskim poljima. E sad oni koji su pobegli u Albanske planine, prave malo problema, ali to je pre svega zbog toga što im je svaka država bila neprijateljska.

OK za plug, hvala na ispravku. I ako nije bilo pluga, to su bila neoliticka naselja. I ja milslim da ta 2 talasa nisu bili od istih nosioca ali su se odradili paralelno.
Sto se sirenja grupa tice, svi su svakako dosli iz Afrike, ono sto treba da gledamo je period o kojem se radi, i zato za istoriju evrope zadnjih 10000 godina, bitno je sirenje E1b V13, za koji se tumaci da je nastao u Grckoj.
Kad govorimo o E1b V13, mislim da je totalno pogresno ga vezati za Albance, to sto ga tamo ima najvise u % nista ne znaci. E1b je bio dominantan na Balkanu, i ima ga kod Srba (nesto manje nego kod Albanaca), tako da E1b V13 su bili stanovnici Balkana. Marker Albanaca, treba traziti u specificne grupe R1b albanian cluster i J2b M241+ :
M241 is a marker that is used in numerous peer reviewed scientific publications, so its non inclusion in the YCC tree is puzzling.
One such scientific study was Pericic et al. 2005, which found that approximately half of J2b haplotypes sampled were M241+. Albanians were found to all be M241+, and Serbians were largely M241-. Similarily, Cinnioglu et al. 2004 and Regueiro et al. 2006 also found that about half of the M12/M102+ haplotypes tested were M241+. In contrast, Sengupta et al. 2006 found all J2b haplotypes in India to be M241+
http://j2-ydnaproject.org/analysisphase3.html

Odnosno, Albanci imaju specifican J2b koji se razlikuje od onog srpskog i dalje evropskog, i specifican R1b. Ja predpostavljam da su proto-sipci bili J2bM241+ i taj njihov cluster u R1b, pa su asimilirali deo populacije E1b V13. Da dodam ,ta 2 markera su specificna za podrucije Evrope, tako da ne mogu biti neolitskog, niti rimskog porekla, jer bi bili rasprosteni dalje. Ja sam misljenja da je ta grupacija proto-siptara dosla posle rimljana a pre Slovena na Balkanu.
 
Poslednja izmena:
Uglavnom se slažem sa svim što je Hayka gore opisao. Ne samo da je E-V13 prilično rano bio u Evropi, već i haplotipovi nađeni u Kataloniji su najbliži današnjim balkanskim haplotipovima. Dva talasa neolitskog prodora u Evropu, jedan preko mora, Italije na jug Francuske i zapadnu Iberiju, a drugi dolinom Morave, Dunava i Rajne sreli su se negdje baš u južnoj Francuskoj. E- V13 je svakako bio dio tog morskog širenja neolitske kulture, predstavljenog u kulturi Cardium Pottery, za koju se zna pouzdano da je sa Balkana i Italije došla u Španiju. U ovom dunavskom pravcu su dominirali G2a što nalazi i potvrđuju i taj Dunavski prodor je stariji od ovog morskog. Tako da i taj G2a nađen zajedno sa E-V13 u Kataloniji može biti ogranak tog centralnoevropskog neolita koji se širio ka jugu Francuske i Španiji, što nalazi sa juga Francuske i dokazuju (Treilles). Možda je Cardium Pottery kultura bila izrazito E- V13, dok je došla do Katalonije već se poprilično izmješala sa već prisutnom LBK kulturom G2a...
Ono što čudi je generalno odsustvo J2 bilo koje varijante na dosada ispitanim neolitskim nalazištima, što bi moglo potencijalno da znači da je J haplogrupa donekle popunjavala prostor na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi na kom je u prethodnom periodu i G i E bio dominantniji.

Sve je to prije Badena, prije Indoevropskog prodora u Evropu. Evo kako su predstavljene migracije kulture Cardium Pottery.
Cardial_map.png

Bilo mi je cudno da u nalaziste u Kataloniji E1b i G zajedno, ali u pravo se radi o spoju te 2 razlicite kulture neolitika (dunavska G2a i sredozemna E1b V13). Sto se E1b V13, dodacu da postoje podgrupacije, ali nisam jos video neko istrazivanje sa podgrupama, i to bi objasnilo mnogo.
Odsustvo J2 je zanimljivo, kad je onda dosao, i da li moze biti vezan za black and grey pottery ?
Da li je moguce da posle prvog neolitckog naselja G2a u Vinci, druga bude spoj E1bV13 i J2 ?
 
Hayka


Pa to je...... celokupni I2a koji ukljucuje i I2a1a.



Pa jesmo li pre neki da n ovde citali iz tipkovnice doticnog da su Hrvati najslicniji Nemcima? :hvala:
Ako budemo proucavali u dubinu, moracemo da se ujedemo za jezik.
Isto kao i sa Din-N i Din-S koji bi lepo pokazali da su to dve dovoljno razlicite populacije.

Pa ne, pogledaj, imaju posebnu liniju I2a1 u tabeli koja nema (ili skoro) pripadnika. Ako pisu I2a (xI2a1) ja mislim da znaci bez mutacije I2a1 ?
 
Teza da se neolit Evropom širio konolizacijom napuštena je šesdesetih godina XX veka. Tada se shvatilo da za širenje sorti životinja i žitarica nije neophodnopomeranje stanovništva.
Jedna od teza, koja upurište traži u genetici, je teza talasastom naseljavanju Evrope, širenja neolita, sa Balkana, brzinom 1km godišnje.
Na kraju se zaključilo da je neolitizacija Evrope isuviše kompleksana da bi se mogla objasniti jednim modelom.
Mediteranski kardijumski horizont je mozaik različitih kultura sa istim načinom ukrašavanja keramike. Širenje uticaja ja, pre svega morskim putem.
Očigledno je da još uvek nemamo dovoljno genetskog materijala iz neolita za zaključke.

@Lesandar
Nisam bio skonto:(
Ima logike:think:
 
Poslednja izmena:
Za ono materijala sto ima, a nije bas da ga nema, bilo je sirenje populacije, barem u prvoj fazi, posle su i drugi poprimili kulture naravno.
"Širenje neolita u većem deli Evrope vezuje se za arheološku kulturu poznatu po nemačkoj skraćenici LBK (kultura linearne keramike), ali i pod imenom dunavski neolit."
Kako možemo da znamo kako se širio neolit, ako neznamo šta se dešavalo u srpskom podunavlju i pomoravlju?
Homosapiens, koji je ovde prisutan više od 40000 godina može biti hg F. od njega su postale Hg G, H, IJ, I, J, K (ne kažem da se sve dogodilo na Balkanu).
Moguće je da je prvu ekspanziju imao hg-a G, pa hg I (Lepenski Vir, Starčevo, rana Vinča... Megalit), pa J (pozna Vinča, kasnije Pelezi, Dardanci?, Heleni). Ali za ovo, još uvek nemamo dovoljno podataka.
Dalje dolazak indoevropljana...
Što se E V13, ne vidim nikakvu šansu da je bio deo neolita koji se širio uz Vardar, Pomoravlje, Podunavlje... Ne vidim ništa što ide u prilog tome. Možda je šetao Mediteranom i severnom obalom Afrike stigao do Španije.
 
Poslednja izmena:
Istorija sveta iy 1972. g
"Oko 1900. gpne Hetiti su krenuli iz Armenije, prešli Kavkaz i naselili se u Maloj Aziji, južno od Crnog Mora. Bili su varvarski kao i ostali indoevropljani, ali su imali jednu prednost nad Sumerima, Egipćanima, Indijcima i Vaviloncima: ovladali su upotrebom gvožđa"

Postoji i teorija da su dosli sa balkana gde takođe imamo upotrebu gvožđa.
U slučaju da su dožli sa kavkaza verovatno su bili R1b.
 
"Širenje neolita u većem deli Evrope vezuje se za arheološku kulturu poznatu po nemačkoj skraćenici LBK (kultura linearne keramike), ali i pod imenom dunavski neolit."
Kako možemo da znamo kako se širio neolit, ako neznamo šta se dešavalo u srpskom podunavlju i pomoravlju?
Homosapiens, koji je ovde prisutan više od 40000 godina može biti hg F. od njega su postale Hg G, H, IJ, I, J, K (ne kažem da se sve dogodilo na Balkanu).
Moguće je da je prvu ekspanziju imao hg-a G, pa hg I (Lepenski Vir, Starčevo, rana Vinča... Megalit), pa J (pozna Vinča, kasnije Pelezi, Dardanci?, Heleni). Ali za ovo, još uvek nemamo dovoljno podataka.
Dalje dolazak indoevropljana...
Što se E V13, ne vidim nikakvu šansu da je bio deo neolita koji se širio uz Vardar, Pomoravlje, Podunavlje... Ne vidim ništa što ide u prilog tome. Možda je šetao Mediteranom i severnom obalom Afrike stigao do Španije.

Posto ja sam dao moje tumacenje sirenja E1b V13, odnosno sa aktuelnim podacima, neolitik mi je najlogicnije objasnjenje za dolazak E1b V13 na Balkanu. Zato cekam istrazivanja neolitskih naselja ( ako je to moguce odraditi ). Kao sto si lepo rekao, jos uvek nemamo dovoljno podataka.
Sto se dolaska u Evropu tice, I je kromanjonac, i osim neandertalaca, nije imao dugo komsije. Van teorije o R1a tu pre neolitika, prvi G siri neolitik, pa dolaze ostali. Sto mislis da ako se E1b V13 plovio mediteranom nije mogao i da proseta do obale Jadrana.
 
Posto ja sam dao moje tumacenje sirenja E1b V13, odnosno sa aktuelnim podacima, neolitik mi je najlogicnije objasnjenje za dolazak E1b V13 na Balkanu. Zato cekam istrazivanja neolitskih naselja ( ako je to moguce odraditi ). Kao sto si lepo rekao, jos uvek nemamo dovoljno podataka.
Sto se dolaska u Evropu tice, I je kromanjonac, i osim neandertalaca, nije imao dugo komsije. Van teorije o R1a tu pre neolitika, prvi G siri neolitik, pa dolaze ostali. Sto mislis da ako se E1b V13 plovio mediteranom nije mogao i da proseta do obale Jadrana.

Haplogupa I je stara 25000 do 30000 godina, a homosapiens je na Balkanu prisutan više od 40000 godina, zanči da je bio neke "predačke" HG, a ona je zajednička i za G, a naravno i za J.
http://en.wikipedia.org/wiki/Haplogroup_G_(Y-DNA)

Razmišljam, od IX do IV milenijuma, u celom svetu, uključujući i Kinu, i Ameriku, došlo je do neolizacije. Zašto se onda u Lepenskom Viru ne bi nezavisno pojavio neolit. Onda nađem na vikipedii
"Неолитска револуција

Око 5300. године пре нове ере становници Лепенског Вира доживели су тзв. неолитску револуцију. Ово је период који обележава почетак бореала, када ниво воде опада, реке устаљују токове, ствара се „црница“, а топле шуме се распростиру до средње Европе. Становници Лепенског Вира у овом периоду припитомљавају прве животиње и почињу да се баве земљорадњом. Ова најмлађа фаза на Лепенском Виру припада култури Старчева.

Живот на Лепенском Виру замро је око 4500. године пре нове ере, када су становници кренули у потрагу за већим обрадивим површинама."

I još nešto, navodi se da je na bliskom istoku počela da se gaji jednozra i dvozne pšenica. Tu mi malo nema matematike. Jedno zrno se ostavi za seme, jedno se pojde dva propadnu (vremenski uslovi, primitivna obrada)... Teško da i u prirodi postoji takva biljka, ili jednozrna ne zanči da ima jedno zrno. Bez 4 zrna tu nema leba.
 
Poslednja izmena:
Ovde se ponavlja problem uspostavljenih šablona i predrasuda. Svako saznanje se svodi na postavljene kliše, i brojna prilagođenja prave totalno pogrešnu sliku prošlosti.
Svako ko pokuša da plasira drugačije viđenje biva dočekan na nož, od strane naučnog establišmenta, jer im to ugrožava reputaciju, a često i negira njihov "naučni" rad.
Poslednji primer nastupanja sa pozicije autoriteta, kada skup u Beogradu proglašen nenaučnim.
Ne ulazim u to koliko je skup zaista imao naučni karakter, iako su biografije predavača impresivne.
Problem je što se eventualno nije ukazalo na to gde predavači greše, gde nisu u pravu, već daju sebi za pravo da osuđuju a ne nude odgovore.
I na forimu imamo takav obrazac, ne nude odgovore ali ih to ne sprečava da napadaju sve što iskače iz šablona, pri čemu argumentaciju zamenjuju primitivizmom.

Mislim da nisi sasvim u pravu. Tačno je da je sujeta česta pojava među naučnicima u bilo kojoj naučnoj oblasti, kao i negativan stav (bar u početku) prema svačemu što iskače iz šablona. Međutim, čini mi se da se u ovom slučaju ne radi samo o tome.

Jedna od glavnih karakteristika naučnih teorija je autokorektivnost. Pod time se podrazumeva postojanje razrađenog mehanizma, ugrađenog u tu teoriju, pomoću koga ta teorija sama sebe koriguje i usavršava. Prava naučna teorija traga ne samo za činjenicama koje joj idu u prilog, već isto tako i za onim činjenicama koje protivreče njenim osnovnim hipotezama, a koje dovode do modifikovanja i popravljanja hipoteza i napretka teorije. Teorija koja ne poseduje ovakav mehanizam je pseudo-naučna. Karl Poper, najveći filozof nauke 20. veka, kao primere pseudo-naučnih teorija navodi Frojdovu psihoanalizu i Marksov dijalektički materijalizam. U ovu prvu se ne razumem mnogo, ali sam, na žalost, Marksizam morao da učim u mlađim danima i potpuno se slažem sa Poperom. Prema Poperu, pseudo-naučne teorije su koncipirane tako da će svaki činjenicu protiv te teorije pseudo-naučnik pretvoriti u nešto što joj ide u prilog. Upravo zbog toga je i diskusija između naučnika i pseudo-naučnika najčešće nemoguća, svaki argument naučnika pseudo-naučnik će izokrenuti u nešto što se njemu sviđa. I na ovom forumu imate takve, poput onog koji sebe naziva BOSSnjo, koji na svaki argument odgovaraju nekim besmislicama, i koji kao svoje argumente koriste upravo ono što treba da dokažu.

Što se dotične konferencije u Beogradu tiče, ne mogu da sudim kakvi su pojedini njeni učesnici kao naučnici, ali mi se čini da su njeni organizatori upravo pseudo-naučnici o kojima sam govorio. Jedino to mogu zaključiti iz njihovih tekstova kojima najavljuju konferenciju. U tom smislu mogu da razumem univerzitetske profesore i naučnike iz oblasti kojih se tiče konferencija i njihovu odluku da ne učestvuju u bilo čemu vezanom za tu konferenciju.

Kao što sam napisao u svom prvom postu, i sam sam bio fan srpskoslovenske autohtonističke teorije, i o tome sam vodio diskusije sa kolegama, univerzitetskim profesorima istorije. Svi oni su se složili da u vladajućoj slovenskoj teoriji ima puno toga što ne štima, ali su mi ukazali i na to da je ta teorija u ovom trenutku najprihvatljivija jer još uvek nema dovoljno pouzdanih naučnih činjenica u prilog nečem drugom. Ti ljudi su “opterećeni” metodologijom istorije kao nauke, opšteprihvaćenim standardima te nauke, a ono o čemu govore autohtonisti još uvek ne zadovoljava te standarde.
 
Ni meni se mnoge stvari ne sviđaju, ali ne može nauka da se bavi kvalifikacijama. Zašto se argumentovano ne osvrnu na teze koje se ovde iznose.
Upravo ovo boldovano gavori u prilog tome da istorografija i nije nauka.
Ne može da se postavi teorija "ako nešto ne štima". Može samo da se tretira kao jedna od ravnopravnih teza, mada bi pre trebala da se odbaci.
To je kao kada bih ja projektovao dalekovaod i samo na ćednom mestu hće da pukne provodnik (žica). I onda počeo da ga gradim, jer projekat uglavnom zadovoljava.

Dok, recimo, Anatolij Kljosov (27 godina na Harvardu) i jedan Srboljub Živanović nisu pseudonaučnici.
 
Poslednja izmena:
Ni meni se mnoge stvari ne sviđaju, ali ne može nauka da se bavi kvalifikacijama. Zašto se argumentovano ne osvrnu na teze koje se ovde iznose.
Upravo ovo boldovano gavori u prilog tome da istorografija i nije nauka.
Ne može da se postavi teorija "ako nešto ne štima". Može samo da se tretira kao jedna od ravnopravnih teza, mada bi pre trebala da se odbaci.
To je kao kada bih ja projektovao dalekovaod i samo na ćednom mestu hće da pukne provodnik (žica). I onda počeo da ga gradim, jer projekat uglavnom zadovoljava.

Dok, recimo, Anatolij Kljosov (27 godina na Harvardu) i jedan Srboljub Živanović nisu pseudonaučnici.

Ali Anatolij Kljosov je na Harvardu predavao biohemiju. Šta ga u tom smislu čini kompetentnim da predaje istoriju?
 
Kompetentan je za DNA, verovatno najkompetentniji. On ne proučava istoriju, već se koristi nalaze istorografije.
E, tu i ja imam rezervu. Ne zbog Kljosova, već zbog inputa koje mu daje istorografija.

Ne, on ne koristi nikakve inpute istorije, već na osnovu DNK analize haplotipova daje svoje tumačenje istorije. Dovoljno je pročitati njegov rad Otkuda su se pojavili Sloveni i shvatiti njegovu metodologiju koja sa naučnom nema baš nikakve veze. Čovjek ide od zemlje do zemlje, uzme haplotipove i onda kaže : zajednički predak R1a u Poljskoj je živio prije 4000 godine, zajednički predak R1a u Češkoj je živio prije 3850 godine, dakle implicira da se R1a iz Poljske premjestio u Češku. Da ne govorimo da je besmisleno posmatrati određenu genetsku populaciju u okviru sadašnjih državnih granica, pa čak i naroda. Kod Kljosova ni riječi niti o jednom istorijskom podatku, niti riječi o ijednom arheološkom podatku, antropološkom nalazu. Tako da ne znam o kakvom inputu govoriš. On se kreće samo u jednoj jedinoj dimenziji, a to je skup haplotipa i po principu vjerovatnoće (što uopšte nije egzaktno mjerilo) njihova proračunata starost. I šta recimo od hiljadu haplotipova koja Kljosov izabere u Poljskoj, nađe se sto koji totalno odudaraju od ostalih, pa se ukupna starost poveća i sva teorija Kljsova padne u vodu. A ne znamo ni koje je haplotipove uzimao, po kojoj metodologiji kao što se to obično zna kod svih ostalih radova iz genetike. Izuzimajući njegovu stručnost na polju genetike, Kljosov piše nenaučne, komercijalne i popularne tekstove koji naravno uvijek imaju svoju publiku. Upravo zbog takve popularizacije, i dobre stvari koje napiše (pogotovo ona o azijskom porijeklu R1b) imaju manju vrijednost.
 
Pa u ovom smislu sam i ja izneo primedbe, ne samo na Kljosova, već na GG uopšte..
Misim da bi ona mogla da se bavi razdvajanjem populacija, ali ne i geografijom tih razdvajanja. Osim grubog prikaza, kao što je postojanje povratnog talasa, što mi se čini izvesnim.
Ima još mana. Kod nas najveći broj vodi poreklo od jednog čoveka koji je živeo pre 1500 g. Teorijski on može biti i rimski vojnik koji je stigao iz, recimo Britanije, napravio sina i otišao dalje (šo u ovom slučaju nije tačno). Bio sam ozbiljan kada sam rekao da to može biti baš Licinije, kao štose pretpostavlja za Džingis Kana da ima između 16 i 17 milona potomaka. Slično i za E V-13.

Genetička genealogija može mnogo da pomogne, da obori neke teze, ali smo još daleko od toga da može dati precizne odgovore na pitanje porekla naroda.
 
Poslednja izmena:
Ni meni se mnoge stvari ne sviđaju, ali ne može nauka da se bavi kvalifikacijama. Zašto se argumentovano ne osvrnu na teze koje se ovde iznose.
Upravo ovo boldovano gavori u prilog tome da istorografija i nije nauka.
Ne može da se postavi teorija "ako nešto ne štima". Može samo da se tretira kao jedna od ravnopravnih teza, mada bi pre trebala da se odbaci.
To je kao kada bih ja projektovao dalekovaod i samo na ćednom mestu hće da pukne provodnik (žica). I onda počeo da ga gradim, jer projekat uglavnom zadovoljava.

Dok, recimo, Anatolij Kljosov (27 godina na Harvardu) i jedan Srboljub Živanović nisu pseudonaučnici.

Ja sam lepo napisao da ne sudim o naučnoj kompetentnosti pojedinih predavača, gde sam pre svega mislio na Kljosova i Živanovića. Termin pseudo-nauka sam upotrebio za
ono što su organizatori konferencije napisali u tekstovima kojima se najavljuje konferencija, na primer u

http://dejanlucic.net/sr/images/1 - 1 srp PRVA INFORMACIJA O KONFERENCIJI I MANIFESTACIJI-1.pdf

Mogu da analiziram besmislice u delu tog teksta koji zalazi u oblast moje kompetencije (predajem i istražujem u oblasti matematike i računarskih nauka), ali neću da vas
opterećujem time jer nije vezano za ovu temu. Pogledajte ovaj tekst i kažite gde tu ima nauke, ja je nisam našao.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top