„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Рекох ти, ја сам покренуо питање историјских и неисторијских народа, односно народа и паранарода. Какве везе Устав Србије има са овим? Комуникација иде двосмерно, дакле треба инсистрирати на томе како Аустријанци не могу да имају аустријски језик а Хрвати могу српски језик да именују својим именом.

Pitanje uopšte nije bilo to, već tekst objavljen u Nedeljniku i komentar haeul-ov da je neozbiljan zato što se počinje reč Crnogorci.

A ti, deluje mi, pričaš o nečem drugom.
 
Случај Румуније и Молдавије се знатно разликује од случаја Бугарске и Македоније. Стандардни језик државе Молдавије је истоветан стандардном румунском док се стандардни језик државе Македоније разликује од бугарског. У садашњој држави Молдавији живи знатан број Руса и Украјинаца који су били колонизовани након припајања тог дела Молдавије од Руског Царства крајем осамнаестог века (друга половина средњовековне Молдавије је у саставу данашње Румуније) и након Совјетског припајања после другог светског рата. У држави Молдавији такође живи знатан број Гагауза, туркијског народа. Било је и много Јевреја насељених у деветнаестом веку.

Nema veeze, pa i sličaj Crne Gore i Srbije se razlikuje po svojim specifičnostima, ali mislim da moja osnovna poenta stoji. Toga što ima u Rumuniji i Bugarskoj (još i susedne zemlje :lol: ) nema praktično nigde na svetu. Dobro, ovde izuzetno veliki broj ljudi osporava da Crnogorci kao nacija postoje, tako da bi se hipoteitčki mogla dodati i Srbije (opet sused :hahaha: ) ali toga nema na takvom sistemskom nivou ka kod Bugara i Rumuna.
 
Nema veeze, pa i sličaj Crne Gore i Srbije se razlikuje po svojim specifičnostima, ali mislim da moja osnovna poenta stoji. Toga što ima u Rumuniji i Bugarskoj (još i susedne zemlje :lol: ) nema praktično nigde na svetu. Dobro, ovde izuzetno veliki broj ljudi osporava da Crnogorci kao nacija postoje, tako da bi se hipoteitčki mogla dodati i Srbije (opet sused :hahaha: ) ali toga nema na takvom sistemskom nivou ka kod Bugara i Rumuna.

Аустријанци себе не сматрају Немцима а говоре немачки. Валони (половина Белгије) говоре француски и католици су а себе не сматрају Французима. Говорници француског у Швајцарској себе не сматрају Французима него Швајцарцима. Исто и са Немцима и Италијанцима у Швајцарској. Андорани говоре каталнски али себе не сматрају Каталанцима. У свим случајевима ради се суседним земљама.
 
Poslednja izmena:
Аустријанци себе не сматрају Немцима а говоре немачки. Валони (половина Белгије) говоре француски и католици су а себе не сматрају Французима. Говорници француског у Швајцарској себе не сматрају Французима него Швајцарцима. Исто и са Немцима и Италијанцима у Швајцарској. Андорани говоре каталнски али себе не сматрају Каталанцима. У свим случајевима ради се суседним земљама.

Pa da. A šta je poenta? :D
 
Аустријанци себе не сматрају Немцима а говоре немачки. Валони (половина Белгије) говоре француски и католици су а себе не сматрају Французима. Говорници француског у Швајцарској себе не сматрају Французима него Швајцарцима. Исто и са Немцима и Италијанцима у Швајцарској. Андорани говоре каталнски али себе не сматрају Каталанцима. У свим случајевима ради се суседним земљама.

Valonci sebe smatraju Francuzima i traže ujedinjenje sa Francuskom. Belgijski etnicitet je delimično uspostavljen među Flamancima. Engleska održava tu veštačku državu.
 
Novo sučeljavanje Jarčevića i Miljkovića:

Ovo bi bilo sučeljavanje:

Slavisa_Miljkovic1.jpg


Slaviša Miljković

MW-DF997_mbfgw__ZG_20150220131704.jpg


vs. Augustos Portokalos
 
Рекох ти, ја сам покренуо питање историјских и неисторијских народа, односно народа и паранарода. Какве везе Устав Србије има са овим? Комуникација иде двосмерно, дакле треба инсистрирати на томе како Аустријанци не могу да имају аустријски језик а Хрвати могу српски језик да именују својим именом.

Ово би, у ствари, био одличан почетак!

Или, да и Аустријанцима и Швајцарцима дају "право" које имају и Хрвати и Македонци и Бошњаци и Црногорци... :zper:

Па кад се они изборе, идемо да спасавамо латинску Америку... :hahaha:
 
Свест припадања једном народу, то јест етницитет, није нужно повезан ни са језиком ни са историјом.

to se srpski zove nesvest. svest bi bila da je predstava o istom poreklu uslovljena istim govornim jezikom. u odustvu prosvete govorni jezik je nesumnjiv pokazatelj zajedničkih dedova i baba, tj. istog porekla.

- - - - - - - - - -

Ко год се не осећа Србином није Србин, итд.
glupost nacionalne indoktrinacije koja uvodi političku volju u poreklo. ako se osećaš se albertom ajnštajnom jesi li zbilja to?
 
Hrvatski književnik Josip Keresturi (Štrigova, 20. II. 1739 – Varaždin, 27. I. 1794), potpisivan kao Keresztury de Szinerszegh, Josephus, Iosephus i Croata Stridoniensis. Pišući o Ilirima, Slovenima i srpskom rodu, veli u drugoj polovini XVIII stoleća ovo:

Keresturi1.PNG

Keresturi2.PNG


Josip Keresturi:
Kraljevstvo Ilirije, koje se prostiralo uz obalu Jadranskog mora, od Istre do Epira, sadašnje Albanije, razorili su jedan za drugim sledeći slovenski narodi: Hrvati, Dalmatinci, Bosanci, Srbi i Bugari, da ni ime Ilirika nije ostalo. Štaviše, ne zna se ni kakvim su jezikom Iliri govorili. Rašanski narod, kao Slovene, zvati Ilirima neprikladno je, pa ako bi se baš ovo ime i održalo, ono bi mnogo više odgovaralo Dalmatincima i Hrvatima, koji u zemljama nekadašnjeg Ilirika živeše.
 
Poslednja izmena:
Hrvatski književnik Josip Keresturi (Štrigova, 20. II. 1739 – Varaždin, 27. I. 1794), potpisivan kao Keresztury de Szinerszegh, Josephus, Iosephus i Croata Stridoniensis. Pišući o Ilirima, Slovenima i srpskom rodu, veli u drugoj polovini XVIII stoleća ovo:

Pogledajte prilog 508527
Pogledajte prilog 508528

"ono bi mnogo više odgovaralo Dalmatincima i Hrvatima"...osecam ovde nesto jako politicki nastrojeno.
 
"ono bi mnogo više odgovaralo Dalmatincima i Hrvatima"...osecam ovde nesto jako politicki nastrojeno.

Bacivši pogled na čitavo delo, rekao bih da je uopštena opservacija. Postavio sam tekst zbog narativa o seobi, inače konkretno, a ne toga...

Celo je delo dosta srbofilno. Insistira se na jedinstvu naroda Srbije i Bosne, rackog ili srpskog kako oni sami sebe zovu, etničkom i jezičkom, bez obzira na varijetet hrišćanske veroispovesti. Celo je delo i posvećeno srpskom narodu, koje Ugri nazivaju Racima.

Ali jesi u pravu da provejava malčice ako je već neko Ilir, mi smo, samo da znate.

http://mandadb.hu/common/file-servlet/document/844871/default/doc_url/BALL_000086_005.pdf
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top