Da li su Hercegovacki Hrvati, ,, najcistiji Hercegovci"?

Nikšić pod Turcima nije bio ništa kraće od Trebinja npr.

9DUf_-DNvqXLQXUrxz31plxonNkV8THWWlmrZFe3p4Q.jpg
Како је Никшић под Турцима 409 година. Зар није од 1465. до 1877., што је 412 година?
 
Nosile se turbane/calme u Katunskoj Nahiji odredjeni ljudi (uglavnom cetobase/glavari) do Njegosevog doba. Njegos je dizajnirao i ustanovio danasnju crnogorsku kapu u staroj CG, i izbacio turbane i fesove.

Obicni Crnogorci u Katunskoj Nahiji 1839. godine:


Pogledajte prilog 1308932

Ljubomir Nenadovic pise o tome:

Pogledajte prilog 1308938
Nosila se crnogorska kapa i prije Njegoša.
Akvarel iz kraja 18.vijeka:
IMG_20230313_010649.jpg

Slika iz 1811. od francuskog putopisca Viala De Somijera:
IMG_20230313_010726.jpg

Postoji i zapis nekog engleskog putopisca o kapi, ali ga nemam trenutno.
Njegoš joj je pesnički odredio značenje, a moguće da je i on utvrdio njen konačan dizajn:
http://www.sedmica.me/crnogorska-kapa-zal-za-ko2sovom/

Kapa je poreklom vjerovatno od Morlaka ili Srba iz primorskih oblasti koje su bile pod Mletačkom republikom.
 
Nosila se crnogorska kapa i prije Njegoša.
Akvarel iz kraja 18.vijeka:Pogledajte prilog 1309488
Slika iz 1811. od francuskog putopisca Viala De Somijera:
Pogledajte prilog 1309489
Postoji i zapis nekog engleskog putopisca o kapi, ali ga nemam trenutno.
Njegoš joj je pesnički odredio značenje, a moguće da je i on utvrdio njen konačan dizajn:
http://www.sedmica.me/crnogorska-kapa-zal-za-ko2sovom/

Kapa je poreklom vjerovatno od Morlaka ili Srba iz primorskih oblasti koje su bile pod Mletačkom republikom.

Nesumnjivo da je kapa postojala i prije njega, ali nije bila toliko rasirena tada ni po staroj CG, i nije bilo zlatni niti na vrhu.

Somijer opisuje da je tada kapa bila crvena kapa, oko koje su samo savijali crno platno. Ali isto u to vrijeme drugi putopisci pisu da su svi nosili crvene kape u CG.

Dakle ispada da su samo nosili crni obod na Njegusima i to odredjen broj ljudi. Postoji teorija da je taj crni obod predstavljao odanost vladici nasuprot Guvernadura, za vrijeme borbi za vlast medju Mitropolita i Radonjica krajem 18. v.

Sto se tice crvene kape, identicna je bila danasnjoj Dubrovackoj kapi, i nekadasnjoj Risanskoj i Grbaljskoj. Sto je vjerovatno bila starija srpska kapa dinarskih krajeva iz srednjeg vijeka, koja je isceznula u ostalim krajevima uslijed najezdi Turaka i drugih. Prezivjela je jedino u izolovanim polu-nezavisnim krajevima poput Risna, Dubrovnika i stare CG.
 

Bila je vjerovatno najslicnija Vasojevickoj.

Paja Jovanovic, je naslikao Brdjane, ali vecina ljudi misle da su Albanci u pitanju :lol:

Recimo ova slika, se prvobitna zvala ,,Umir krvi u Kučima" 1889.

Krvna-osveta.jpg


I slika ,,Piperi i Tahir Pasa"

sl2wpkj24r781.jpg


Piperi (lijevo) a Arbanasi (desno)
 
Bila je vjerovatno najslicnija Vasojevickoj.

Paja Jovanovic, je naslikao Brdjane, ali vecina ljudi misle da su Albanci u pitanju :lol:

Recimo ova slika, se prvobitna zvala ,,Umir krvi u Kučima" 1889.

Pogledajte prilog 1309497
Pitao sam za 5 brđanskih plemena, Moračane, Rovčane, Pipere i Bratonožiće (iako su na mapi koju sam priložio označeni da nose istu nošnju kao Kuči i Malisori, ali nisam ni za njih siguran).
 
Pitao sam za 5 brđanskih plemena, Moračane, Rovčane, Pipere i Bratonožiće (iako su na mapi koju sam priložio označeni da nose istu nošnju kao Kuči i Malisori, ali nisam ni za njih siguran).

Nemam pojma za ostale ali postavio sam za Pipere. Nosili su crne marame oko glave i crne kozuhe i slicne pantalone kao Vasojevici i Malisori. Vjerovatno su slicno nosili i Bjelopavlici, jer su Bjelopavlici i Piperi bili najblizi i najprije su se pripojili CG.
 
Šta ti misliš o cjelokupnoj borbi za vlast između Radonjića i Petrovića? I da nemaš podatak zašto je sin Đikana Vukotića odbio guvernadurstvo?

Mislim da su bili sudjeni na propast. Jer imali su potrebu kao veza izmedju CG i mletaka, al da grabe centralnu vlast nijesu imali sanse jer su bili gledani s pravom kao ispostava stranaca.

Knjaz Dolgorukov 1769. g. pisao u svojim memoarima da je Guvernadur jedva imao ikakve moci u zemlji.
 
Mislim da su bili sudjeni na propast. Jer imali su potrebu kao veza izmedju CG i mletaka, al da grabe centralnu vlast nijesu imali sanse jer su bili gledani s pravom kao ispostava stranaca.

Knjaz Dolgorukov 1769. g. pisao u svojim memoarima da je Guvernadur jedva imao ikakve moci u zemlji.
A o saradnji sa Austrijom na uštrp Crne Gore? I da li je osuđivanje i protjerivanje guvernadura 1831 i 1832.. bilo pravedno? Navodno je bilo nekog terora i rušenja kuća Radonjića. A i vele da je Vukolaj otrovan u Kotoru.
 
A o saradnji sa Austrijom na uštrp Crne Gore? I da li je osuđivanje i protjerivanje guvernadura 1831 i 1832.. bilo pravedno? Navodno je bilo nekog terora i rušenja kuća Radonjića. A i vele da je Vukolaj otrovan u Kotoru.

Pa jeste...i Guvernadur Vukolaj Radonjic je pokusao da izvrsi atentat navodno na Njegosa. Osilili su se Radonjici od vremena vladike Vasilija i pravili su probleme i Sv. Petru, nakon spaljivanja CT manastira 1785. Guvernadur Jovan Radonjic je isto bio anti-ruski nastrojen i uzeo stranu Austrije protiv Sv. Petra.

,,Када је Русија, позивајући народ на борбу, упутила у Црну Гору мајора Саву Мирковића, нашло се у Бечу одмах да је то повреда савезничкога споразума и стога су аустријска два капетана, Филип Вукасовић и Лудвиг Пернет, упућена исто тако да покрену Црногорце у име Јосифа II, била спремна да Мирковића или смакну или затворе; али, колебали су се, јер су се бојали да тим не раздраже Црногорце. А и Мирковић, заиста, у Црној Гори радио је против Аустрије, приказујући је као противницу православља. Вукасовић је подржао гувернадура Јована Радоњића, Петровог проаустријског конкурента те групу око њега окупљених црногорских вођа, дошло је до нејединства и Црногорци нису имали војнога успјеха."

Cak su Radonjici narucili svoj grb u Kotoru 1816. g. da bi dokazali svoj legitimitet da vladaju Crnom Gorom.

Pise na italijanskom:

,,famiglie delle antico regno di Servia" ,,porodica od antickog kraljevstva Srbije" :D

30848336_1477226359072199_384697924117922134_o.jpg
 
Група Срба из Книна 1899. године, поређања ради са херцеговачким и другим динарским ношњама (да се надовежем на @guslar1389). Мушкарци са слике су иначе локални пандури (у аустријској служби).

Pogledajte prilog 1310834

@Brđanin @Perperius @cronnin @Лекизан @Slavan @Njegos88 @psmaniac @KraNp @NickFreak

Мислим да је ова група из Буковице.

Ево фотографије сеоских челника из села моје прабаке на састанку са Прибичевићем у Задру. Они су из Косоре, Врлички/Цетински крај.

Већина села је/била је католичка, а сви су староседолаци који су живели на том подручју прије краја млетачко-турских ратова. Срби су Морлаци, католици покатоличени-муслимани и покатоличени Морлаци.

FB_IMG_1678950696133.jpg


Srpska prezimena

ARNAUT (89) – Sveti Arhangel Mihailo, Sveti Sava (prisutni u 18. veku)

BODROŽIĆ/BODRAŽIĆ (21) – Sveti Sava (prisutni u 18. veku)

IVANČIĆ (17) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)

KNEZ (popisani kao Arnauti) – Sveti Arhangel Mihailo (prisutni u 18. veku – Arnauti)

MEDIĆ (21) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)

MIŠINA (46) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)

UTRŽEN (19) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)

Hrvatska prezimena

ERCEG (41) – (prisutni u 18. veku)

JOVIĆ (19) – (prisutni u 18. veku)

KLEPO (94) – (prisutni u 18. veku)

KOSORČIĆ (18) – (prisutni u 18. veku)

LELAS (180) – (prisutni u 18. veku)

LISIČAR (20) – (prisutni u 18. veku)

MUČALO (6) – (prisutni u 18. veku)

RADNIĆ (42) – (prisutni u 18. veku)
 
Баш сам поставио на другој теми снимак свештеника Момчила Кривокапића, архијерејског намесника бококоторског. Био је настојатељ саборног храма Св. Николе у Котору и у служби више од пола века.

Коначно сам открио којем житу братства Кривокапића припадају Гиљени. Ми смо од Савовића-Кривокапића, који су потомци Саве Раславов (р.1660.).

received_250149747444679.jpeg


Ово жито (што значи да су нама Гиљенима најближи рођаци) делимо са једном од познатијих породица Кривокапића, Вучетићима-Кривокапићима.

received_1856723161364317.jpeg


Познати чланови Вучетића су отац Момо Кривокапић и бивши капетан ватерполо репрезентацију Југославије Милорад Кривокапић.

 

Back
Top