Ti sve brķaš i naopako tvrdiš. Bosna iz doba Porfirogeneta nije bila ista površinom kao današnja Bosna. Bosna je tada bila mnogo manja nego sada. U to vrime Bosna je obuhvaćala samo prostor oko rijeke Bosne odnosno mista Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Maglaj, Doboj, Modriča, Bosanski Šamac. Znači kada Porfirogenet kaže u Bosni žive Srbi to se ne odnosi na čitavu današnju Bosnu nego na manje od pola današnje Bosne možda 1/3 današnje Bosne. Tako da se ja ne bi baš hvalio time da sam na tvom mistu. To je područje manje nego Republika Srpska. Porfirogenet piše da je zemlja Hrvata bila podiljena u 11 županija a među tih 11 županija on spominje 5 županija Plivu, Pset, Livno, Cetinu, Imotu, odnosno područja zapadno od rijeke Vrbas ili ako ćeš preciznije to su sjeverna Bosna, srednja Bosna, zapadna Bosna, zapadna Hercegovina i dio Dalmatinske zagore. Jajce, Bugojno, Šipovo, Mrkonjić Grad, Banja Luka se nalaze u srednjoj Bosni i bili su dio županije Pliva. Bihać, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica, Sanski Most su sjeverna Bosna i bili su dio županije Pset. Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad se nalaze u zapadnoj Bosni i bili su dio županije Livno. Sinj, Imotski, Posušje, Grude se nalaze u Dalmatinskoj zagori i zapadnoj Hercegovini i bili su dio županija Cetina i Imota. Jedino nije sigurno di su bili Bosansko Grahovo, Drvar, Prijedor, Bosanska Gradiška, ali vjerojatno i oni u sastavu neke od navedenih 5 županija, Bosansko Grahovo i Drvar možda čak u županiji Knin. Uglavnom poanta je da su to sve bili štokavski krajevi osim možda Bihaća, ali i oduvik hrvatski krajevi ako ćemo virovati Porfirogenetu.