Cene su se vratile, mere su propale

hahahahahhahaahhaah
1761133840948.jpeg
:hehe:
 
Alan Ford, epizoda "Šunkine šunke šunka"
Ovo ja već godinama tvrdim:

"Manda Brkić, trgovkinja, kaže: "Ravni kulen i čvarci vam je ista cijena. Bilo je jeftino, a sad vam je to delicija upravo zato što više nema špeka jer su svinje, – dijetalne".
Slanina, ključna za čvarke, danas je deficitarna.
– Male su količine, svinje nisu masne. Više su mesnate. Nije kao nekad, bile su pasmine svinja domaće i hranilo se od Božića do Božića, objašnjava Franjo Bačeković iz Kokinca."

I to ti je to.
Preostaje ti otići na selo i kupiti crnu slavonsku fajfericu, ali to je grdosija od svinje koja se ne isplati, osim ako ne želiš baš sve iskoristiti i praviti.

U Srbiji su te grdosije ako se ne varam mangulice, ili?
 

Efekti ograničavanja marži: "Cene uglavnom iste, negde i više nego ranije"​

"Efekti ograničavanja marži za građane su skoro pa nikakvi", kaže za N1 doktor ekonomskih nauka i bivši državni sekretar u Ministarstvu za trgovinu Dragovan Milićević. Dodaje da su trgovinski lanci našli načina da smanje troškove, ali da su, posle dva meseca važenja uredbe, cene u većini proodavnica gotovo iste, a negde čak i više.


Pre dva meseca, predsednik Srbije predstavio je niz ekonomskih mera, među njima i ograničavanje trgovačkih marži. U svom maniru, mere je nazvao čudesnim. Deo stručne javnosti bio je tada, iz različitih razloga, veoma skeptičan prema takvoj oceni. Ovih dana se ispostavlja da je u nečemu bila u pravu. Tržište nije stabilno, posledice se već naziru, Vlada menja Uredbu o maržama. Gde je zapelo?

Na pitanje gde su najveći problemi u sprovođenju uredbe, Milićević kaže:

"Odgovor na to je u isto vreme i komplikovan i jednostavan. Radi se o činjenici da se u biznisu ne može ništa narediti i da je osnovni motivišući faktor svake kompanije - ostvarivanje zarade. Tako je i kod trgovaca: oni su neke svoje planove za 2025. uneli u svoju poslovnu filozofiju, neke finansijske veličine i vi sada u poslednjem kvartalu menjate ta pravila igre a da oni to nisu mogli da ukalkulišu".

Podseća da je prethodnih 20 godina postojao zakonski okvir "da oni mogu slobodno da se ponašaju".

"Biznis ima svoja pravila igre, a s druge strane, svako će pokušati da minimizira gubitak. Ako ne mogu da povećavaju prihod, oni će ići na smanjenje troškova. Neki će ići na to da dok traje uredba gase markete i prodajna mesta koja nisu dovoljno rentabilna", naglasio je Milićević.

On postavlja pitanje same marže trgovaca.

"Visina marže ne govori puno o zaradi. Imate tu dve važne varijante - apsolutni iznos marže, od nabavne do prodajne cene dinara, i drugu - relativni odnos, procentualne marže. Sve zavisi od toga kolika je nabavna cena. Ako je niža nabavna cena a viša marža, ne znači da ćete imati više u apsolutnom iznosu. Nije isto ako imate 30 posto marže na 100 dinara nabavne cene, to vam je 30 dinara marže ili 20 posto na 200 dinara, to vam je 40 dinara marže. To su neke cake poslovanja", pojašnjava gost N1.

Prema njegovim rečima, ono što trgovci jesu uradili je da su povećali prodaju sopstvenih trgovačkih marki.

"Videli smo sami, početkom septembra se intenzivirala prodaja sopstvenih robnih marku. U Univeru je to 'Baš baš', 'Premia' u Delezu... i ti proizvodi imaju nižu nabavnu cenu, imaju samo proizvodnu cenu, a trgovac nema nikakve druge troškove, on ih samo maržira, dodaje porez i to je to. Mada, te marke su i ranije bile jeftinije", kaže Milićević.

Na pitanje da li je ovom urednom ugrožen mali proizvođač, jer trgovinski lanci moraju da nadoknade gubitak na neki način, Milićević kaže - naravno da jesu.

"Sva ova pravila igre su dizajnirana za dva tipa subjekta - imate velike subjekte koji će pokušati da minimiziraju svoje gubitke time što će preneti na druge, a mali proizvođači će morati da popuste ako žele da im roba ima prođu u velikim marketima", pojašnjava.

Ko je najviše oštećen?
O tome ko je u tom lancu trgovac - dobavljač - proizvođač najviše oštećen, Milićević kaže da sve zavisi od pregovaračke snage.

"Ako je pregovaračka snaga jednog subjekta veća, on će pokušati da pretrpi manje gibitke... Ako je naprimer Delez u pitanju, on će pokušati da uslovi svoje dobavljače, da nižu maržu koju mora da sprovede po uredbi, fakturiše na dobavljače. Ko je jači, taj će pretrpeti manje gubitke", izjavio je.

Milićević kaže da će rezultati verovatno pokazati da je pojačana prodaja jeftinijih proizvoda, odnosno robnih marki, a da će pretrpeti proizvođači brendiranih proizvoda.

Dodaje da marža nije svuda ista, ali da su cene proizvoda manje-više jednake u svim velikim lancima.

Milićević kaže da je on uradio analizu na osnovu cenoteke u periodu od 28. avgusta, pre stupanja uredbe o ograničavanju maržu, do polovine oktobra.

"U ključnih 15 grupa na koje se uredba najviše odnosi, možete da nađete minorno smanjenje cene kod pojedinih, mnogi su ostavili iste cene, a kod nekih su čak i povećane. Imate isti režim prodaje, sad su akcije vraćene, doduše ne u onom obimu pre uredbe. Te na neki način to malo zamagljuje podatke. Uglavnom, ako je negde jeftinija cena, videćete da je obeležena da je na akciji", ocenio je Milićević.

Efekat na budžet građana je, dodaje, gotovo zanemarljiv.

"Cene su manje-više iste. A efekat po stanovništvo je gotovo zanemarljiv, osim kupovine robnih marki lanaca", naglasio je Milićević.
 

Back
Top