NickFreakyrgios
Elita
- Poruka
- 24.262
Дошло је и до забуне између Дунава и Цетине у причи о Далмацији.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Interesantno viđenje, ma da ne znam da li bih rekao baš i najubedljivije.![]()
Ne Dalmacije, nego nema stalne rimske uprave na cjelovitom podrucju DAI Dalmacije, ili Tacitove Ilirije, ili Primorja, Panonije, i Mezije.
Rim nakon 382 pokusava zadrzati gradove, i opskrbiti ih, te se naglasak stavlja na ocuvanje rijecnih i kopnenih magistrala a manje na regiju u cjelini, jer to Rimljani vise ne mogu kontrolisati. Filozofska granica na Dunavu ne samo da je slaba i konstantno propusna kao sto je uvjek i bila, nego u samoj regiji nema mnogo gradova, urbanizam je razrjedjen, i Rim tu ima vrlo malo uticaja nakon 382. godine i dolaska jakih Gotskih armija u Dalmaciju.
Rimska Imperija u DAI Dalmaciji su dakle, nakon 382, gradovi u DAI Dalmaciji, i oni se bore za goli opstanak. To nije objedinjena teritorija pod rimskom upravom. Dioklecijanovog, ili Trajanovog objedinjog i administrativno sredjenog, funkcionalnog Rima nema u DAI Dalmaciji tada. Drugi vladaju u DAI Dalmaciji nakon 382. godine paralelno sa rimskom upravom u nekim gradovima, koji se bore za goli opstanak, i ponekad padaju pod "varvare."
A ta situacija je dosljedna opisu u DAI nakon bitke kod Dunava, gdje Slaveni vladaju teritorijom DAI Dalmacije iako Rim jos ima upravu u gradovima, i Slaveni progone Rimljane i napadju rimske gradove.
Nema jakih gotskih armija...gde je stanje o kojem ti govoriš opisano? I to posebno u toj meri da dovodiš 382. godinu u toliki značaj?
Procitaj zadnju recenicu, bez navijanja.
"Tako nastavise opsadu Salone i sa kopna i sa mora, ali Rimljani napadose neprijateljske brodove i mnoge natjerase u bijeg, i mnoge od njih potopise, ljude i sve, a takodje i mnoge zarobise zajedno sa posadom. Medjutim, Goti ne pustise opsadu, nego je nastavise drzati jos zesce i jos jace drzahu Rimljane zbijene pri gradu. Takva je dakle bila sudbina Rimljana i Gota u Dalmaciji."
![]()
Već si postavljao ovaj odeljak u celini; pročitao sam ga. Šta je poenta; šta želiš njime da kažeš?
Pisac Prokopije zavrsava pricu sa tom poentom, da su Goti van grada, a Rimljani zbijeni u gradu, i takav im je tada bio zivot. Tako su zivili, i na ratnoj nozi.
Zato sam rekao, koju stranicu ranije da mi deluje iz svega što pišeš da ti nemaš pojma uopšte da je Justinijan potpuno uništio Gote...
I sutradan dolaze Avari i Slaveni? Kako da ne.
Zamisliti neko fantomsko prisustvo Gota
????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????Ako ikada zavrsite odgovorite na postavljeno pitanje da bi moglo videti da li mo\emo govoriti o Saviji kao pootencijalnoj Srbji.
2. Ко вам гарантује веродостојност извора ако нисте видели оригинал?Питање члановима са који ус поодмакли у документацији и проучавању исте:
1. Колико сте оригинала видели до данас?
Goti je naziv za federaciju naroda koji su borili protiv Rima 300 godina na tlu Evrope pa i nasega zapadnoga Balkana.
Justinijan je razbio federaciju koja je vec bila klimava jer su se stvarali posebni interesi i kraljevine medju Gotima. Justinijan je razbio gotskog kralja Vidigoja u Italiji! Ali Goti nisu nestali, samo su se razbili na narode. Nisu vise bili u federaciji. Ali su narodi, plemici ostali, trazeci svoje kraljevine na rusevinama Rima!
I odmah poslje Justinijana, nastaju njihove kraljevine, hriscanske kraljevine kao kompromis za suzivot Gota i Rima.
To se dogodilo.
To je vrlo zanimlji i u velikoj meri verovatno dobro viđenje svih silnih gotskih kraljevstava...ja kada kažem Goti ne mislim na celokupno stanovništvo, potlačeno, nego samo na uski vojnički sloj u vrhu...na rodovsku aristokratiju koja se doselila i možda primila među svoje redove neke još članove.
No, ovde je pitanje šta je sa Gotima, ne posle Vitigesa, već Totile i Teje. Gde su ruševine Rima posle toga? Šta imamo posle Tejine smrti i kraha Gota? Neke samostalne državice? Ne, imamo Langobarde.
U redu.
Ali meni nije cilj da idem na siroko, nego da se drzim nase regije, jer me DAI i KoG zanimaju, zanima me rodoslov.
U tom smilsu, KoG koja govori o "Gotima," i pocinje sa godinom 495, je dosljedna dogadjanjima u tom periodu, upravo Goti se pominju i u drugim izvorima za taj period.
I opisuju se previranja sto je dosljedno za taj period, njihoivi pohodi i borbe sa RImom.
U tom smislu, kada kazem kraljevine, mislim prvenstveno na nase knezevine u DAI (610.) koje nastaju ubrzo nakon Justinijana (565.), i Longobardi su samo popratni argument.
Pa i ne baš, zato što je to period kohabitacije sa Rimom, a ne pohoda i borbi. Godine 497. Teodorik i Anastasije su sklopili sporazum...Neće biti rata sve do 535. godine i Justinijana. Zapravo to je bilo svojevrsno zlatno doba rimsko-gotskih odnosa tada, najduže, koje u istoriji nije bilo zabeleženo još od sredine IV stoleća, tj. još od vremena cara Valensa.
P. S. Jedno pitanje. Zašto dosledno pišeš KoG kao da je to službeni naziv dela? Pitam zato što si ranije insistirao da treba utvrditi prava imena i dosledno ih koristiti.
Za mene je ime tog predanja Knjizica o Gotima, tako ga autor naziva i kaze da je nas naziv, i to naziv za originalno djelo. (Kraljevstvo Slavena je konfuzno jer Orbini tako naziva i svoje djelo. Dakle ako ga zovem Kraljevstvo Slavena, ti ces pitati: A koje? a Istorija Kraljeva Dalmacije je zvuci uopsteno, jer ces onda pitati: U kojem periodu?
Sto se tice godine 495, po rodoslovu znamo da to nije godina pocetka price jer se rodoslov ne uklapa. Da bi se rodoslov uklopio, moramo sasjeci 100 godina iz rodoslova, a to ne moze po rodoslovu. Po rodoslovu, provala Gota se dogadja oko 395. godine.
Za period izmedju 250. i 560. godine i drugi izvori nam govore o Gotima, tako da je KoG dosljedna, i ona govori o Gotima u bas u periodu.
Dakle rodoslov iz Knjizice o Gotima nas dovodi upravo u period ekspanzije Gota kod nas, preko Dunava, i to upravo u periodu kada i drugi izvori o tome pisu, recimo Jordanes i Amijan. Dakle nase predanje u Knjizici o Gotima je dosljedno vremenski i prostorno. U to vrijeme na nasem prostoru dogadja se ekspanzija Gota, i po drugim izvorima.
Ne naziva delo autor knjižica o Gotima, tako naziva jedan Hrvat
A zašto se ne uklapa, tačno? Gde si ti iz rodoslova izvukao 395. godinu?
U Orbinijevoj knjizi na talijskom pise libretto di Gothi. Dakle Snjezana Husic dobro prevodi (u redakciji Sanjeka), bukvalno Knjizica o Gotima.
Ne uklapa se rodoslov ako krenes od kraja unazad i proracunavas godine vladanja, dodjes do godine pocetka prije 495. godine. a najvjerovatnije godine 395. Kazem najvjerovatnije jer za neke kraljeve nisu date godine vladavine tako da postoji period za koji ne mozemo sa sigurnoscu utvrditi je li 100 godina vladavine cetiri kralja ili je period 30 godina. Medjutim taj period nije 0 godina, jer postoji vladavina cetiri kralja, tako da godina pocetka ne moze biti 495. godina nego mora biti ranije.
Dakle nema tu nekog prostora za vrdanje ili pomeranje.
Ma nije tacno. Postoje vladari za koje se ne spominje rok vladavine, tako da upravo ne da ima nego neminovno postoji prostor za vrdanje.
Drugo, ja koristim Sanjeka i Husicku jer su odlicni, svaki list je doslovno preveden sa rubnim komentarima Orbinija, sa talijanskog. Ne mogu ja koristiti Zivkovica jer je Zvikoviceva prepiska s brda s dola. Ono izgleda ko da je na salvetama pisano i sklapano.