Ovi jedan
Ističe se
- Poruka
- 2.589
Reka sam ti ja nekidan pola Korčule Srbi, a pola Hrvati 

Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ma suti,dobro jeReka sam ti ja nekidan pola Korčule Srbi, a pola Hrvati![]()
GRanica je otprilike na nivou karantanije, prave katolicke crkve s latinicon i dvojinonSRC nije postojala u ono vreme, verovatno ni HRC. Postojale su samo biskupije ;Ljubljanska i Mariborska. Jedan deo slovenaca je spadao pod druge biskupije neslovenske, nekoliko sela cak i pod zagrebacku, a znam ta jedno selo u Sloveniji koje je jos uvek pod zagrebačkom. Rubno delovi su upotrebljavali staroslavenski jezik , ali vecina latinski, posto su bili pod nemcima. Govorim o području danasnje Slovenije
Hmm, ima tu nešto, jeste, menjala se granica, bilo je migracija...GRanica je otprilike na nivou karantanije, prave katolicke crkve s latinicon i dvojinon
Naravno da su granicna podrucja zeznita jer se vise puta minjala granica, a i bilo je migracija
Cila ideja je da su slovenci cisti katolici bez domace liturgije pisma ili svoje vlasti jer su bili direktno pod germanima. A jezik je neprekinuti lanac i tesko je nac da se tolko stvari poklapaHmm, ima tu nešto, jeste, menjala se granica, bilo je migracija...
Slicno kao i Srbi u Hrvatskoj, samo što se Hrvati lakše asimilirase, jer su iste vere. Nesumnjivo su Hrvati, kao i Srbi ostavili trag u slovenskim deželama, narocito rubnim.
Ali , naravno da granica dvojine ne može biti na nivou Karantanije, ipak je mnogo juznije. Samo jedna pokrajina nema dvojinu, plus Prekmurje koje je prica za ta sebe...
Vidim da si naveo niz ranih štampanih i rukopisnih dela povezanih sa kajkavskom i šire hrvatsko-slovenskom književnom tradicijom (XVI–XVII vek). Da rezimiram i strukturiram podatke koje si izdvojio:Juraj VukovićKlimpuški rukopis[21]1564.bosančicaIvanuš PergošićDecretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal[22]Nedelišće1574.latinicaAntun VramecKronika vezda znovič spravljena kratka slovenskim jezikom po D. Antolu Pope Vramce kanoniku zagrebečkom[23]Ljubljana1578.latinicaAntun VramecPostilla po nedelne i po godovne dni na vse leto vezda znovič spravlena po Antonu Vramcu Svetoga pisma doktoru i cirkve varaždinske plebanušu[23]1586.latinicaNikola KrajačevićMolitvene knjižice vsem Hristuševem vernem slovenskoga jezika, pristojne i hasnovite[24]1640. (2. izdanje, 1. izdanje izgubljeno)latinicaJuraj Ratkaj VelikotaborskiKriposti Ferdinanda II.[25]
Radi sta hoces,samo san mislia da analiziramo tadasnji kajkavski tj koliko je razumljivVidim da si naveo niz ranih štampanih i rukopisnih dela povezanih sa kajkavskom i šire hrvatsko-slovenskom književnom tradicijom (XVI–XVII vek). Da rezimiram i strukturiram podatke koje si izdvojio:
1564.
- Autor / pisar: Juraj Vuković
- Delo: Klimpuški rukopis
- Pismo: bosančica
1574. (Nedelišće)
- Autor: Ivanuš Pergošić
- Delo: Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal
- Pismo: latinica
1578. (Ljubljana)
- Autor: Antun Vramec
- Delo: Kronika vezda znovič spravljena kratka slovenskim jezikom po D. Antolu Pope Vramce kanoniku zagrebečkom
- Pismo: latinica
1586.
- Autor: Antun Vramec
- Delo: Postilla po nedelne i po godovne dni na vse leto vezda znovič spravlena po Antonu Vramcu Svetoga pisma doktoru i cirkve varaždinske plebanušu
- Pismo: latinica
1640. (2. izdanje; 1. izgubljeno)
- Autor: Nikola Krajačević
- Delo: Molitvene knjižice vsem Hristuševem vernem slovenskoga jezika, pristojne i hasnovite
- Pismo: latinica
1640-te (bez precizne godine u tvom navodu)
- Autor: Juraj Ratkaj Velikotaborski
- Delo: Kriposti Ferdinanda II.
- Pismo: latinica
Da li želiš da ovo preradim u tabelarni pregled (godina – autor – delo – pismo – mesto štampe / nastanka), tako da bude preglednije i upotrebljivo za dalji rad (npr. za seminarski, esej ili hronološki prikaz književnosti)?
Kopitareva želja je bila stvaranja slovenije od trsta do zemuna koja bi se sastojala od karantanije i slavonije u koju je spadao i zagrebJernej Kopitar je autoritet za svoj rad temeljio u namještenju na uglednim mjestima na bečkom Dvoru, ali također i na dosluhu s austrijskim redarstvenim vlastima, kojima je redovito podnosio izvješća. Austrijske državne vlasti su bile vrlo zainteresirane za suzbijanje panslavističke ruske propagande, koja je osobito pravoslavno slavensko pučanstvo dovodilo u raskorak s austrijskom državom. Od svoje koncepcije povezivanja Srba i Hrvata u jedinstveni narod, izuzeo je Kopitar hrvatske kajkavce (koje naziva "pseudohrvatima") za koje je predvidio da imaju postati – Slovencima. U svoju suradnju s policijskim vlastima Austrije, uveo je barem na stanovito vrijeme i u stanovitoj mjeri i Vuka Stefanovića Karadžića, koji je prihvatio sve Kopitarove glavne ideje; pa tako i ideju o štokavcima Hrvatima kao "Srbima katolicima" i o kajkavcima Hrvatima kao Slovencima.[1]
Porfirogenit je iz 9tog , 16 +... no nebitno, znam ja izvore. I nemam problem sa istima samo sa tim da se proizvoljno politizuju. Ds se izvalci iz konteksta, vata za slamku, ili pak nedto sto nema smisla uzima za cinjenicu.Brojni srednjovjekovni izvori i kasniji izvori iz 16. stoljeća, 17. stoljeća, 18. stoljeća, 19. stoljeća spominju Hrvate u Bosni i Hercegovini. Nabrojat ću neke od tih izvora: Konstantin VII. Porfirogenet, Pop Dukljanin, Toma Arhiđakon, Andrea Dandolo, Flavio Biondo, Antonio Burgio, Gelibolulu Mustafa Aali, Evlija Čelebija, Nikola Lašvanin, Ivan Ančić, Augustin Vlastelinović, Lovro Šitović, Vuk Karadžić, Pavel Jozef Šafarik, Alfred Nicolas Rambaud itd.
Ako su Hrvati bili u Bosni i Hercegovini u vrime Porfirogeneta bili su i kasnije. Nisu na Mars otišli živiti.Porfirogenit je iz 9tog , 16 +... no nebitno, znam ja izvore. I nemam problem sa istima samo sa tim da se proizvoljno politizuju. Ds se izvalci iz konteksta, vata za slamku, ili pak nedto sto nema smisla uzima za cinjenicu.
Nisu, i da znas ista o istoriji to ne bi ni napisao. Tako da sumnjam da te mogu smatrati za ozbiljnog sagovornika. Ali probacu da ti nacrtam.Ako su Hrvati bili u Bosni i Hercegovini u vrime Porfirogeneta bili su i kasnije. Nisu na Mars otišli živiti.
A kako znaš da čega nije genitiv od ča? Jer česa je staroslovenski genitiv od čto.česa (genitiv od ča)
Realno, znam da su oni neuki i to, al zaista te vekike seobe, to bi trebalo znati, bar ako su malo istrazivali poreklo prezimenaA kako znaš da čega nije genitiv od ča? Jer česa je staroslovenski genitiv od čto.
To su psihološke blokade. Mehanizmi ego odbrane, potiskivanja, racionalizacije itd.Realno, znam da su oni neuki i to, al zaista te vekike seobe, to bi trebalo znati, bar ako su malo istrazivali poreklo prezimena
Granice hercegovine su odredene tek 1878Nisu, i da znas ista o istoriji to ne bi ni napisao. Tako da sumnjam da te mogu smatrati za ozbiljnog sagovornika. Ali probacu da ti nacrtam.
Hrvati su ziveli samo na severo-zapadu Bosne(danasnje) po Porfirogenitu, u Hercegovini ih nikad nije bilo. I to su zaista nekad bili cakavski krajevi.
Otisli su, ne na Mars doduse. U vreme Austrijsko Turskih ratova dolazi do velikih seoba naroda, i manje vise svi se sele na sever. Cakavski krajevi su bili opustoseni kad su stokavci to naselili. Sto ko turski placenici, sto ko austrijski granicari.
Migracije od 16 do 18 tog veka nisu samo izmenile sliku Balkana, vec i mnogo sire.
Stalno skrecete s temeA kako znaš da čega nije genitiv od ča? Jer česa je staroslovenski genitiv od čto.
Ko bukvi da pricas, ne zelim da im uvredim iq, al povrsno jako, cesto sam diskutovao sa Bugarima po pitanju jugoistocne Srbije, Makedonije, zap Bugarske ni jedan jedini nije bio polupanTo su psihološke blokade. Mehanizmi ego odbrane, potiskivanja, racionalizacije itd.
Vidis koliko ne znasGranice hercegovine su odredene tek 1878
A livno je po mnogima u hercegovini
Imaju gangu kao miMeni su rekli da je Livno zapravo ono i u Bosna i Hercegovina![]()