„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Dobro... ovo oko riječi za ćilibar (jantar, amber) mi nije baš najjasnije. Kako kaže nedostatak te riječi u protoslovenskom je dokaz da nisu sloveni živjeli na sjeveru u Venedskom zalivu. Po čemu to zaključuje? Wiktionary kaže za jantar Possibly ultimately from Phoenician jainitar ("sea-resin"). Compare Lithuanian gintaras, Latvian dzintars. Zanimljivo da upravo narodi uz nekadašnji Jantarski put (Amber road) koriste riječ jantar za ćilibar. Česi, Kašubi, Slovaci, Sloveni, Rusi, Litvanci, Latvijci i Samogiti pošto smo preuzelo turko-persijski ćilibar, Hrvati su uzeli jantar. Kasniji jezici poput poljskog koriste germanski burštin (Bernstein). Eto Englezi koriste arapski amber, Latini su koristili sucinum (Via Sucinaria), bilo bi zanimljivo znati kako glasi na Etrurskom.

O amberu dalje
At first called white or yellow amber (ambre jaune), this meaning was adopted in English by the early 15th century. As the use of ambergris waned, this became the main sense of the word.

jaune

Po čemu onda zaključiti da dotična riječ ne pripada i slovenskom korpusu, mislim da nećemo možda krenuti tim putem i zaključiti kako je jantar ulitmativno došao iz feničkog kako kaže na početku:

Possibly ultimately from Phoenician jainitar ("sea-resin"). Compare Lithuanian gintaras, Latvian dzintars.

Prihvatiću ali ako mi neko kaže kako se na feničanskom kaže more i smola. Sigurno je da su imali dodira sa tim kao trgovci moreplovci dok su dolazili u venetski zalivu u nekadašnju Furlaniju. Sad ne znam šta je starije Veneto ili Friuli, znam pouzdano da se prezime Furlan odnosi na italijanizirane slovene (hint. Mira Furlan) z:mrgreen:

A izneću i smjelu pretpostavku da se Veneto naziv i raširio upravo kako su Balto-Slavi osnivali svoje kolonije za trgovinu đantarom. Kad su mogli Feničana po Sredozemlju, što ne bi smo mogli i mi. z:)
 
Zanimljiva objava na ArcheoSerbia z:)

Glass beads excavated in Iron age burial mound, 6th century BC, in Atenica, western Serbia, kept in Čačak museum. Graves in Atenica are famous for golden jewelry made by local craftsman, and also for imported ones - amber from Baltic and glass from ancient Greece and eastern Mediterranean

12510479_1541016959543391_3202579306339485985_n.jpg
 
Zanimljiva objava na ArcheoSerbia z:)

Glass beads excavated in Iron age burial mound, 6th century BC, in Atenica, western Serbia, kept in Čačak museum. Graves in Atenica are famous for golden jewelry made by local craftsman, and also for imported ones - amber from Baltic and glass from ancient Greece and eastern Mediterranean

12510479_1541016959543391_3202579306339485985_n.jpg


Super stranica, ali zapada za oko da nema nesto slovenskih artefakata.
 
Zbog onih koji shvataju suštinu i vrednuju težinu podatka o mentoru nekog rada.

Da li zaista misliš da te je iko razumio? :zstidljivko:

Sto se tice slovenskih svetilista dosad u Srbji otktivena 3, poslednje na Pesteru. Na nasem prostoru jos samo pronadjeni u Hrvatskoj, kako ih nema u drugim krajevima?

Odlična opservacija! To je i dalje pitanje na koje zastupnici alternativnih metoda i pogleda nemaju apsolutno nikakav odgovor.

Da se podsjetimo:

Evo jednog interesantnog pitanja za sve one koji razmatraju o kompletnoj seobi na Balkan kao nečem lažnom - evo spiska svih drevnih slovenskih paganskih nalazišta:

Slovenski_hramovi.jpg


Obratiti pažnju na koncentrate nalazišta i na to koliko ih se nalazi na Balkanskom poluostrvu.

Nadalje, lingvisti često ukazuju na vrlo značajnu bliskost između slovenskih jezika, koja postoji i danas, sa međusobno značajnim stepenom razumljivosti, a smatra se da se još i do X i XI stoljeća moglo govoriti o, maltene, jednom te istom jeziku. To bi trebalo da nam je prilično jasni ukazatelj na "dosta ranu" etničku ekspanziju Starih Slovena. To se vrlo dobro uklapa u naša saznanja o tome da je slovenski jezik u ranom srednjem vijeku na Balkanskom poluostrvu jedna sasvim nova pojava.

Ograda: Ova karta je vjerovatno pomalo zastarjela. Treba joj očito dodati Peštersku visoravan.
 
Poslednja izmena:
Evo jednog interesantnog pitanja za sve one koji razmatraju o kompletnoj seobi na Balkan kao nečem lažnom - evo spiska svih drevnih slovenskih paganskih nalazišta:

Slovenski_hramovi.jpg


Obratiti pažnju na koncentrate nalazišta i na to koliko ih se nalazi na Balkanskom poluostrvu.

Nadalje, lingvisti često ukazuju na vrlo značajnu bliskost između slovenskih jezika, koja postoji i danas, sa međusobno značajnim stepenom razumljivosti, a smatra se da se još i do X i XI stoljeća moglo govoriti o, maltene, jednom te istom jeziku. To bi trebalo da nam je prilično jasni ukazatelj na "dosta ranu" etničku ekspanziju Starih Slovena. To se vrlo dobro uklapa u naša saznanja o tome da je slovenski jezik u ranom srednjem vijeku na Balkanskom poluostrvu jedna sasvim nova pojava.

Jesi li pogledao ovu emisiju?

 
Sto se tice slovenskih svetilista dosad u Srbji otktivena 3, poslednje na Pesteru. Na nasem prostoru jos samo pronadjeni u Hrvatskoj, kako ih nema u drugim krajevima?

I u celoj Belorusiji - samo tri. U Mađarskoj - nijedno. U Rumuniji - nijedno. Kao što si rekao - nisu pronađeni. Ili nije bilo volje da se traže, ili nije bilo volje da se nalazi tumače kao slovenski.


Ranije, dok genetička genealogija nije ukazala na teritorijalnu sesilnost naših predaka, svi su se utrkivali da objasne kako sve što je ovde pronađeno pripada fantomskim Ilirima, Tračanima i malo manje fantomskim Keltima. Svaka lingvistička teza u autohtonističkom pravcu, npr. duplikati slovenskih toponima zbog vladajuće zakarpatsko-močvarne doseobene dogme odbaci se, pa se tek onda traži - racionalizacija, jer takvo pseudonaučno postupanje i nije ništa drugo nego racionalizacija. U tom svetlu je i onaj Lomin rad u kojem odbacuje toponimske dvostrukosti kao što je Srem u Poljskoj i Srem u Srbiji, na Slovenskom Jugu. A lingvistika je nešto najneegzaktnije i najrastegljivije što postoji u nauci. Uz malo talenta možeš natezati i rastezati kako hoćeš. Dosad je sve natezano u smeru - "Drang nach Osten" ali se sada tu genetička genealogija poprečila, pa i veliki um kao što je Mario Alinei. Da ovaj put preskočim kvalifikaciju naše društveno humanističke nauke, koja tek treba da se rodi? Ups, već sam rekao.
 
Čak i -tal moglo bi se u nekim slučajevima svesti na -dol. (up. Meandertal, Taubertal : Vinodol, Krušedol)

- - - - - - - - - -

Nista cudno, cela istocna Nemacka je bila slovenska teritorija. Berlin, Brandenburg, Lajpzig, Drezden, sve su to slovenska imena.

Da, ali zvanična nemačka priča kaže da su prvo tu bili Germani, pa su naknadno nadirali Sloveni koji su izvršili svoj uticaj koji je ostao zabeležen u toponimima. :prstic:
 
Da, ali zvanična nemačka priča kaže da su prvo tu bili Germani, pa su naknadno nadirali Sloveni koji su izvršili svoj uticaj koji je ostao zabeležen u toponimima. :prstic:

Ako uzmemo da je to tačno. Da su prvo naišli Germani, pa posle naišli močvarni Sloveni iz Ukrajine. Koga su onda te dvije grupe potisnule prema jugu odnosno zapadu. Treba uzeti u obzir i Kelte, ali oni nisu toliko daleko išli na sjever, možda do sredine današnje Njemačke i tu u najvećem obimu.

Ovako se širio njemačko jezik.

Germanic_tribes_%28750BC-1AD%29.png


The expansion of the Germanic tribes 750 BC – AD 1 (after thePenguin Atlas of World History1988):
BBB Settlements before 750 BC
BBB New settlements by 500 BC
BBB New settlements by 250 BC
BBB New settlements by AD 1
 
Poslednja izmena:
30 procenata nemačkih prezimena ima slovensko poreklo

30 Prozent deutscher Familiennamen haben slawischen Ursprung




Namenforscher Prof. Jürgen Udolph legt sich ins Zeug und forsch nach was die Namen bedeuten könnten und wie sie entstanden sind.

Udolph ist der einzige Professor für Namenforschung in Deutschland und lehrt Onomastik - wie die Disziplin heißt - am Institut für Slawistik der Universität in Leipzig. Dies ist deshalb von Vorteil, weil fast 30 Prozent der deutschen Familiennamen einen slawischen Ursprung haben. Die meisten Namen sind eher banal. 9,5 Prozent der Deutschen heißen Müller, 0,8 Prozent Jäger. Müller ist damit auf Platz 1 der Häufigkeitsliste, Jäger auf Platz 60. Doch schon dies lehrt uns, dass es bei unseren Ahnen reichlich Brot und wenig Wildbret zu essen gab. Müller und Jäger sind Berufsnamen, wie Schmidt, Köhler oder Fischer.


Aber auch Schröder ist ein Berufsname und bedeutet in Norddeutschland Schneider, in Süddeutschland so etwas wie Bierkutscher. All dies und noch viel mehr hat der Göttinger übrigens in "Professor Udolphs Buch der Namen" beschrieben.
http://www.ndr.de/ndr1niedersachsen/...forscher2.html

Slika govori 1000 reči...
 
Die meisten Namen sind eher banal. 9,5 Prozent der Deutschen heißen Müller
Müller Sm std. (11. Jh.), mhd. mülnære, mülner, spahd. mulināri, spas. mulineri Entlehnung. Wie anord. mylnari vermutlich entlehnt aus l. molīnārius "Müller"; eine erst germanische Ableitung zu dem Wort für "Mühle" ist aber nicht ganz ausgeschlossen. Ebenso nndl. molenaar, mulder, ne. miller, nfrz. meunier, nschw. mjölnare, nisl. malari.
Röhrich 2 (1992), 1057;
LM 6 (1993), 885-891. lateinisch l.



Dakle, 39.5% su slovenska prezimena, jer ovo nemačko mülner [milner] dolazi metatezom od srpskog mlinar.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top