Čiji je naš jezik

[Mrkalj]

Koji?

 

[Mej bregami]

Pogledajte prilog 1667798

Toliko poznato da ne postoji primjerak?

 

[Mej bregami]

Odakle ti ovo? Rječnik kao termin je rabljen i prije Vuka. Recimo Vezilić je koncem 18. stoljeća objavio Rečnik malyj nemecko-serbskij.

Poznata serija srpskih rjecnika koje je Vuk izbjegavao kao kugu.

 

[Mrkalj]

Toliko poznato da ne postoji primjerak?

Толико си згажен да ти се привиђа да имаш руке којима можеш да промениш тему.

 

[Mej bregami]

Толико си згажен да ти се привиђа да имаш руке којима можеш да промениш тему.

Pa ne znam o čemu pišeš, ti cak ni sudjeluješ u diskusiji. Imaš smiješne upadice.

 

[Mrkalj]

Pa ne znam o čemu pišeš, ti cak ni sudjeluješ u diskusiji. Imaš smiješne upadice.

Ако не знаш, боље ћути.

 

[Mej bregami]

Ако не знаш, боље ћути.

Pa postavi nesto

 

[Mrkalj]

Pa postavi nesto

Đorđe Zaharijević: Rěčnikь grečesko - slavenskij vú polzu slaveno-serbskago junošestva, Buda, 1803, [ 8 ] + 136pp .

 

[NickFreakyrgios]

Pa postavi nesto

 

[Harvat]

Pa ne znam o čemu pišeš, ti cak ni sudjeluješ u diskusiji. Imaš smiješne upadice.

Iako mislim da si krivo upisao niz stvari, u ovom slučaju Srbi su i prije Karadžića prepisivali iz hrvatskih djela, gdje se pojam rječnik, ričoslovnik, riječnjak...pojavljuje još u 17. stoljeću kod Jerolima Kavanjina, a u leksikografskom djelu, između ostalih, u "Gazofilaciju" Belostenca 1740.

Pogrješno je misliti da Hrvati nisu za pojam "vokabular, dikcionar" rabili pojmove slovar, slovnik i slično, jer se pod tim imenom pojavljuje većina hrvatskih rječnika od 16. stoljeća nadalje.

Jalovo je preganjati se oko ove ili one riječi, no kad si već zapeo, evo iz ARj:

Inače mislim da je ganjanje oko ove ili one riječi besmisleno. Srbi su s Karadžićem dobili razumljiv narodnjački jezik kog su onda brusili koliko su znali, no vodeći se putom kog im je on zacrtao, uglavnom su preuzimali usvojenice; Hrvati su ne samo baštinili daleko izgrađeniji jezik- iako su odbacili niz naplavina zagađujućih pisanu kulturu- no i nastavili su s novotvorbom još više, pa su tako hrvatski i srpski, kod reprezentativnih pisaca od 1870. (kad su ti jezici bili formirani i priznati, realno od 1868. i pravno) do 1918. (naravno, i dalje), jasno odijeljeni po "geniusu", izražajnosti i profilu i književnoj, publicističkoj prozi, te poeziji i upravno-pravnome nazivlju
i stilu.

 

[Mej bregami]

Iako mislim da si krivo upisao niz stvari, u ovom slučaju Srbi su i prije Karadžića prepisivali iz hrvatskih djela, gdje se pojam rječnik, ričoslovnik, riječnjak...pojavljuje još u 17. stoljeću kod Jerolima Kavanjina, a u leksikografskom djelu, između ostalih, u "Gazofilaciju" Belostenca 1740.

Pogrješno je misliti da Hrvati nisu za pojam "vokabular, dikcionar" rabili pojmove slovar, slovnik i slično, jer se pod tim imenom pojavljuje većina hrvatskih rječnika od 16. stoljeća nadalje.

Jalovo je preganjati se oko ove ili one riječi, no kad si već zapeo, evo iz ARj:

Inače mislim da je ganjanje oko ove ili one riječi besmisleno. Srbi su s Karadžićem dobili razumljiv narodnjački jezik kog su onda brusili koliko su znali, no vodeći se putom kog im je on zacrtao, uglavnom su preuzimali usvojenice; Hrvati su ne samo baštinili daleko izgrađeniji jezik- iako su odbacili niz naplavina zagađujućih pisanu kulturu- no i nastavili su s novotvorbom još više, pa su tako hrvatski i srpski, kod reprezentativnih pisaca od 1870. (kad su ti jezici bili formirani i priznati, realno od 1868. i pravno) do 1918. (naravno, i dalje), jasno odijeljeni po "geniusu", izražajnosti i profilu i književnoj, publicističkoj prozi, te poeziji i upravno-pravnome nazivlju
i stilu.

Naravno, zašto su skočili kao opareni samo riječ rječnik je samo njima znano.
Belostenćev rječnik je tiskan 1740., ali je napisan 1675.

On je jedan od autora koje Vuk navodi da je koristio za pisanje svojega rječnika, dok je crkvenoslavenske i srboslavenske knjige izbjegavao, što Avramovićevi i Vezilićevi rječnici jesu.

 

[Kotromanicev sin]

Iako mislim da si krivo upisao niz stvari, u ovom slučaju Srbi su i prije Karadžića prepisivali iz hrvatskih djela, gdje se pojam rječnik, ričoslovnik, riječnjak...pojavljuje još u 17. stoljeću kod Jerolima Kavanjina, a u leksikografskom djelu, između ostalih, u "Gazofilaciju" Belostenca 1740.

Pogrješno je misliti da Hrvati nisu za pojam "vokabular, dikcionar" rabili pojmove slovar, slovnik i slično, jer se pod tim imenom pojavljuje većina hrvatskih rječnika od 16. stoljeća nadalje.

Jalovo je preganjati se oko ove ili one riječi, no kad si već zapeo, evo iz ARj:

Inače mislim da je ganjanje oko ove ili one riječi besmisleno. Srbi su s Karadžićem dobili razumljiv narodnjački jezik kog su onda brusili koliko su znali, no vodeći se putom kog im je on zacrtao, uglavnom su preuzimali usvojenice; Hrvati su ne samo baštinili daleko izgrađeniji jezik- iako su odbacili niz naplavina zagađujućih pisanu kulturu- no i nastavili su s novotvorbom još više, pa su tako hrvatski i srpski, kod reprezentativnih pisaca od 1870. (kad su ti jezici bili formirani i priznati, realno od 1868. i pravno) do 1918. (naravno, i dalje), jasno odijeljeni po "geniusu", izražajnosti i profilu i književnoj, publicističkoj prozi, te poeziji i upravno-pravnome nazivlju
i stilu.

Има ли који од тих хрватских рјечника да је у свом наслову имао хрватски рјечник?

 

[Mej bregami]

Има ли који од тих хрватских рјечника да је у свом наслову имао хрватски рјечник?

U ondašnjem značenju to imaju svi.
Kako su većina latinsko hrvatski rječnici imaju i latinske naslove, uobičajeno tada u čitavoj katoličkoj i protestantskoj Europi.
U samim rječnicina stoje objašnjenja da recimo ilirski u naslovu označava hrvatski jezik.
Primjeri:

 

[Mrkalj]

Има ли који од тих хрватских рјечника да је у свом наслову имао хрватски рјечник?

Jok.

 

[Kotromanicev sin]

U ondašnjem značenju to imaju svi.
Kako su većina latinsko hrvatski rječnici imaju i latinske naslove, uobičajeno tada u čitavoj katoličkoj i protestantskoj Europi.
U samim rječnicina stoje objašnjenja da recimo ilirski u naslovu označava hrvatski jezik.
Primjeri:
Pogledajte prilog 1668042
Pogledajte prilog 1668039Pogledajte prilog 1668040

Дакле, нема.

Хвала.

 

[Mrkalj]

Pogrješno

Jel Voltiđi bio žena, kad kažu "u Voltigijinu" (rječniku)? Otkad je Daničić napustio ARj , kola se kretoše nizbrdo koturati.

 

[Frontiersman]

dok je crkvenoslavenske i srboslavenske knjige izbjegavao, što Avramovićevi i Vezilićevi rječnici jesu.

Ovo nije tačno. Avramovićev je baš koristio. Svi ti rječnici takođe imaju i srpske narodne rječi koji su sastavni dio slavenosrpskog.

 

[Mrkalj]

dok je crkvenoslavenske i srboslavenske knjige izbjegavao, što Avramovićevi i Vezilićevi rječnici jesu.

srboćetnićke

 

[FDDD]

srboćetnićke

srboćetnićkokomunistićke

 

[Mrkalj]

srboćetnićkokomunistićke

srboćetnićkokomunistićke jugosoldateske

 

[Pumpaj Dinstanović]

Ne valja; jugokomunisti je tradicionalno zvučnije i češće, a plus fale tu još i unitaristi i etatisti.

 

[FDDD]

Ne valja; jugokomunisti je tradicionalno zvučnije i češće, a plus fale tu još i unitaristi i etatisti.

Mora da bude složenica nemačkog tipa.

 

[Mej bregami]

srboćetnićke

Toliko si se uživio u svoj drugi nalog naziva kole da više ni ne shvaćaš pod kojim pišeš.
Ajde opet malo kme kme kme, kako to da Hrvati svoj jezik ne zovu srpski kmeeeeee kmeeeeee breeeee!!!!

 

[Mej bregami]

Ovo nije tačno. Avramovićev je baš koristio. Svi ti rječnici takođe imaju i srpske narodne rječi koji su sastavni dio slavenosrpskog.

Da, jako se koristio. Sa odobrenjem mitropolita Putnika njegovao se srpski književni jezik.
Isti Putnik koji je zazirao od hrvatskog jezika tj. štokavske ikavice i ijekavice.
Pa je pitanje zašto niste ostali na tom jeziku nego uzeli "hrvatski".

 

[Mrkalj]

Toliko si se uživio u svoj drugi nalog naziva kole da više ni ne shvaćaš pod kojim pišeš.
Ajde opet malo kme kme kme, kako to da Hrvati svoj jezik ne zovu srpski kmeeeeee kmeeeeee breeeee!!!!

Pogledajte prilog 1668231

Šta ćeš, dešava se.