„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
A ko kaze da je Sekula Srbin? A Drakula? A Mikula? Mislim, olako potezemo zakljucke. Stvaranje naroda, a sigurno je doslo do novih geneza u tom mracnom periodu pocetkom prvog milenijuma, nije nesto sa cime smo nacisto.

- - - - - - - - - -

Imajte na umu da su sva ta imena zabelezena od strane grckih i drugih istoricara po nuznosti autohtona i u Rumuniji, Moldaviji i sl. i da ih ni tamo vise nema. Upitajte se zasto
 
Ahil71:
Ko je rekao da je Sitalk Srbin?
Kliknite za proširenje...

Stari srpski jezik iz drevne Trakije...

kyolmen1-1.jpg


*

kyolmen2-1.jpg


Peter A. Dimitrov, Thracian Language and Greek and Thracian Epigraphy, Cambridge Scholars, 2009, p. 4-5
 
Thucydides:
A ko kaze da je Sekula Srbin? A Drakula? A Mikula? Mislim, olako potezemo zakljucke. Stvaranje naroda, a sigurno je doslo do novih geneza u tom mracnom periodu pocetkom prvog milenijuma, nije nesto sa cime smo nacisto.
Kliknite za proširenje...
Ne posmatram narod, nego jezik Slovenskog Juga pre šestog veka. Mi imamo obilje slovenskih imena koja su latinizovana dodatkom sufiksa -ul(us), npr. Vladul, Vidul, Vukul, Radul, Bratul, Krstul, Kršul, Dragul, Rašuo (od Rašul ← Rašo, Raško ← Radko, Radivoje), Dančuo (od Dančul ← Dančo, Danko), Njegul, Prvul, Zorul, Gradul, Črnul, Dražnul, Trkul (od Trko ili Trčko), Kožul (od osnove koža). Već odatle moguća je teza da su srpski Asteriks i Obeliks, imenom Vladul i Radul, ovčarili po Slovenskom Jugu daleko pre Iraklijeve pozivnice.

Sekul i Drakul mogu imati i slovenski koren, od npr. seka (sestra) ili seći (sekuljiti) i drag (up dragulj) - mnogo je izglednije nekom dati ime po pridevu drag (koliko samo varijacija kod nas ima Dragan, Dragoljub, Ljubodrag, Dragoslav, Dražen, Draško, Dragutin, Dragica, Dragomir, Miodrag itd) nego po kakvim "zmajevima" ?!?

Postoji u Poljskoj ime, prezime i selo Sekula, selo Sekula u istočnoj Poljskoj:

Polish (Sekuła): apparently from Latin saecula ‘centuries’, ‘ages’, perhaps a nickname for someone who constantly repeated the Latin religious incantation saecula saeculorum ‘for ever and ever’ (literally ‘for centuries of centuries’),

a sama ubikacija govori u prilog sveslovenkom korenu.

Poljaci sa imenom Vojceh i prezimenom korena Sekul na Elis Ajlendu:

m95rc7c.png



paulbunyan.jpg

Motivacija slovenskog imena Sekula (slično i Goran) bila bi: snažan i stasit kao drvoseča ("sekul"), kao od brega (od gore) odvaljen.

Tako bi i naši Drakule, Drakulići i Drakulovići semantički bili ništa drugo do - Dragule, Dragulići i Dragulovići, bez ikakvih veza sa ikakvom romanštinom.

E sad, iz ovog može proisteći i drugo, da je -ul slovenski sufiks (vidi pod -ulj: Bazdulj, dragulj, modrulj, žarulja, Bukulja, itd.). U tom slučaju ne bismo imali tezu za pomeranje balkanskog slovenstva u doba pre Iraklijeve pozivnice, uz nužno istrajavanje da postoje imena Rumuna sa sufiksom -ul, koji je, ustvari, slovenski sufiks.
 
Poslednja izmena:
Thucydides:
A otkad severni i istocni Sloveni sebe nazivaju Slovenima? Sta ako se ispostavi da je daleko novijeg datuma, onda bi Sclavini bili sasvim odgovorni za nastanak Slovena i to na jugu, u Trakiji. Ne moze drugi najbrojniji narod na svetu, Tracani, nestati tek tako, a da se pojavi ogromna masa Slovena na tom mestu.
Kliknite za proširenje...

Ne znam zašto bi to bilo relevantno "otkad severni i istocni Sloveni sebe nazivaju Slovenima". Koji severni? Bitan je jezik. Nisu Tračani nestali. Oni jesu Sloveni i oni jesu na mestu prapostojbine Slovena. Veliko je pitanje verodostojnosti i interpretacije izvora koji pominju fantomski tzv. ilirski i tzv. trački jezik i narod.
 
Danas se zna za jedno 1400 tračkih riječi, koje imaju indoevropski karakter. Mnoge od tih riječi korespondiraju riječima iz slavenskih i baltičkih jezika, a neke čak germanskim jezicima.
Tračka riječ Značenje
as - ja (stasl. az)


bela - bijelo
berg - planina, brdo
burd - brod
bersa - breza
brate(r) - brat
bistra - brz (rus. býstryj: brz)
vis - selo (stsl. ves)
dea - djevica (deva, bez v u hijatusu)
derz - smion, drzak
zer - zvijer
zolt(a) - zlato, žuto
kist - čist


Tračka krađa srpskog jezika. :rotf: Tzv. "trački jezik" postoji koliko i ilirski, dački, lidijski, pajonski. Ove reči samo su potvrda slovenskog prisustva u Trakiji.
 
Mrkalj:
Danas se zna za jedno 1400 tračkih riječi, koje imaju indoevropski karakter. Mnoge od tih riječi korespondiraju riječima iz slavenskih i baltičkih jezika, a neke čak germanskim jezicima.
Tračka riječ Značenje
as - ja (stasl. az)


bela - bijelo
berg - planina, brdo
burd - brod
bersa - breza
brate(r) - brat
bistra - brz (rus. býstryj: brz)
vis - selo (stsl. ves)
dea - djevica (deva, bez v u hijatusu)
derz - smion, drzak
zer - zvijer
zolt(a) - zlato, žuto
kist - čist


Tračka krađa srpskog jezika. :rotf: Tzv. "trački jezik" postoji koliko i ilirski, dački, lidijski, pajonski. Ove reči samo su potvrda slovenskog prisustva u Trakiji.
Kliknite za proširenje...

Srpska reč "ja", na slovenačkom je "jaz", ili recimo "selo", jeste slovenački "vas".

Ove bi tračke reči bile pravilno napisane, da ih nisu pisali stranci (Grci ili Latini).

berg -breg
burdo - brod
bersa - breza

i tako dalje...
 
vučko:
Srpska reč "ja", na slovenačkom je "jaz", ili recimo "selo", jeste slovenački "vas".

Ove bi tračke reči bile pravilno napisane, da ih nisu pisali stranci (Grci ili Latini).

berg -breg
burdo - brod
bersa - breza

i tako dalje...
Kliknite za proširenje...
Upravo tako. Problem je i u tome što se:

- ne zna ko zapisuje (Grk ili neko drugi?)
- ne zna se gde zapisuje
- ne zan se kada zapisuje
- ne zna se šta zapisuje, tj.
​
a) nema potvrde da su te liste reči zaista ispravni prevodi;
b) ne zna se gde su prekidi jer se piše in continuo (bez razmaka)
c) ne zna se treba li čitati zdesna nalevo ili sleva nadesno
​


Evo kao primer još mogućih slovenizama u radovima bugarskih i ruskih autora:

Thracian glossary:

ja - asn - 'I, me' , [IE *eg'hom, Lit. aš 'I, me'].
beli - balios 'white', [IE *bhel-].
breg - berga(s) ‘hill, bank’ [Old-Icel. berg ‘mountain’, Old-HighGerman berg, German Berg ‘mountain’, Old-Bulg. breg@, New-Bulg. brjag ‘bank, coast’].
breza - berza(s) ‘birch’ [IE *bherg'- 'a birch', Lith. bérz'as, Latv. berzs, Old-Pruss. berse, Russ. ber'oza, Bulg. breza ‘birch’].
brz - bruzas ‘quick’ [Lith. bruz'as ‘somebody who runs to and fro’, the Slavic *b@rz@, Bulg. br@z].
dom - dama ‘settlement, place for settling’ [Old-Ind. dháman- ‘place for dwelling’, Greek thaimós ‘house’].
drzak - darsas (dersas) ‘brave, courageous’ [Old-Pruss. dyrsos (pl.) ‘able, brave’, Avest. daršyu- ‘brave, strong’].
hum - haimos (-on), *saimas (-an) ‘ridge, mountain chain’ [Old-Ind. simán- ‘ridge, boundary’, Irish sím ‘chain’].
brašno - muka ‘seed, clan, posterity’ [Iran. muka- in the Osset. mug? ‘family’, muggag ‘seed, clan’].
piće- pinon 'a drink' [IE *poi-, *pi- 'to drink', Latin pibo 'I drink', Slavic *piti 'to drink'].
prati - pras- (resp. *praus-) ‘to wash, to splash, to bedew’ [Lith. prausti ‘to wash, to sprinkle’, Latv. prauslat ’to splash, to besprinkle’, Old-Ind. prusnó'ti ‘to splash’].
brdo - pupa ‘beans’ or ‘hill’ (?) [Lith. pupa ‘beans’ or Alb. pupë ‘hill’].
crven - rudas ‘red, reddish’ [Lith. RN Rud-upe., adj. rudas ‘(red-) brown, reddish’, Latv. ruds ‘reddish’].
slobodan - sabazias ‘free’ [Old-Bulg. svobod' ‘free’].
zlatan - saldas, saltas (instead of *zaldas) ‘golden’ [Old-Bulg. zlato (from the Proto-Slavic *zalta) ‘gold (noun)’ , New-Bulg. zlato ‘gold’, zlaten ‘golden’].
zemlja - sem(e)la (= zeml’a) ‘land, earth’ [Old-Bulg. zemlja, Russ. zemlja, Lith. zeme, Latv. zeme].
kopati - skapt- ‘to dig’ [Lith. skaptúoti ‘to cut, to carve (in wood)’, Greek skápto ‘to dig’].
skoro - skaras (-is) ‘quick’ [Old-Bulg. skor@, Russ. skor@j ‘quick’, etc. (Proto-Slavic *skar@)].
zemlja, strana - stur(ia) ‘country, countryside’ [Old-Bulg strana (Proto-Slavic *starná) ‘country’, Bulg. pro-stor ‘expanse, space’].
svitati - svit- ‘to shine, to twinkle’ [Lith. švite.ti ‘to shine, to twinkle’, Old-Bulg. svüteti sia) ‘to shine’].
vir - vair-as (-us) ‘spinning’ [Lith. vairus, vairas ‘spinning’, Swed. vírr ‘a spiral’].
zabeleti - zbel- (from an initial *zibel-) ‘shining; a thunderbolt, a lightning’ [Latv. zibele ‘shining’, zibelêt ‘to flash, to twinkle, to shine’].
zver - zéri- (from an earlier *zvéri-) ‘an animal, a beast’ [Lith. z've.ris ‘a beast’, Old-Bulg. zver@ ‘the same’, Greek thér].

Sources:

1. Neroznak, V. Paleo-Balkan Languages. Moscow, 1978.
2. Fasmer, M. Etymological Dictionary of the Russian Language. Moscow, 1986.
3. Georgiev, V. Ezyk na trakite.
4. Duridanov, I. Ezikyt na trakite, Sofia, 1976.


Tako da tu ideju sa fantomskim jezicima tzv. "trački", "ilirski", "dački", "pajonski", "frigijski" jezik itd. treba s ogromnom rezervom i uslovno uzimati.
 
Nadalje, taj eklektički pristup u odgonetanju značenja, gde se određene reči prepoznaju kao grče, određene kao slovenske, određene kao germanske, određene kao keltske, je mrak od metode. Dertićizam, da tako kažem. Ali se tu ne povikuje "Drž'te lopova" jer nalazi "trakologa" (vračeva-pogađača) konvenira indogermanističkim dogmama. :kafa:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

Gedeon
Vožd Karađorđe vs knez Miloš. Ko je tvorac moderne srpske države
Odgovora
17
Pregleda
406
milsu
milsu
Pumpaj Dinstanović
Albanci — za učeni vizantijski svet «Iliri»
2 3
Odgovora
70
Pregleda
1.626
Pumpaj Dinstanović
Pumpaj Dinstanović
Enigma
Šta hrvatski školarci uče iz istorije
35 36 37
Odgovora
902
Pregleda
5.506
radoznao_62
radoznao_62

Back
Top