„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

[Pumpaj Dinstanović]

Akademija je univerzitet. Akedemska diploma je univerzitetska diploma. Akademik je doktor nauka. Tacno je da se neke druge organizacije zovu akademiije, ali to su pezorativni nazivi. Da se neki drugi prozivaju akademicima, ali to su pezorativni nazivi.

Ti možeš nastaviti to što misliš, ali ja ti kažem ljudi će ti se smejati ako tako budeš koristio reči i hvalio se na ulici da si akademik. Niti to piše u ijednom rečniku našeg jezika, a gore sam ti postavio dva (SANU i Matice srpske) niti je kolokvijal jer u životu nikada nisam čuo nekog da je tako koristi.

Možda te je neko nazvao akademikom, i upravo iz tog pežorativnog naziva, a ti nisi skontao da se o tome radi?

 

[Scott Isle]

Ti možeš nastaviti to što misliš, ali ja ti kažem ljudi će ti se smejati ako tako budeš koristio reči i hvalio se na ulici da si akademik.

Akademija je ustanova obrazovanja u svom osnovnom smislu, u srzi, u svom centralnom znacenju, i to posebnog polja obrazovanja -- specijalizacije na nekom polju, i to visokog nivoa (naprednog obrazovanja), i misljenja takvih ljudi kao autoriteta. To je centralno znacenje akademije.

To se prvenstveno odnosi na Doktore Nauka, jer su oni nosioci najvisih ustanova obrazovanja, specijalizovani na najvisem nivou, i autoriteti u oblastima! Akademik se odnosi na doktora nauka. Sve otalo je pezorativno.

https://www.merriam-webster.com/dictionary/academy

Moze neki stolar otvoriti akademiju za astronaute, ali nece biti akademik. Dzaba mu sto radi u pezorativno nazvanoj Akademiji za Astronaute.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Akademija je ustanova obrazovanja u svom osnovnom smislu, u srzi, u svom centralnom znacenju, i to posebnog polja obrazovanja -- specijalizacije na nekom polju, i to visokog nivoa (naprednog obrazovanja), i misljenja takvih ljudi kao autoriteta. To je centralno znacenje akademije.

To se prvenstveno odnosi na Doktore Nauka, jer su oni nosioci najvisih ustanova obrazovanja, specijalizovani na najvisem nivou, i autoriteti u oblastima! Akademik se odnosi na doktora nauka. Sve otalo je pezorativno.

https://www.merriam-webster.com/dictionary/academy

Moze neki stolar otvoriti akademiju za astronaute, ali nece biti akademik. Dzaba mu sto radi u pezorativno nazvanoj Akademiji za Astronaute.

Predstavljanjem rečnicima našeg jezika kao alternativu rečnik engleskog ništa ne postižeš, akademiče.

Možeš li ti ikako dokazati te stvari koje pišeš...posebno doktor nauka = akademik.

 

[Scott Isle]

Stojkovski 5:08: "To je Letopis Popa Dukljanina."


Ovo djelo ima naziv koji mu je AUTOR dao, i nije Letopis Popa Dukljanina. To je izmisljotina. Dakle, pod broj jedan, doktor nauka ne bi trebao da izmislja, da se bavi prevarama, nego da kaze kako se djelo crno na bjelo zove.
Kao sto Rat i Mir nije Letopis Pisca Rusa, nego Rat i Mir jer mu je to naziv, tako isto ovo djelo se zove Knjizica o Gotima, ili Kraljevstvo Slavena, ili Regno de gli Slavi, ili Istorija Kraljeva Dalmacije. Od ovih naziva bi trebalo izabrati onaj koji unosi najmanje nedoumica o kojem djelu se radi, a to je Knjizica o Gotima. Ipak, to su sve autorovi nazivi a ne izmisljotine.
Dakle, treba od toga krenuti na fakultetima, zaustaviti lazi i izmisljotine, i prestati ovo djelo zvati nazivom koji nije, Letopis Popa Dukljanina.

Ovaj docent prvo treba da nauci da cita, i da ima smjelosti da kaze sta pise crno na bjelo, a ne da izmislja. Ne moze dobiti prolaznu ocjenu u osnovnoj skoli ako izmislja, a kamoli da bude doktor nauka.

 

[Scott Isle]

Predstavljanjem rečnicima našeg jezika kao alternativu rečnik engleskog ništa ne postižeš, akademiče.

Možeš li ti ikako dokazati te stvari koje pišeš...posebno doktor nauka = akademik.

To sto se Srpka Akadmija Nauka i Umetnosti prozvala akademijom je pezorativnog karaktera. Tako se i neke srednje skole prozivaju akademijama. Tu se ne zna ko pije ko placa, i to je tako sa pezorativnim upotrebama.
Akademija je institucija najviseg strucnog obrazovanja u oblasti, to je svakako univerzitet; a akademici su najvisi strucni obrazovni kadar, a to su doktori nauka. Svi doktori nauka su akademici, jedno te isto.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Stojkovski 5:08: "To je Letopis Popa Dukljanina."


Ovo djelo ima naziv koji mu je AUTOR dao, i nije Letopis Popa Dukljanina. To je izmisljotina. Dakle, pod broj jedan, doktor nauka ne bi trebao da izmislja, da se bavi prevarama, nego da kaze kako se djelo crno na bjelo zove.
Kao sto Rat i Mir nije Letopis Pisca Rusa, nego Rat i Mir jer mu je to naziv, tako isto ovo djelo se zove Knjizica o Gotima, ili Kraljevstvo Slavena, ili Regno de gli Slavi, ili Istorija Kraljeva Dalmacije. Od ovih naziva bi trebalo izabrati onaj koji unosi najmanje nedoumica o kojem djelu se radi, a to je Knjizica o Gotima. Ipak, to su sve autorovi nazivi a ne izmisljotine.
Dakle, treba od toga krenuti na fakultetima, zaustaviti lazi i izmisljotine, i prestati ovo djelo zvati nazivom koji nije, Letopis Popa Dukljanina.

Ovaj docent prvo treba da nauci da cita, i da ima smjelosti da kaze sta pise crno na bjelo, a ne da izmislja. Ne moze dobiti prolaznu ocjenu u osnovnoj skoli ako izmislja, a kamoli da bude doktor nauka.

Treba nazivati dela kako se originalno nazivaju i ljutiš se, a ti predlažeš italijanski iz XVII stoleća da bude ime?
Da li ti je poznato da to ne piše gore u delu; to što si podvukao, predgovor istoriji kraljeva Dalmacije...to ti je Orbini napisao.

Drugo...oslanjaš se na hrvatski prevod italijanskog prevoda i tu se sve pogubi. Nema kurziva. Pogrešno je i prevedeno to. Nema knjižice o Gotima, niti Kraljevstva Slovena. U tekstu piše knjiga o gotskim, odnosno slovenskim kraljevima.

I treće, LjPD je pogrešni naziv. Ali i najrasprostranjeniji i široko popularan. Ama baš svako izdanje ovog dela do edicije Tibora Živkovića, objavljivano je pod tim imenom. Sasvim je logično da je ono i najpoznatije i da će ga predavač koristiti upravo iz tog razloga. Izvesni propust je napravio to što nije napomenuo da je naziv loš i da ga treba izbaciti iz upotrebe. Da ga je izmislio, kao što si ti tvrdio...nije. No, previd mu se ovaj može oprostiti jer predavanje nije posvećeno samom Dukljaninu, tako da bi predstavljalo zatrpavanje sporednim podacima (ja bih svakako, doduše, ubacio kao zanimljivost da toliko dugo zovemo nešto iako hronika nije).

Ja lično LPD kao naziv skoro nikada ni ne koristim.

 

[Scott Isle]

Da li ti je poznato da to ne piše gore u delu; to što si podvukao, predgovor istoriji kraljeva Dalmacije...to ti je Orbini napisao.

Prvo treba da prestanes da lazes. To je osnovno. Predgovor je AUTOROV! Taj predgovor koji sam postavio JE AUTOROV i nije Orbinijev predgovor, Orbini ima poseban predgovor, i Orbini nije Autor.

Autor je dao ime djelu, i djelo treba zvati tim imenom a ne izmisljotinama. Autor nigdje nije dao naziv tom svom djelu Letopis Popa Dukljanina, niti Barski Rodoslov! Nigdje. To je izmisljotina. Cak je izmisljotina da se radi o Popu. Autor nigdje ne navodi da je pop. Orbini u svom predgovoru ne navodi da je autor pop nego gradjanin.
Dakle to popovanje djela je izmisljotina i prestanite da lazete. To je osnovno. Da naucite da citate, i onda mozete dobiti prolaznu ocjenu u osnovnoj skoli.


Orbinijev Predgovor

AUTOROV predgovor

 

[Pumpaj Dinstanović]

Prvo treba da prestanes da lazes. To je osnovno. Predgovor je AUTOROV! Taj predgovor koji sam postavio JE AUTOROV i nije Orbinijev predgovor, Orbini ima poseban predgovor, i Orbini nije Autor.

Nigde nisam pokušao kazati da je Orbini autor samog predgovora, već ovog:

..i bio sam u pravu...

Autor je dao ime djelu, i djelo treba zvati tim imenom a ne izmisljotinama

Nije dao ime, nema naslova...no...čak i da jeste, kakvog smisla ima predlaganje imena iz 17. stoleća, ako se za to zalažeš?

ili Regno de gli Slavi, ili Istorija Kraljeva Dalmacije.

...

Cak je izmisljotina da se radi o Popu. Autor nigdje ne navodi da je pop. Orbini u svom predgovoru ne navodi da je autor pop nego gradjanin.

Dukljanina nazivaju sveštenim licem od kada je delo otkriveno. Tako da ga naziva i tvoj voljeni Orbini:

Dakle to popovanje djela je izmisljotina i prestanite da lazete. To je osnovno. Da naucite da citate, i onda mozete dobiti prolaznu ocjenu u osnovnoj skoli.

Da sam nepristojan kao ti, sada bih te ovde mogao nazvati lažovčinom jer navodno lažeš da Orbin nije smatrao Dukljanina popom. No, znam da iz tebe govori neznanje, a sa takvim vrlo je nekulturno da prozivaš druge i teraš ih da čitaju. Ako ne bismo prošli osnovnu školu, pravo je pitanje kako si ti uopšte i jaslice, tom logikom.

P. S. A što se tiče pitanja je li famozni anonimni Dukljanin bio rimokatolički sveštenik, ono je skoro pa nepostojeće. Neko ko bi trebalo da je živeo u tom periodu i imao toliko golemo poznavanje i bio u mogućnosti da sastavi takvo delo (vidi se uostalom i po određenim delovima vrlo jasno da je neko crkveno lice po sredi), nesumnjivo je prošao kroz teološko obrazovanje, a verovatno ima i veliko iskustvo u crkvenoj službi. Da li je tebi poznato da je i Orbini bio svešteno lice?

 

[Scott Isle]

Ti i akademija prvo morate da naucite da citate i ne lazete. Djelo ne nosi naziv Letopis Popa Dukljanina niti Barski Rodoslov. Kraj price. I to se mora ispraviti da bi dobili prolaznu ocjenu.
A sto se Orbinija tice, u svom predgovoru u kojem objasnjava ko je autor, on nigdje ne navodi da je autor pop iako upravo tu tematiku razjasnjava, i daje cisto svoje misljenje -- dakle ne tvrdi nista. Dakle da li je autor pop ili nije je spekulacija, pa bi to bila i kod Orbinija a onda je i kod vas. Na kraju to je nebitno za naslov djela, jer se djelo ne zove Letopis Popa Dukljanina.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Ti i akademija prvo morate da naucite da citate i ne lazete. Djelo ne nosi naziv Letopis Popa Dukljanina niti Barski Rodoslov. Kraj price. I to se mora ispraviti da bi dobili prolaznu ocjenu.
A sto se Orbinija tice, u svom predgovoru u kojem objasnjava ko je autor, on nigdje ne navodi da je autor pop iako upravo tu tematiku razjasnjava, i daje cisto svoje misljenje -- dakle ne tvrdi nista. Dakle da li je autor pop ili nije je spekulacija, pa bi to bila i kod Orbinija a onda je i kod vas. Na kraju to je nebitno za naslov djela, jer se djelo ne zove Letopis Popa Dukljanina.

Nije nikakva spekulacija, već stvar dedukcije. Istorija nije stvar čitanja i prepisivanja, već kritičkog razmatranja i preispitivanja. Identifikacija srednjovekovnih autora praktično je jedna cela mala naučna veština za koju su potrebne godine napornog rada za razvijanje tih kompetencija. A ako je išta u vezi identiteta Dukljanina praktično potpuno nesporno, to je njegova crkvena pozadina (čak je vrlo verovatno bio pripadnik nekog od katoličkih monaških redova; bilo da govorimo o benediktincima ili cistercitima).

No, da se ne udaljavamo previše od onoga o čemu diskutujemo; previše okolišaš oko teme da bi traćio vreme bacajući uvrede na ličnoj osnovi u mom smeru. Zamolio bih te još jednom da prestaneš više sa tim; naporno je i ne doprinosi ničem. Da li je slagao čovek zato zato što nije naglasio probleme u nazivu tog dela? Nije. To je glupost koju si ti napisao na prethodnoj stranici i koja po nijednom kriterijumu ne može potpadati pod laži. I nadam se da opet ne moram otvarati domaće rečnike radi reči laganje kao što smo bezveze mrcvarili na pređašnjoj stranici oko pojma akademija.

I da dodam za kraj; vidi, ja sam silne godine potrošio objašnjavajući korisnicima ovde koliko je to fundamentalno pogrešan naziv za to delo, pre nego što si se ti na forum uopšte i registrovao, a sada si se ti našao ovde popovati meni da nešto ja treba da radim? Predlažem ti da odeš na neke terapije kontrole besa, dok smisliš koje bi ime za ovo delo bilo dobro (Knjižica o Gotima ne piše u delu; to su izmislili kako bi ti rekao Dušan Sindik ili Gordana Tomović; ne piše ni Kraljevstvo Slovena).

 

[Лекизан]

Обратите пажњу на увреде и квалификације које износите да вас не бих кажњавао.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Обрини аутора дела назива попом то је ваљда јасно и не видим разлог за полемику у том смеру.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Обратите пажњу на увреде и квалификације које износите да вас не бих кажњавао.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Обрини аутора дела назива попом то је ваљда јасно и не видим разлог за полемику у том смеру.

Eto, tu je i problem. Razgovaramo o tome je li pop ili ne, kao da je to uopšte tema. Ne razumem zašto se hvata toliko, kada je u ovom slučaju mogao biti i sam papa, mletački dužd ili nešto treće, po celu diskusiju je kompletno nebitno.

Ovo je delo bilo objavljivano pod tim imenom, za koje je opšte poznato da je pogrešno, svaki put do izdanja koje je Živković priredio 2009. godine, između ostalog dajući mu novo ime upravo iz tog razloga. I ovaj čovek nije želeo da komplikuje stvari, već je nazvao to delo najpoznatijim imenom, kako se nalazi u apsolutno svakoj leksikografskoj kompilaciji na svetu.

I pri tome, Scott Isle ga protiva kao Tiborovog učenika...i ljuti se zbog naziva. Tibora, koji se upravo borio protiv tog naziva i koji je dao drugo ime upravo u nadi da će vremenom istisnuti ovo koje je dominantno. Dakle Scott ne da hvali Tibora, nego ga napada iz...Pa neka mi neko objasni smisao ovde?!? Sve je potpuno kontradiktorno i završava se tako što se oko sitničavih stvari koje su od sekundarnog značaja vrtimo u krug.

 

[Scott Isle]

Обрини аутора дела назива попом то је ваљда јасно и не видим разлог за полемику у том смеру.

Orbini daje predgovor DOM MAVRO ORBINI CITATELJU!.

U predgovoru se bavi razmatranjem autora.
"MISLJENJE je mnogih da je AUTOR OVE Povijesti Kraljeva Dalmacije podrijetlom iz drevne Doclee, prijestonice Crvene Hrvatske ciji se ostaci danas vide u blizini Labeatske mocvare, odnosno Skadarskog jezera te ga stoga zovu Docleatom. Drugi pak zastupahu MISLJENJE da mu je rodno mjesto grad koji Slaveni zovu Duklja, a koji je izrastao na rusevinama drevne Doclee, nasljedivsi od nje i ime.
JA medjutim VJERUJEM da nije bio GRADJANIN ni jedne ni druge Doclee.
Da nije bio iz ove prve proizilazi iz onoga sto ON sam pise u predgovoru koji ovde navodim, kada govori o molbi upucenoj mu od svecenika crkve iz Doclee koja u to vrijeme bijase vec unistena. Naime, Samuilo Bugarin . . . spali Docleu godine 1000., a nas je PISAC rodjen . . . godine 1170.
Jasno je stoga da ON na tom mjestu spominje onu drugu Docleu, premda to nije NJEGOVO rodno mjesto, jer u spomenutom predgovoru nastavlja i kaze da mu je molba upucena i od mladezi NJEGOVA grada. Tim rijecima bjelodano pokazuje kako je neki drugi grad a ne Duklja NJEGOV rodni zavicaj.
Ja stoga drzim da se ON rodio u gradu Baru koji je takodjer velikim dijelom izniknuo iz rusevina prve Doclee, i smjesten je k tome nedaleko od nje.
Nas AUTOR napisa svoju Povijest prvo na slavenskom jeziku i slavenskim pismom, da bi zatim na molbu nekih ljudi izradio latinsku verziju.
U tom djelu ukratko tumaci podrijetlo i uspjehe slavenskih kraljeva koji vladahu Dalmacijom i drugim okolnim krajevima u Iliriku, pocevsi od ljeta Gospodnjega 495. pa sve do 1161. godine kada Urosev sin Desa protjera iz drzave Radoslava, psljednjega kralja tog roda."


U svom razmatranju Orbini AUTORA ne naziva popom. I vise od toga, iznosi samo svoje misljenje, dakle nista nije utvrdjeno i jasno ko dan.


Na koncu, ono sto je bitno, djelo se NE ZOVE Letopis Popa Dukljanina. Djelo nije anonimno da mu vi dajete svakave nazive, autor je anoniman!

Ono sto je jos bitnije je vasa patoloska potreba za lazima i izmisljanjem. E za to ne mozete kroz osnovnu skolu jer ne znate citati, i nista sto rade na univerzitetu ne vrijedi pisljiva boba radi toga, jer ne postoje ljudi koji znaju citati.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Orbini daje predgovor DOM MAVRO ORBINI CITATELJU!.

U predgovoru se bavi razmatranjem autora.
"MISLJENJE je mnogih da je AUTOR OVE Povijesti Kraljeva Dalmacije podrijetlom iz drevne Doclee, prijestonice Crvene Hrvatske ciji se ostaci danas vide u blizini Labeatske mocvare, odnosno Skadarskog jezera te ga stoga zovu Docleatom. Drugi pak zastupahu MISLJENJE da mu je rodno mjesto grad koji Slaveni zovu Duklja, a koji je izrastao na rusevinama drevne Doclee, nasljedivsi od nje i ime.
JA medjutim VJERUJEM da nije bio GRADJANIN ni jedne ni druge Doclee.
Da nije bio iz ove prve proizilazi iz onoga sto ON sam pise u predgovoru koji ovde navodim, kada govori o molbi upucenoj mu od svecenika crkve iz Doclee koja u to vrijeme bijase vec unistena. Naime, Samuilo Bugarin . . . spali Docleu godine 1000., a nas je PISAC rodjen . . . godine 1170.
Jasno je stoga da ON na tom mjestu spominje onu drugu Docleu, premda to nije NJEGOVO rodno mjesto, jer u spomenutom predgovoru nastavlja i kaze da mu je molba upucena i od mladezi NJEGOVA grada. Tim rijecima bjelodano pokazuje kako je neki drugi grad a ne Duklja NJEGOV rodni zavicaj.
Ja stoga drzim da se ON rodio u gradu Baru koji je takodjer velikim dijelom izniknuo iz rusevina prve Doclee, i smjesten je k tome nedaleko od nje.
Nas AUTOR napisa svoju Povijest prvo na slavenskom jeziku i slavenskim pismom, da bi zatim na molbu nekih ljudi izradio latinsku verziju.
U tom djelu ukratko tumaci podrijetlo i uspjehe slavenskih kraljeva koji vladahu Dalmacijom i drugim okolnim krajevima u Iliriku, pocevsi od ljeta Gospodnjega 495. pa sve do 1161. godine kada Urosev sin Desa protjera iz drzave Radoslava, psljednjega kralja tog roda."


U svom razmatranju Orbini AUTORA ne naziva popom. I vise od toga, iznosi samo svoje misljenje, dakle nista nije utvrdjeno i jasno ko dan.


Na koncu, ono sto je bitno, djelo se NE ZOVE Letopis Popa Dukljanina.

Ne znam koliko godina imaš; na forumu si pisao da si pravnik pa pretpostavljam da si odrastao čovek. Da nisi, ne bih ništa napisao jer mi iskreno tvoji unosi deluju kao da si klinačke dobi, tako da ću ti reći vrlo kratko: nauči razgovarati bez kafanskog i bezumnog prepucavanja.

 

[Лекизан]

Orbini u svom predgovoru ne navodi da je autor pop nego gradjanin.

Не каже да је грађанин, већ да није грађанин ни једне ни друге Доклеје, т.ј да је рођен у Бару.

JA medjutim VJERUJEM da nije bio GRADJANIN ni jedne ni druge Doclee.
Ja stoga drzim da se ON rodio u gradu Baru koji je takodjer velikim dijelom izniknuo iz rusevina prve Doclee, i smjesten je k tome nedaleko od nje.

Орбини преноси оно што аутор сам каже о себи:

Дакле "браћа његова у Христу и пречасни свештеници" јер је и он свештено лице и то Бару како верује Орбини.

 

[Scott Isle]

Stojkovski 9:17: "No ono sto je bitno kada govorimo dakle, prvi slovenski upadi pocinju jos u 6. veku, medjutim trajno naseljavanje slavena na Balkansko poluostrvo jeste u 7. veku."


Ovo je netacno po samom izvoru DAI koji Stojkovski navodi, ne radi se o upadima Slavena u 6. veku, i trajnom naseljavanju Slavena u 7. veku. Radi se o Padu Rimske provincije Dalmacije, a to se desilo samo jednom, i to u 4. veku.

Sam DAI izricito u DVA poglavlja o Dalmaciji govori o posljednjem padu Rimske Provincije Dalmacije u ruke Slavena, posto je to tako finalan i znacajan dogadjaj. Rim je izgubio provinciju Dalmaciju jednom za svagda, i to je opisano upravo u izvoru koji Stojkovski navodi, ali on ne cita to, nego izmislja neke seobe.


Evo sta DAI kaze:
"Dalmacija je pocinjala kod okoline Draca, ili Bara, i prostirala se sve do planina Istre, i sirila sve do rjieke Dunav. Svo to prostranstvo je bilo pod vlascu Rimljana, i ta provincija je bila najsjajnija od svih zapadnih provincija; medjutim otese je slavenski narodi na sljedeci nacin. Kod Splita je grad Salona koji je izgradio car Dioklecijan . . . "

Dakle radi se o padu Rimske Provincije Dalmacije jednom za svagda iz ruka Rimljana u ruke Slavena. Nema posrednika, nema malo po malo, nema doseljavanja, nego bum. Dogodila se bitka, i rimska provincija Dalmacija je pala. I to nakon Dioklecijana, dakle nakon 300. godine otprilike, 4. vek, a ne nakon nekog rimskog cara u 6 . veku.

Medjutim, ovo Stojkovski nije znao procitati, nego izmislja, ili cita Zivkovica i ostale neboluze a ne izvore, kao sto to rade i drugi ovde pa postavljaju radove nekih na osnovu radova nekih i igraju se gluvih telefona. On cita necije radove a ne izvore, a ti radovi su radovi ljudi koji ne znaju citati.

Dakle, da je Stojkovski citao izvore a ne necije nebulozne radove, Stojkovski bi saznao je Rimska Provincija Dalmacija pala jednom za svagda i u drugim, tom padu savremenim izvorima.
To objasnjava savremenik pada Rimske Provincije Dalmacije, Amijan Markelin u Gotskim Ratovima, kada kaze da su se od tog pada Goti rasirili po svim sjevernim provincijama (sjeverno od Carigrada) sve do podnozja Julijskih Alpa, koje su se nekad zvale Venecijanske Alpe.
To objasnjava i Jordanes kada govori da su nakon cara Valensa a potom Teodosija, Goti vladali u Dalmaciji, dakle 380-395.
Potom pada i Italija, nema Rima u Dalmaciji osim u gradovima. Goti preuzimaju Evropu!
I to nam dodatno potvrdjuje i Prokopije recimo kada objasnjava da je Justinijan brodovima napadao grad Split, brodovima iz Draca a ne kopneno, i ne citavu Dalmaciju, jer tamo vec vladaju Goti koji mu se suprotstavljaju.



Amijan Markelin nakon Bitke kod Vrba i napada na Carigrad, oko 380. godine.

Jordanes za dogadjaje oko 380. godine (Goti kontrolisu Dalmaciju)

Jordanes oko 450. godine (Sarmati juzno od Save, Goti sjeverno)

Da je Stojkovski citao izvore znao bi je Dalmacija pala jednom oko 380-390. godine, nakon Valensa, da je pala u ruke Slavena, da su u njoj i prije i poslje pada zivjeli Sarmati, i onda bi znao da nije bilo nikakvog kljucnog, trajnog, slavenskog naseljavanja nego samo preuzimanje vlasti 380. godine.

Ali Stojkovski to ne zna. Stojkovski misli da je to bilo u 7. veku i da je do tada vladao Rim. Dakle on ne zna ni o cemu pise DAI. Potpuno je izgubljen, jer ne zna da cita.
I naravno da je Dalmacija bila najsjajnija provincija kad su svi carevi odatle dolazili od 250. do 400. godine, kada je pala rimska provincija Dalmacija, u ruke Slavena po DAI.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Dakle radi se o padu Rimske Provincije Dalmacije jednom za svagda iz ruka Rimljana u ruke Slavena. Nema posrednika, nema malo po malo, nema doseljavanja, nego bum. Dogodila se bitka, i rimska provincija Dalmacija je pala. I to nakon Dioklecijana, dakle nakon 300. godine otprilike, 4. vek, a ne nakon nekog rimskog cara u 6 . veku.

Medjutim, ovo Stojkovski nije znao procitati, nego izmislja, ili cita Zivkovica i ostale neboluze a ne izvore, kao sto to rade i drugi ovde pa postavljaju radove nekih na osnovu radova nekih i igraju se gluvih telefona. On cita necije radove a ne izvore, a ti radovi su radovi ljudi koji ne znaju citati.

Dakle, da je Stojkovski citao izvore a ne necije nebulozne radove, Stojkovski bi saznao je Rimska Provincija Dalmacija pala jednom za svagda i u drugim, tom padu savremenim izvorima.

A da li ti znaš da je Dalmacija 395. godine pripala Honorijevom delu Carstva? Znaš li da je stradala u Stilihonovim avanturama? Znaš li da je Gala Placidija predala početkom treće decenije V stoleća te krajeve istočno-rimskom caru Teodosiju II, što je bilo potvrđeno ugovorom o braku cara Valentinijana III s Likinijom Jevdoksijom 437. godine? Znaš li da Dalmacijom upravlja Markelin u ime Ajtija sredinom V stoleća? Da je tu docnije vladao Julije Nepot (potonji car). sve do 480. godine?

Znaš li da je car Justinijan obnovio Rimsko carstvo i zauzeo te zemlje?

 

[Scott Isle]

A da li ti znaš da je Dalmacija 395. godine pripala Honorijevom delu Carstva?

Netacno.

Najvaznije iz izvora je da se procita i shvati, a to je on sto ovaj naucni radnik, lazni doktor nauka, a ni ti, ne moze da shvati je:
Nakon 382. godine nema Rimske uprave u Dalmaciji!! Pala je Dalmacija. 395. godine je pao Rim! To nam govori i savremenik Amijan, i Jordanes, i DAI. Svi izvori.

Dakle, kada DAI u DVA poglavlja govori o padu RIMSKE provincije Dalmacije, on govori o tom dogadjaju i vremenu.

Znaci, bilo kakva prica o Slavenima i njihovim upadima kod nas u 6. veku nema veze sa padom Rimske provincije Dalmacije, sa padom Rima. To se desilo mnogo ranije, vjekovima ranije, dakle ne 580. godine recimo nego 380. godine.

Ovaj doktor nauka ne shvata te najvaznije stvari. Kod njega je sve s brda s dola. Jedine opise upada Slavena koje imamo iz 6. veka odnose se na Romejsko carstvo, dakle Grcku, a ne kod nas! Romejsko carstvo u to vrijeme nije u Dalmaciji i nije vec vjekovima! Ono je u Grckoj! I kada izvori kazu da Slaveni upadaju u Rimsko carstvo, to se odnosi na Grcku!

 

[Pumpaj Dinstanović]

Jordanes

Eto, kad te baš zanima Jordanes, da vidimo šta sve on piše još ( http://www.harbornet.com/folks/theedrich/Goths/Romana.htm ):

​

Justinianus imperator regnat jam, juvante Domino, annos XXIIII. Qui ut sceptris regiis a suo avunculo mancipatus est, mox Parthos bella moventes destinato exercitu compescuit, et fines proprios tutans Parthorum sæpe multos afflixit. Postea vero, facientibus peccatis, in die Sabbati sanctæ Paschæ inito certamine, exercitus et non ducis instinctu, in fluvium Euphraten, fugiens Parthos, Romanus numerosus ruit exercitus. Illyricumque sæpe ab Herulis, Gipedisque et Bulgaris devastantibus, per suos judices frequenter obstitit viriliterque cecidit.​

Kaže da je Justinijan (527-565) branio Ilirik od Herula i Bugara.

Variis namque sub Anastasio miles prœliis fatigatus, et nunc in Illyrico cum Sabiniano et Mundone ad Margum, nunc cum Pompejo ad Adrianopolim, nunc cum Aristo ad Zurtam, nunc cum Parthis in Syria � ut omittam intestinas clades et pugnas in foro regiæ civitatis �, ad postremum contra Italiam plus piratico quam publico Marte concertans, frustratus est.​

Nešto ranije, vezano za vladu cara Anastasija (491-518) pominje Sabinijana, čoveka koji je magistar Ilirika od 508. godine, kako je odbranio Ilirik od Gota.

Walamere rege Gothorum in bello Scirorum defuncto, Theudemer in regno fratris successit cum Widimere fratre et filio Theuderico. Sed missa sorte Widimeri cum Widimere filio partes Hesperias, Theudemeri cum filio Theuderico Illyricum, Thraciasque vastandas obvenit. Relictaque ergo Pannonia, alter Italiam, alter Illyricum suscepit populandum ; sed utrique reges mox sortita loca ingressi sunt, ilico rebus humanis excedunt, Widimer inItalia, in Illyrico Theudemer. Relictis filiis decesserunt, quorum Widimer, ab Italicis præmiis victus, ad partes Galliæ Hispaniæque, omissa Italia, tendit;​

Još ranije, Jordan opisuje kako po balkanskim podnebljima Rimskog carstva, od Trakije preko Ilirika do Italije, haraju goti za vreme Valamira i Teodemira (potonji je bio kralj između 470. i 475. godine).

Još pre toga, u 329. glavi, Jordanes opisuje ono o čemu sam govorio, kako je 437. godine Valentijina III poklonio celu Iliriju u miraz:

​

Posthæc III anno Valentinianus imperator a Roma Constantinopolim ob suscipiendam in matrimonium Eudoxiam, Theodosii principis filiam, venit, dataque pro munere socero suo tota Illyria, celebratis nuptiis, ad sua regna cum uxore secessit.​

 

[Scott Isle]

Ti i dragi nas naucni radnik sa videa morate osnovne stvari da shvatite da vam sve ne bi bilo s brda s dola.

382. godine je zavrsen pad Rimske Provincije Dalmacije. Kraj osnovne price. Na osnovu toga mozes razgradjivati sta je bilo u vrijeme Justinijana, koje su bitke vodjene, gdje su bili pomaci. Ali ako to ne shvatis, ne mozes shvatiti dogadjanja.

Taj Sabinijan nije drzao Ilirik, upao je u neku pogranicnu regiju Ilirika koju zovu Margoplanum, sto se smatra negdje kod oko Morave, pogranicne oblasti, margine, i kad je upao, poslata je vojska na njega i savladan je. On je mogao nositi titulu vojnog upravnika Ilirika, ali on nije nista drzao, on je bio niko i nista.

Niko ne tvrdi da je nakon 382. godine nastupio vjecni mir i trajna granica, ali Ilirik, Dalmacija, od Jadrana do Dunava NIKADA vise nije bila Rimska! To je osnovno da se shvati.

To doktori nauka ne shvataju, uprkos izvorima.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Netacno.

Najvaznije iz izvora je da se procita i shvati, a to je on sto ovaj naucni radnik, lazni doktor nauka, a ni ti, ne moze da shvati je:
Nakon 382. godine nema Rimske uprave u Dalmaciji!! Pala je Dalmacija. 395. godine je pao Rim! To nam govori i savremenik Amijan, i Jordanes, i DAI. Svi izvori.

Dakle, kada DAI u DVA poglavlja govori o padu RIMSKE provincije Dalmacije, on govori o tom dogadjaju i vremenu.

Znaci, bilo kakva prica o Slavenima i njihovim upadima kod nas u 6. veku nema veze sa padom Rimske provincije Dalmacije, sa padom Rima. To se desilo mnogo ranije, vjekovima ranije, dakle ne 580. godine recimo nego 380. godine.

Ovaj doktor nauka ne shvata te najvaznije stvari. Kod njega je sve s brda s dola. Jedine opise upada Slavena koje imamo iz 6. veka odnose se na Romejsko carstvo, dakle Grcku, a ne kod nas! Romejsko carstvo u to vrijeme nije u Dalmaciji i nije vec vjekovima! Ono je u Grckoj! I kada izvori kazu da Slaveni upadaju u Rimsko carstvo, to se odnosi na Grcku!

Jednostavno nije tako. Citirao sam ti gore Jordanesa, a imaš i drugde još relevantnih citata. Ne da ne potvrđuje to što ti pričaš, već govori dijametralno suprotno; o narativu koji sam ti ja već bio iskucao. Ne potvrđuje ti ni Markelin to što tvrdiš; nigde ne govori da su zauzeli Dalmaciju. Praviš konfabulacije samo zato što se spominju venetski Alpi.

Uzmi Zosima, istoričara s kraja V i početka VI stoleća. Evo knjiga njegovih istorija:
http://www.tertullian.org/fathers/zosimus05_book5.htm
http://www.tertullian.org/fathers/zosimus06_book6.htm

Vidiš li tu išta što bi potkrepilo tvoje tvrdnje? Ne? Ili kod Pavla Orozija:
https://sites.google.com/site/demontortoise2000/orosius_book7

Isidor Seviljski je u prvoj polovini VII st. napisao istoriju Gota od 265. do 624. godine: https://la.wikisource.org/wiki/Historia_de_regibus_Gothorum,_Vandalorum_et_Suevorum

Nema toga...štaviše, pominje se da Riljani krajem IV stoleća vladaju našim krajevima. Pomenuo bi sigurno, kao što pominje npr. u Etimologijama (https://sfponline.org/Uploads/2002/st isidore in english.pdf) ili Velikoj hronici (https://journals.openedition.org/e-spania/15552) kako je Klaudije Gote isterao.

Ili recimo da pogledamo Hroniku Kasiodora Senatora (koji je, inače, Jordanesu bio i glavni izvor za gotsku povesnicu): https://www.roger-pearse.com/weblog/wp-content/uploads/2014/12/Cassiodorus_Chronicle_Procee_2014.pdf

Nema isto ničeg što potvrđuje. Samo podaci o Juliju Nepotu u Dalmaciji između 475. i 481. godine, odnosno koji se završavaju kako autor piše u 1309. pasažu tako što je Odoakar pogubio rimskog upravnika u Dalmaciji, Ovidu (https://en.wikipedia.org/wiki/Ovida) posle čega su Goti za neko vreme bili isterali rimsku vlast iz Dalmacije.

Prosper Tiron (390-463)? https://ruor.uottawa.ca/bitstream/10393/31820/1/Brooks_Deanna_2014_thesis.pdf Samo opisuje kako 432. godine slobodno ide u Dalmaciju i ka Panoniji i tek tamo nailazi na neke strance, dakle van granica Carstva. Nikakvi Goti, ništa...tek u Panoniji varvari.

Grčki hroničar Sozomen iz prve polovine V stoleća? http://www.newadvent.org/fathers/2602.htm Preporučujem pažljivo da pročitaš IV glavu 11. knjige (http://www.newadvent.org/fathers/2602.htm) naslovljenu u engleskom prevodu Truce with Persia. Honorius and Stilicho. Transactions in Rome and Dalmatia.

Markelin Komes iz ranog VI stoleća je i sam rodom iz Ilirika. Dakle, pretpostavljam da bi on trebalo najbolje da zna da se dogodio taj tvoj pad Dalmacije 380. godine: https://www.thelatinlibrary.com/marcellinus2.html Imaš baš dosta o Iliriku tu.

Ni kod Pavla Đakona nema tvoje verzije prošlosti (https://www.thelatinlibrary.com/pauldeacon.html)...nema nigde.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Ti i dragi nas naucni radnik sa videa morate osnovne stvari da shvatite da vam sve ne bi bilo s brda s dola.

382. godine je zavrsen pad Rimske Provincije Dalmacije. Kraj osnovne price. Na osnovu toga mozes razgradjivati sta je bilo u vrijeme Justinijana, koje su bitke vodjene, gdje su bili pomaci. Ali ako to ne shvatis, ne mozes shvatiti dogadjanja.

Taj Sabinijan nije drzao Ilirik, upao je u neku pogranicnu regiju Ilirika koju zovu Margoplanum, sto se smatra negdje kod oko Morave, pogranicne oblasti, margine, i kad je upao, poslata je vojska na njega i savladan je. On je mogao nositi titulu vojnog upravnika Ilirika, ali on nije nista drzao, on je bio niko i nista.

Niko ne tvrdi da je nakon 382. godine nastupio vjecni mir i trajna granica, ali Ilirik, Dalmacija, od Jadrana do Dunava NIKADA vise nije bila Rimska! To je osnovno da se shvati.

To doktori nauka ne shvataju, uprkos izvorima.

Ne može da se shvati nešto za šta se ne predstavljaju dokazi.

Zamisli sebe na mom mestu. Već bi 300x napao za laganje, falsifikovanje, obmane, itd...istorijski izvori jednostavno ne potvrđuju tvoju alternativu verziju prošlosti i to je to. Ti preskačeš izvore, postavljaš citate u kojima nema ni slova stvari koje tvrdiš i potpuno ignorišeš dela u celini. Npr. citiraš, kao, Jordanesa, a ne čitaš šta govori kada i kako Goti dolaze:

Now when the Goths saw the Gepidae defending for themselves the territory of the Huns and the people of the Huns dwelling again in their ancient abodes, they preferred to ask for lands from the Roman Empire, rather than invade the lands of others with danger to themselves. So they received Pannonia, which stretches in a long plain, being bounded on the east by Upper Moesia, on the south by Dalmatia, on the west by Noricum and on the north by the Danube ​

Dakle za vlade cara Markijana (450-457) Jordan kaže da su dobili Panoniju i tu se nastanili. Panoniju. Severno od Dalmacije. Više od tri četvrti veka nakon što su, po tvojoj verziji događaja, navodno zagospodarili svim tim podnebljima ili i više?

 

[Scott Isle]

Uzmi Zosima, istoričara s kraja V i početka VI stoleća. Evo knjiga njegovih istorija:
http://www.tertullian.org/fathers/zosimus05_book5.htm

Da pocnemo. Dakle u ovom tekstu se Ilirik pominje 4 puta. I nigdje se ne radi o kraju petog stoleca, nego vremenu pada Rima u vrijeme Alarika. I Stiliko proba da vrati Iliriju u okvire carstva, dakle Ilirija nije u okviru carstva.
To dakle kaze Zosimus za taj period oko 400. godine.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Vidi, ja razumem šta ti to radiš. Radio sam dosta davno slično i ja. Povest gotsko-slovenskih vladara kod Dukljanina vrlo je fascinantna i privlačna i bilo bi dosta zabavno ako bi predstavljala stvarnu prošlost. I iz te perspektive, znatnog bogaćenja naše nacionalne istorije, pa i produbljenja poznavanja srednjovekovne državnosti do u V stoleće, deluje vrlo primamljivo izboriti se na sve načine da se nekako u regionalni i generalni istorijski narativ uklopi Dukljaninova priča. I zato i spreman svaki najmanji izvor da rastegneš do te najtananije mogućnosti, koja bi Dukljanina potvrdila. Zbog toga ti deluje kao da stotine i stotine ljudi koji su proveli godine izučavajući ovo što ti gleda sa dva-tri klika na internetu u prevodu ne vidi ništa ispred sebe.

Ali, kao što rekoh, ja razumem šta to radiš. Potrebno je da malo dobro porazmisliš o ovome što sam gore napisao i (probaš da) razumeš i ti isto.

 

[Scott Isle]

Uzmi Zosima, istoričara s kraja V i početka VI stoleća. Evo knjiga njegovih istorija:

http://www.tertullian.org/fathers/zosimus06_book6.htm

Sto se tice ovog drugog teksta Zosimusa, Ilirija se ne spominje. Dalmacija se spominje jednom, i to u sklopu Alarikovog osvajanja rima pa se spominje da je on upravljao Dalmatinskim legijama.

Dakle nista sa kraja 5 stoleca! To je problem sa tvojim izvorima. Nisu dosljedni onom sto tvrdis. Veze sa vezom.