- Poruka
- 5.190
Kako je to nastala hrvatska nacija?
-
- Popularno:
- “Stojte galije carske” -večni stihovi...
- Srpski narod je platio slobodu svojim...
- Sava Petrović, kraljevski lekar bez...
- Stidentska lista, sta se jos ceka?
- Saznajemo: Miroslav Aleksić neće...
- Da li je ovo vek srpskog poniženja?
- Poslednja vremena
- Sta kada podstanari nece da napuste...
- Kod mene jos zuje komarci
- Da li izaći iz zagrljaja?
Bunjevci
- Začetnik teme gost 94023
- Datum pokretanja
Kako je to nastala hrvatska nacija?
Tako su nastale manje-više sve moderne nacije ovog svijeta, pa time nisu pošteđeni ni primjerice naši sjeverni susjedi Mađari koji također posjeduju svoju subetničku skupinu zvanu "Sekelji". Ono što je zanimljivo je da su u povijesti Sekelji u Erdelju činili posebnu odvojenu etničku skupinu (natio Siculica) od Mađara, Sasa (danas Nijemaca) te obespravljenih Vlaha (danas Rumunja).
- Poruka
- 30.848
Хрватска нација није настала из једног етничког језгра око кога су се касније окупиле и асимиловале различите сродне групе или појединци различитих народности или конфесија, као српска примера ради, већ политичким путем окупљајући око хрватског имена разнородне народе и појединце међусобно повезане једино римокатоличком вером и српским језиком.Често се то радило и насилним путем попут ових декрета комунистичких власти и случају самих Буњеваца и Шокаца, чији се део вероватно данас не би изјашњавао као Хрвати да на њих није вршен политички притисак.
- Poruka
- 5.190
Postoji proces koji se zove etnogeneza kao i hrvatski jezik...
- Poruka
- 30.848
И какав би био процес етногенезе Хрвата а какав развој хрватског језика од кнеза Крешимира до бана Јелачића?
- Poruka
- 5.190
Ne poznajem Kneza Krešimira. Pitanje o jeziku je preširoko da bi ga se pokrilo u jednom dva posta. Možda ti Urvan može objasniti ukratko. Vidio sam da on zna pisati u crticama o povijesti hrvatskog jezika.
- Poruka
- 30.848
То је зато што га Хрвати зову краљ Крешимир не знам зашто!?
Све ти се своди на оно што сам горе написао.
Чисто сумњам да Урбан може мени нешто да објасни јер ни сам себи не може да објасни оне википедијске сплачине које сам пише па нам овде прекуцава и шаље везице.
- Poruka
- 5.190
Shvaćam ali tvoja rupa u neznanju je prevelika da bi se pokrila ovako. Od Kralja Krešimira do Jelačića. Pola povijesti i cijeli razvoj hrvatskog jezika. Ma da mislim da je Urvan školovan možda rađe da posudiš neku knjigu onda...
- Poruka
- 30.848
Моја рупа у незнању "превелика" али зато ти никако твоје "брилијантно" знање да покажеш већ позиваш у помоћ већ искомпромитованог колегу доказаног манипуланта и лажова.
Kor
Poznat
- Poruka
- 7.634
Ako nam je želja da razdrobimo nešto što postoji kao istorijska činjenica a sa svrhom da opravdamo ono što ima vrlo sumljivu naučnu vrednost, možemo razdrobiti i Srbe i Hrvate i Kineze do poslednjeg sela i dokazati da oni u stvarnosti uopste nisu ni postojali. Naravno za to nam je potrebna publika koja će iz bolesnih nacionalističkih pobude slepo verovati u to. Porfiregoenit je romejski car. On valjda zna ako iko zna koga je Iraklije priglasio u Dalmaciju. Zato na više mesta eksplicitno navodi etničko poreklo stanovništva u nekoliko malih kneževina tog doba.
Osim navedenih Vetonaca, možda najbolji primjer nesrpskog i nehrvatskog slavenskog plemena na području nekadašnje rimske provincije Dalmacije bi bili famozni Bornini Guduščani. Kako to da oni nemaju spomen u DAI-u?
Verovatno zato što nisu ulazili u zonu njegovih ingerencija.
Kakvi crni Bošnjani?
Karta je išla uz njihovo poreklo od Bune, dakle iz zone naseljene Neretljanima, dok je dokument išao da pokaže kako su komunisti naredili da se Bunjevci moraju izjašnjavati kao Hrvati.
- Poruka
- 5.190
Kor
Poznat
- Poruka
- 7.634
Nisam upoznat sa njihovom aktivnom srbizacijom ali ne odričem da je ista mogla postojati. Mada mi je sumnjivo da u tom periodu postoji nekakva Srbizacija jer je i sam Aca Karađorđević forsirao jugoslovenstvo više nego srpstvo.
Pre mislim da je reč o realizaciji zaključaka IV kongresa KPJ kojima je bio cilj drobljenje i usitnjavanje srpskog nacionalnog korpusa. Priveo sam pre nekoliko poruka slučaj šta je i kako urađeno sa Crnogorcima i kako je tamo procenat Srba sa preko 90% pao na 1,7%, da bi danas bio oko 33%. Stavi prst na čelo i zapitaj se kako to da se kod nas ostvari sve ono što je KPJ usvojila 1928 a na nagovor Kominterne iza koje je stajao Trocki? A treba li da govorim ko je stajao iza Trockog?
- - - - - - - - - -
kao što ga posebno nije zanimla ni Mađarska(Turska) koja je bila van zone romejskih interesa, ne vidim razlog zašto bi ga zanimao nekakav Burgerland.
mogu ih ili se smatrati sirijcima. isto tako neće biti u pravu.
Guduščane se donedavno poistovjećivalo sa stanovnicima Gacke koja je u DAI-u izričito navedena kao jedna od hrvatskih županija kojom vlada hrvatski ban. Danas pak tragove istih nalazimo u rječici Guduči koja je tada bila u sastavu županije Bribir, također spomenute u DAI-u.
http://www.map.com.hr/guduca
Očito autor DAI-a nije opisivao detaljnu plemensku strukturu sklavinija na području nekadašnje Dalmacije, već je navodio isključivo one za koje je smatrao da su vrijedni spomena, a to su Hrvati, Neretljani, Zahumljani, Travunjani, Dukljani i Srbi. To što jedni Vetonci, Guduščani ili pak bezbroj nikada spomenutih plemena nisu zapisana u DAI-u, ne znači da nikada nisu ni postojala
Mislio sam na stanovnike Bosne.
Ta narodna predaja o "Buni vodi" je zapravo čista legenda, odnosno želim reći da je bunjevačko matično područje daleko šire od jednog malenog porječja u srcu Hercegovine koja je u X. stoljeću pripadala Zahumlju, a ne Paganiji. Među bunjevačkim plemenima spominju se primjerice Krmpote, a njihov najstariji zapis seže iz poimeničnog popisa sandžaka vilajeta Hercegovina (priredio Ahmed S. Aličić) gdje stoji:
Ledinac i Borajna su sela u grudskoj, a Buhovo u širokobriškoj općini. Sva navedena mjesta su izrazito daleko od rječice Bune:
https://www.google.hr/maps/place/Donji+Mami%C4%87i,+Bosna+i+Hercegovina/@43.3445263,17.4876462,14z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x134b17c3ba1cbcff:0xe08ac4b6f3e9b5ce
https://www.google.hr/maps/place/Borajna,+Bosna+i+Hercegovina/@43.3000285,17.4866519,13z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x134b1773a8831d05:0xc7d25c7a718766f9
https://www.google.hr/maps/place/Buhovo,+Bosna+i+Hercegovina/@43.3192174,17.5766393,14z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x134b15e2493b451b:0x4039979d31c8b3b6
Opaska: Ledinac je u google maps označen kao "Donji Mamići"
Sličan primjer su i Vojnići koji se zajedno sa Krmpotama i Gvozdenovim ljudima spominju početkom XVII. stoljeća u Liču.
https://www.google.hr/maps/place/Li%C4%8D/@45.2750747,14.7426113,12z/data=!4m2!3m1!1s0x476482ee01c6a777:0x92c1b3661f4f310f
Vojnići su pak prvi puta zabilježeni u povelji vojvode Jurja Vojsalića braći Radivojevićima 1434. kao jedno od tri vlaška plemena (Vlasi Vojnići, Pribinovići i Hardomilići). Njihovo matično područje je bilo današnje selo Vojnići u ljubuškoj općini gdje su se do sredine prošlog stoljeća, u istoj srednjovjekovnoj grobnici na lokalitetu "Gračine" pokapali i moji preci. Na karti također možeš vidjeti da je i to mjesto također izrazito daleko od rječice Bune:
https://www.google.hr/maps/place/Vojni%C4%87i,+Bosna+i+Hercegovina/@43.2655064,17.4101144,13z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x134b1bc0404015a1:0x13d953971c7f5661
- Poruka
- 30.848
Наравно и сад то примени на "случај" Буњеваца.
Нису били пореклом Хрвати али су од 1945 неки то постали и такви су и дан данас.
И запамти да не понављаш грешку јер нити су Буњевци пореклом Хрвати нити су данас сви Буњевци Хрвати, тако да констатација коју си изнео на предходној страни није тачна.Поз.
- Poruka
- 5.190
@Kor
Ti si rekao da se Gudušćani ne spominju jer nisu ulazili u zonu njegovih ingerencija. A on ipak piše o Hrvatima. Pa mi je nejasno. Nisu valjda Gudušćani isto imali neku kneževinu koja eto nije bila u zoni njegovih ingerencija.
- - - - - - - - - -
Autori DAI-a.
Ti si rekao da se Gudušćani ne spominju jer nisu ulazili u zonu njegovih ingerencija. A on ipak piše o Hrvatima. Pa mi je nejasno. Nisu valjda Gudušćani isto imali neku kneževinu koja eto nije bila u zoni njegovih ingerencija.
- - - - - - - - - -
Autori DAI-a.
Poslednja izmena:
iako smo donedavno sve katolike po zaledju zvali bunjevcim danas će se retko koja tamošnja rvatina osuditi i za sebe reći da je bunjevac. stvoren je neki stid od sebe samoga ...šta li je...
drugo ime za bunjevce je katolički vlahi. rodovski gledano pravoslavni i katolicki vlahi su jedan narod koje je nacionalna indoktrinacija prevela u različite nacionalne tabore.
- Poruka
- 5.190
Pismo Bunjevaca od 2005 godine:
"da se pripadnost Bunjevaca, koji osim u Srbiji, žive u RH, BiH te Mađarskoj, cjelini hrv. naroda danas osporava jedino u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnjega hrv. nacionalnoga bića u cilju njegove lakše asimilacije. . Posljednji primjer — najavljeno uvođenje „bunjevačkog govora“ u škole i priprema „bunjevačke“ gramatike i pravopisa pruža najjasnije dokaze o krajnjim ciljevima takve politike."
http://www.croatianhistory.net/etf/dshv.html
Pismo potpisali:
Pismo su potpisali uglednici Hrvata iz AP Vojvodine: Branko Horvat, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Tavankut, v. r., Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, dopredsjednik Općine Subotica, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, v. r. ,Petko Vojnić Purčar, književnik, dobitnik nagrade NIN-a za roman godine, Novi Sad, v. r. , Vojislav Sekelj, književnik, urednik Glasa ravnice, Subotica, v. r., Ljiljana Dulić, glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, Subotica, v. r., Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, urednik katoličkog mjesečnika Zvonik 1994.-2007., Pročelnik izdavačkog odjela Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" iz Subotice, Subotica, v. r., mr. Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika Zvonik, Subotica, v. r., dr. Marinko Stantić, povjerenik za pastoral mladih Subotičke biskupije, župnik župe sv. Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Sombor, Antonija Čota, dipl. pravnica, Svetozar Miletić, v. r., Martin Bačić, odvjetnik u Subotici, predsjednik subotičke podružnice DSHV-a, v. r, Mata Matarić, predsjednik somborske podružnice DSHV-a i dopredsjednik DSHV-a, Sombor, v. r., Josip Gabrić, dipl. pravnik u mirovini, zaslužni sportista Jugoslavije i počasni građanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r., Šima Raič, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., dr. sc. Slaven Bačić, odvjetnik u Subotici, glavni urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, v. r., Alojzije Firanj, predsjednik Kulturnog savjeta HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., mr. sc. Đuro Lončar, stručni savjetnik u mirovini, Subotica, v. r., Stipan Dulić, tajnik Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović, Mala Bosna, v. r., Ivan Dulić, predsjednik HKUD Đurđin, Đurđin, v .r., Ivana Petrekanić-Sič, urednica dječjeg lista Hrcko, Subotica, v. r., Tomislav Žigmanov, prof. filozofije, Subotica, v. r., Josip Stantić, novinar-urednik, Subotica, v. r..
Ovako je govorio...Bunjevac:
Blaško Rajić, 23. travnja 1939. godine: "...priznajemo se za česti i uda onoga naroda koji živi u Međimurju, u Zagorju, u Lici pod Velebitom, na Hrvatskom Primorju...koji s nama isti jezik govori...iz kojeg je ustao Ante Starčević i Stjepan Radić...Priznajemo se za česti hrvatskog naroda".
Blaško Rajić, 10. studenoga 1939. godine: "Izrekli smo nebrojeno puta jasno i glasno i to su svi morali čuti, da smo mi Bunjevci članovi hrvatskog naroda...što smo od iskona bili..."
Josip Đido Vuković, 10. studenoga 1939. godine: "Nama Bunjevcima Hrvatima može se zahvaliti što postoji Vojvodina u sklopu naše državne zajednice." (op. č., govori o ondašnjoj Kraljevini Jugoslaviji)
Blaško Rajić i Josip Đido Vuković, prosvjedujući na izjavu ministra Nikole Bešlića, da "Bunjevci nisu ni Srbi, ni Hrvati već Jugoslaveni...neka samo i dalje ostanu Bunjevci", idućeg dana, 13. rujna 1939. godine brzojavom predsjedniku vlade Dragiši Cvetkoviću odgovaraju "Protiv ove njegove izjave odlučno prosvjedujemo, jer Bunjevci su bili i ostaju ono što jesu, Hrvati"
Ive Prćić, 11. studenoga 1939. godine: "...tko neće da prizna hrvatstvo Bunjevaca, taj je neprijatelj integriteta državne cjeline" (govoreći o Jugoslaviji)
Blaško Rajić, 14. travnja 1940. godine: "Braćo Hrvati u hr. domovini... da znadete, da smo i mi sinovi Bačke isto što i vi: Hrvati oduvijek...da su bačke krajeve ovoj državi (Jugoslaviji, op.č.) spasili samo bački Hrvati. Kad se krojila sjev. granica, baš mi, subotički Hrvati, nas 70 tisuća smo digli svoj glas..."
Aleksa Kokić, u pjesmi: "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" (stih na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata)
"da se pripadnost Bunjevaca, koji osim u Srbiji, žive u RH, BiH te Mađarskoj, cjelini hrv. naroda danas osporava jedino u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnjega hrv. nacionalnoga bića u cilju njegove lakše asimilacije. . Posljednji primjer — najavljeno uvođenje „bunjevačkog govora“ u škole i priprema „bunjevačke“ gramatike i pravopisa pruža najjasnije dokaze o krajnjim ciljevima takve politike."
http://www.croatianhistory.net/etf/dshv.html
Pismo potpisali:
Pismo su potpisali uglednici Hrvata iz AP Vojvodine: Branko Horvat, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Tavankut, v. r., Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, dopredsjednik Općine Subotica, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, v. r. ,Petko Vojnić Purčar, književnik, dobitnik nagrade NIN-a za roman godine, Novi Sad, v. r. , Vojislav Sekelj, književnik, urednik Glasa ravnice, Subotica, v. r., Ljiljana Dulić, glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, Subotica, v. r., Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, urednik katoličkog mjesečnika Zvonik 1994.-2007., Pročelnik izdavačkog odjela Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" iz Subotice, Subotica, v. r., mr. Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika Zvonik, Subotica, v. r., dr. Marinko Stantić, povjerenik za pastoral mladih Subotičke biskupije, župnik župe sv. Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Sombor, Antonija Čota, dipl. pravnica, Svetozar Miletić, v. r., Martin Bačić, odvjetnik u Subotici, predsjednik subotičke podružnice DSHV-a, v. r, Mata Matarić, predsjednik somborske podružnice DSHV-a i dopredsjednik DSHV-a, Sombor, v. r., Josip Gabrić, dipl. pravnik u mirovini, zaslužni sportista Jugoslavije i počasni građanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r., Šima Raič, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., dr. sc. Slaven Bačić, odvjetnik u Subotici, glavni urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, v. r., Alojzije Firanj, predsjednik Kulturnog savjeta HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., mr. sc. Đuro Lončar, stručni savjetnik u mirovini, Subotica, v. r., Stipan Dulić, tajnik Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović, Mala Bosna, v. r., Ivan Dulić, predsjednik HKUD Đurđin, Đurđin, v .r., Ivana Petrekanić-Sič, urednica dječjeg lista Hrcko, Subotica, v. r., Tomislav Žigmanov, prof. filozofije, Subotica, v. r., Josip Stantić, novinar-urednik, Subotica, v. r..
Ovako je govorio...Bunjevac:
Blaško Rajić, 23. travnja 1939. godine: "...priznajemo se za česti i uda onoga naroda koji živi u Međimurju, u Zagorju, u Lici pod Velebitom, na Hrvatskom Primorju...koji s nama isti jezik govori...iz kojeg je ustao Ante Starčević i Stjepan Radić...Priznajemo se za česti hrvatskog naroda".
Blaško Rajić, 10. studenoga 1939. godine: "Izrekli smo nebrojeno puta jasno i glasno i to su svi morali čuti, da smo mi Bunjevci članovi hrvatskog naroda...što smo od iskona bili..."
Josip Đido Vuković, 10. studenoga 1939. godine: "Nama Bunjevcima Hrvatima može se zahvaliti što postoji Vojvodina u sklopu naše državne zajednice." (op. č., govori o ondašnjoj Kraljevini Jugoslaviji)
Blaško Rajić i Josip Đido Vuković, prosvjedujući na izjavu ministra Nikole Bešlića, da "Bunjevci nisu ni Srbi, ni Hrvati već Jugoslaveni...neka samo i dalje ostanu Bunjevci", idućeg dana, 13. rujna 1939. godine brzojavom predsjedniku vlade Dragiši Cvetkoviću odgovaraju "Protiv ove njegove izjave odlučno prosvjedujemo, jer Bunjevci su bili i ostaju ono što jesu, Hrvati"
Ive Prćić, 11. studenoga 1939. godine: "...tko neće da prizna hrvatstvo Bunjevaca, taj je neprijatelj integriteta državne cjeline" (govoreći o Jugoslaviji)
Blaško Rajić, 14. travnja 1940. godine: "Braćo Hrvati u hr. domovini... da znadete, da smo i mi sinovi Bačke isto što i vi: Hrvati oduvijek...da su bačke krajeve ovoj državi (Jugoslaviji, op.č.) spasili samo bački Hrvati. Kad se krojila sjev. granica, baš mi, subotički Hrvati, nas 70 tisuća smo digli svoj glas..."
Aleksa Kokić, u pjesmi: "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" (stih na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata)
Poslednja izmena:
- Poruka
- 5.190
Još citata iz pisma:
imajući u vidu da je novoštokavski ikavski dijalekt, kojima govore Bunjevci, najrašireniji hrvatski dijalekt i da se njime govori u Dalmaciji, Primorju, Lici, zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni te u vojvođanskom i mađarskom dijelu Bačke, s čime su se slagali i mnogi ugledni srpski lingvisti, poput Pavla Ivića (Enciklopedija Jugoslavije, knjiga 6, 2. izdanje 1990. god. strana 70.);
najoštrije osuđujemo sve čimbenike koji ikavski bunjevački govor bez ikakve znanstvene utemeljenosti pokušavaju uvesti u škole namjesto hrvatskoga književnoga jezika...
naglašavajući da na tom dijalektu od XVIII. stoljeća na prostoru koji su naseljavali Hrvati nastaje bogata književnost (Andrija Kačić Miošić u Dalmaciji, Matija Antun Relković u Slavoniji, Emerik Pavić u Budimu) i da je otada upravo štokavska ikavica u temelju općehrvatskoga književnog jezika sve do ilirskog pokreta; da je na štokaskoj ikavici u Budimu zahvaljujući Grguru Čevapoviću 1832. objavljen i prvi cjeloviti hrvatski prijevod Biblije autora Matije Petra Katančića; da se za hrvatski književni jezik utemeljen na štokavskoj ikavici zauzimala Zadarska filološka škola i nakon pobjede jezične koncepcije iliraca; da je književnost bačkih Bunjevaca od svojih početaka integralni dio hrvatske književnosti i da je njezin jezik po svemu (grafiji, pravopisu, leksiku, morfološkim i sintaktičkim obilježjima te najfrekventnijim načinima stilizacije) hrvatski,
Mislim da su svima jasni i motivi i za kojih stoji ta ideologija i propaganda a ne znanost o Bunjevcima kao ne Hrvatima. Lingvistički i povijesno gledano oni su Hrvati. Činjenica je da su Bunjevci Hrvati svima osim Srbima.
imajući u vidu da je novoštokavski ikavski dijalekt, kojima govore Bunjevci, najrašireniji hrvatski dijalekt i da se njime govori u Dalmaciji, Primorju, Lici, zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni te u vojvođanskom i mađarskom dijelu Bačke, s čime su se slagali i mnogi ugledni srpski lingvisti, poput Pavla Ivića (Enciklopedija Jugoslavije, knjiga 6, 2. izdanje 1990. god. strana 70.);
najoštrije osuđujemo sve čimbenike koji ikavski bunjevački govor bez ikakve znanstvene utemeljenosti pokušavaju uvesti u škole namjesto hrvatskoga književnoga jezika...
naglašavajući da na tom dijalektu od XVIII. stoljeća na prostoru koji su naseljavali Hrvati nastaje bogata književnost (Andrija Kačić Miošić u Dalmaciji, Matija Antun Relković u Slavoniji, Emerik Pavić u Budimu) i da je otada upravo štokavska ikavica u temelju općehrvatskoga književnog jezika sve do ilirskog pokreta; da je na štokaskoj ikavici u Budimu zahvaljujući Grguru Čevapoviću 1832. objavljen i prvi cjeloviti hrvatski prijevod Biblije autora Matije Petra Katančića; da se za hrvatski književni jezik utemeljen na štokavskoj ikavici zauzimala Zadarska filološka škola i nakon pobjede jezične koncepcije iliraca; da je književnost bačkih Bunjevaca od svojih početaka integralni dio hrvatske književnosti i da je njezin jezik po svemu (grafiji, pravopisu, leksiku, morfološkim i sintaktičkim obilježjima te najfrekventnijim načinima stilizacije) hrvatski,
Mislim da su svima jasni i motivi i za kojih stoji ta ideologija i propaganda a ne znanost o Bunjevcima kao ne Hrvatima. Lingvistički i povijesno gledano oni su Hrvati. Činjenica je da su Bunjevci Hrvati svima osim Srbima.
Poslednja izmena:
- Poruka
- 30.848
Ти мотиви нам нису јасни али нам је савршено јасна идеологија и пропаганда по којој су постали Хрвати и то под старе дане.
А лингвистичке и повијесне разлоге тек чекамо да објасниш ако њима уопште располажеш.
- Poruka
- 5.190
U postu koji si citirao preskočio si sljedeće:
imajući u vidu da je novoštokavski ikavski dijalekt, kojima govore Bunjevci, najrašireniji hrvatski dijalekt i da se njime govori u Dalmaciji, Primorju, Lici, zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni te u vojvođanskom i mađarskom dijelu Bačke, s čime su se slagali i mnogi ugledni srpski lingvisti, poput Pavla Ivića (Enciklopedija Jugoslavije, knjiga 6, 2. izdanje 1990. god. strana 70.);
znači l to da ako se većina hratskih bunjevaca odrekla svog identiteta i jezika da to rebaju uraditi oni koji nisu?
- Poruka
- 30.848
Јесте само што српски језик икавског наречја постаје "хрватски дијалект" тек у 19. столећу.
А данас су Буњевци чак и ијекавци, ти се изјашњавају као Хрвати.
http://kovceg.tripod.com/mara_malagurska.htm
- Poruka
- 5.190
Јесте само што српски језик икавског наречја постаје "хрватски дијалект" тек у 19. столећу.
А данас су Буњевци чак и ијекавци, ти се изјашњавају као Хрвати.
http://kovceg.tripod.com/mara_malagurska.htm
Mara je dobila sljedeće nagrade:
nagrada Srpske kraljevske akademije nauka i umetnosti
orden sv. Save 5. stupnja
orden Bijelog orla 5. stupnja
Bravo za Maru.
- Poruka
- 30.848
Да браво за Мару, једна Буњевка која ето није Хрватица и то је лепо и образложила.