Светлост је био талас. Сада се светло зове фотон, а фотону је пронађено материјално стање.
Fotoni, baš kao i sve druge čestice u domenu kvantne mehanike poseduju talasno-korpuskularnu prirodu.
Kako to znamo?
Da foton poseduje čestičnu prirodu znamo jer smo u stanju da uočimo posledice takve prirode, reakcije na promene od jednog fotona, tj. kvanta energije koji foton nosi.
Da foton poseduje talasnu prirodu znamo jer smo u stanju da uočimo posledice takve prirode, refrakciju, interferenciju, difrakciju.
Dakle fotoni su istovremeno i talasi i čestice.
No, razmisli sam. Ako su fotoni samo čestice, zbog čega se propuštanjem bele svetlosti kroz prizmu, dobijaju komponente?
Боја фотона не зависи од ничега него од брзине и закривљености кретања. Кад видимо спектар, онда видимо разлику загрејаности фотона, и угао закривљености кретања. Ако би на основу ових података направили формулу, она би пореметила све формуле, а не универс.
A ovo si zaključio na osnovu čega?

Boja svetlosti je određena frekvencijom, baš kao što je i zvuk određen frekvencijom.
Uzmi na primer nešto jednostavno, recimo vodonik.
Atom vodonika ima samo jedan elektron (
e[SUP]-[/SUP]).
Izvedimo sledeći eksperiment:
Dakle pobudimo vodonik i svetlost koju emituje propuštamo kroz prizmu (ovo je inače eksperiment koji se radi u srednjim školama, kao deo gradiva).
Uočavamo spektar koji se u vidljivom delu sastoji od četiri spektralne linije, tj. vidljivu svetlost koju zrači pobuđeni vodonik možemo razložiti na četiri komponente, koje redom imaju sledeće talasne dužine: 410 nm (ljubičasta), 434 nm (plavo-ljubičasta), 486,1 nm (zelena), 656,2 nm (crvena).
Apsorpcioni[SUP]1[/SUP]) i emisioni spektar vodonika u vidljivom delu spektra izgleda ovako:
Zbog čega nastaju ove spektralne linije?
Zato što prilikom prelaska sa višeg na niži energetski nivo
e[SUP]-[/SUP] otpušta foton, koji svojom frekvencijom odražava količinu energije koju
e[SUP]-[/SUP] treba da izrači da bi pormenio energetski nivo.
analogija: Zamisli balon koji leti na određenoj visini. Da bi se popeo na veću visinu, balon može da otpusti vreću sa peskom. Visina je energetski nivo, balon je
e[SUP]-[/SUP], vreća peska je foton, količina peska u vreći je količina energije, koja je izražena preko frekvencije fotona.
Šematski, uz pomoć Borovog modela atoma to izgleda ovako:
Odnosno, kada
e[SUP]-[/SUP] prelazi sa nivoa n=5 na nivo n=2 zračiće veću energiju i to ćemo videti kao ljubičastu svetlost, kada
e[SUP]-[/SUP] prelazi sa nivoa n=3 na nivo n=2 zračiće manje energije i to ćemo videti kao crvenu svetlost.
Ovde još treba napomenuti da
e[SUP]-[/SUP], tj. atom vodonika zrači i van vidljivog dela spektra.
Celokupan spektar vodonika izgleda ovako:
Energetski nivoi za
e[SUP]-[/SUP] dati su sa leve strane.
Uočimo da je zračenje u vidljivom delu spektra obuhvaćeno Balmerovom serijom.
Dakle, boja svetlosti je pokazatelj frekvencije.
Рекао сам да се то не може успоређивати, јер је једно вал а друго више није.
Šta nije talas? Svetlost?

Na osnovu čega nije?
Kako objašnjavaš interferenciju i difrakciju svetlosti, ako svetlost nije talas?
Као што и сам кажеш , материју још нико није видео да се креће помоћу вала. Ја ни то не могу прихватит, због тога, кад се телескопом огромно повећа посматрање види се треперење слике као да плови по валовитом мору. Слично треперење је уочено и у мерењу стабилности земљине површине.
Vujadine, bio sam
sarkastičan, a to je bilo lako uočiti, jer sam tu svoju izjavu propratio slikama talasa vode, dakle materije, tj. pokazao ti da se materija kreće talasima.

Ne znam šta znači stabilnost Zemljine površine, a što se tiče treperenja slike kada se "teleskopom ogromno poveća posmatranje", nisam siguran da te razumem šta želiš napisati.
Da li ti nešto možeš ili ne možeš prihvatiti to je tvoja stvar i ja ti ne mogu prigovarati zbog toga.
Mogu samo da se trudim da ti, što je moguće jednostavnije, izložim šta znamo o svetlosti, a da pri tome ne posežem za formulama.
Није тачно да је светло вал, јер је светло састављено од фотона а не од последица кретања валова. Последице су једнаке од једих и других, али они нису једнаки.
Nije tačno da je svetlost talas, ali uočavamo i koristimo interferenciju i difrakciju svetlosti i razlažemo ga na komponente pomoću prizme.

Stvarno ne znam šta napisati...

Foton sam po sebi pokazuje osobine i čestice i talasa, i kao takvog ga posmatramo i ono što vidimo nam dokazuje da smo u pravu.
[SUP]1[/SUP]) Kada zračimo vodonik fotonima određene frekvencije, tj. osvetlimo ga određenom bojom,
e[SUP]-[/SUP] koji apsorbuju određeni foton, će se popeti na odgovarajući energetski nivo, a ispuštanjem istog takvog fotona će se vratiti na početni energetski nivo.